Održana panel rasprava „Razvoj konkurentnosti regije i stvaranje novih radnih mjesta u vremenu tehnološke transformacije“

Panel rasprava održana je u organizaciji regionalne razvojne agencije PGŽ-a PRIGODA.

Rijeka - Kako napredne tehnologije utječu na razvoj društva i koliko su regionalno gospodarstvo te regionalni obrazovni sustav spremni za doba „strojeva i ljudi“ i poslove budućnosti, temesu na koje su ponuđeni odgovori u sklopu panel rasprave „Razvoj konkurentnosti regije i stvaranje novih radnih mjesta u vremenu tehnološke transformacije“ koju je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije - PRIGODA 19. studenoga organizirala u start-up inkubatoru RiHUB.

Događaj je okupio mnogobrojne predstavnike javnoga i privatnoga sektora, stručnjake iz sustava obrazovanja, ali i brojne mlade ljude. U dinamičnoj panel raspravi sudjelovali su prof. dr. sc. Saša Zelenika, prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci, Damir Medved, direktor inovacijskog digitalnog huba – EDIH ADRIA, Velimir Šonje, osnivač i direktor Arhivanalitike i Ekonomskog Laba te Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, koji je ujedno i moderirao samu raspravu.

„Zašto su neke države i regije razvijenije od drugih? Zašto neke uspijevaju u svojem razvoju a druge zaostaju? Ovo je pitanje, poput dječje znatiželje, najvažnije pitanje u ekonomiji“, citatom knjige „ Why Nations Fail“ tom je tvrdnjom otvorio događanje ravnatelj Razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić.

Ravnatelj Vedran Kružić pozdravio je mnogobrojne sudionike te naglasio važnost poticanja upravo ovakvih rasprava o razvoju konkurentnosti regije i stvaranje novih radnih mjesta u vremenu tehnološke transformacije.

Razina životnog standarda, pokazuje se kroz povijest, nije određena isključivo natprosječnim talentom i visokom radnom etikom već najčešće činjenicom kada i u kojoj ste državi ili regiji rođeni i gdje živite. Povijesno, modeli gospodarskog rasta bili su temeljeni na akumulaciji faktora proizvodnje, rada, kapitala dok u posljednjih dvadesetak godina razvojni jaz uglavnom nastaje uspješnim ili manje uspješnim korištenjem i razvojem temeljenim na tehnologijama i idejama. Iznimno je bitno postići značajna ulaganja kapitala po zaposlenom te poticati podizanje produktivnosti. Na taj način stvaramo kvalitetu i standard života u svakoj regiji a regije se itekako ozbiljno moraju pripremati za bespoštednu međusobnu utakmicu u privlačenju najtalentiranijih i najsposobnijih te razvoja najnaprednijih tehnologija, zaključio je Kružić.

Ravnatelj Kružić u uvodnome dijelu postavio je ključna pitanja poput mogućnosti korištenja transformacije za stvaranje kvalitetnih poslova i razvoj konkurentnosti regionalnih gospodarskih sektora te sustavnog podizanja vještina i kompetencija ljudskih resursa za poslove budućnosti, s naglaskom na ulogu županija, gradova i općina u značajnoj transformaciji gospodarstva, odnosno „načina kako isti mogu doprinijeti i kanalizirati gospodarski rast i razvoj u doba intenzivne i kompetitivne zelene i digitalne transformacije u kojoj mnogim regijama, ukoliko nisu pripremljene, prijeti demografski slom, gubitak kvalitetnih poslova i gospodarsko zaostajanje“.

Prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Saša Zelenika naglasio je ulogu znanosti i obrazovnog sektora u stvaranju uspješnog i konkurentnog gospodarstva, unatoč pojedinim administrativnim preprekama za privlačenje visokokvalificiranih stranih radnika koje se donose na nacionalnoj razini. Prorektor Zelenika upozorio je na izrazito nisku razinu sudjelovanja u programima cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj, te istaknuo važnost cjeloživotnog učenja i razvoja kvalifikacija upravo kako bismo kao pojedinici i kao društvo bili konkuretniji u globalnim okvirima. Prorektor je poručio da za mlade postoje brojne prilike te da i u Hrvatskoj na regionalnoj razini postoje visokotehnološke moderne i svjetski uspješne kompanije, primjerice u informacijskom-komunikacijskom sektoru, koje zapošljavaju tisuće ljudi te nude izvrsne mogućnosti za rast i razvoj, kako gospodarstva, tako i osobni rast i razvoj mladih. Sveučilište u suradnji s regionalnim dionicima pokreće mnoge inicijative, projekte i programe kojima doprinosi razvoju regionalnog inovacijskog ekosustava. Projekti poput RiMap platforme ili EDIH Adria, u kojima se susreće znanje i istraživanje Sveučilišta s razvojnim potrebama privatnog sektora, najbolji su doprinos navedenoj strateškoj orijentciji, zaključuje Zelenika.

Renomirani ekonomski stručnjak Velimir Šonje, ujedno i autor netom objavljenog eseja „Strojevi i ljudi“, pojasnio je stajalište međuodnosa između ljudi i automatizacije poslovnih procesa odnosno umjetne inteligencije te naglasio da je preduvjet uspješnosti regionalnoga gospodarstva sposobnost brzoj prilagodbi trendovima odnosno brzoj primjeni uspješnih rješenja, osobito umješnost prilagodbe javnoga sektora za formuliranje novih javnih politika, smanjenju administracije i pojednostavljivanju procedura. Poslovni sektor će, s druge strane, puno brže i agilnije pronaći i koristiti rješenja novih tehnologija upravo zbog benefita kao što su povećanje ušteda i učinkovitosti. Upravo je ova sinergija ključ uspješnoga regionalnoga inovacijskoga ekosustava, poručio je Šonje. Utjecaj inovacija i tehnologije omogućio je da danas primjerice produktivnost rada svake godine u SAD-u raste 2% dok je u Europi taj rast dvostruko manji. Potrebno je razlikovati brzinu od raširenosti tehnoloških promjena, potvrdivši svoje stajalište kako su produktivnost i količina implementiranih aplikativnih znanjaugrađene u konkretne proizvode i usluge tradicionalnih sektora dok na području IT-a i korištenja umjetne inteligencije komodifikacija znanja i inovacija u većoj mjeri tek slijedi, zaključuje Šonje.

Direktor inovacijskog digitalnog huba – EDIH ADRIA, Damir Medved, govorio je o načinima primjene umjetne inteligencije u realnom, ali i javnom sektoru, naglasivši da umjetna inteligencija nudi iznimne mogućnosti podrške ljudima na svakodnevnim poslovima te olakšavanje i efikasnije provođenje brojnih zadataka u poslovnom procesu. U EDIH Adria projektu upravo se bave praktičnom primjenom komponenti umjetne inteligencije u rješavanju vrlo jasno definiranih problema kroz razvoj mnogih mikroservisa koji bi trebali olakšati zadatke zaposlenih i podići produktivnost rada. Napominje da ključne uloge ljudskog faktora koji nadzire, prati i provjerava rad sustava uz pomoć umjetne inteligencije neće brzo nestati, uz preduvjet kvalitetnog formuliranja problema i razvojnih potreba korisnika privatnog i javnog sektora, čime se optimizira rezultat korištenja umjetne inteligencije i naprednih tehnologija. U ovom trenutku kroz projekt EDIH Adria financiran EU sredstvima prolazi stotinjak privatnih i javnih subjekata, koji suradnjom sa stručnjacima u naprednim tehnologijama i ekonomskim modelima, razvijaju svoje poslovne i društvene proizvode i usluge na korist unapređenja svojeg poslovanja ali i čitave zajednice.

Rasprava je zaključena optimističnim porukama o budućnosti razvoja temeljenog na učenju i znanju kao preduvjeta podizanja produktivnosti rada, ključne odrednice budućeg društvenog razvoja i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta u regiji. Kao ključu tehnološkog napretka, umjetna inteligencija i napredne tehnologije mogu poslužiti kao alat dostizanja navedene ambicije koja je postavljena i kroz Plan razvoja PGŽ do 2030. godine u kojoj svoju regiju Razvojna agencija vidi kroz prioritet - regionalno gospodarstvo temeljeno na znanju i naprednim tehnologijama.

Follow @torpedo_media