Održana predavanja povodom obilježavanja Hrvatskog dana osviještenosti o debljini
Autor: Sanja Monar 16.03.2023
Foto: Grad RijekaProf.dr. Davor Štimac održao je predavanje „Jesmo li zaista najdeblja nacija u Europi?“, dr.med. Andrej Belančić na svom je predavanju govorio o važnosti prehrane u prevenciji i liječenju debljine, dok je izv.prof.dr. Sanja Klobučar održala predavanje „Zašto i kako liječiti debljinu?“
Rijeka - Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, u organizaciji Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora i Grada Rijeke, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održan je set predavanja o zdravstvenim problemima povezanima s debljinom.
Kako prenosi Grad Rijeka, Hrvatski sabor 2017. godine donio je odluku o proglašenju „Hrvatskog dana osviještenosti o debljini“ koji se svake godine obilježava 16. ožujka, s ciljem isticanja uzroka i posljedica debljine, kao i važnost prevencije debljine, unapređenja zdravlja, poticanja pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti, kako bi se dovelo do smanjenja niza bolesti koje su usko povezane s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
Prof.dr. Davor Štimac održao je predavanje „Jesmo li zaista najdeblja nacija u Europi?“, dr.med. Andrej Belančić na svom je predavanju govorio o važnosti prehrane u prevenciji i liječenju debljine, dok je izv.prof.dr. Sanja Klobučar održala predavanje „Zašto i kako liječiti debljinu?“.
Kako je istaknuo Davor Štimac debljina je bolest od koje u svijetu boluje 2 milijarde ljudi i svakim danom broj oboljelih raste. „Moramo osvijestiti činjenicu da debljina zaista jest bolest, ali je isto tako činjenica, da unatoč tome što u sustavu postoje i šifre za tu dijagnozu, riječ je o bolesti koja se pacijentima od strane liječnika najrjeđe dijagnosticira od svih drugih bolesti. Debljinu ne smijemo promatrati isključivo kroz aspekt estetike već je riječ o bolesti koja dovodi do drugih bolesti. Većina kroničnih nezaraznih bolesti povezane su sa debljinom, primjerice dijabetes, kardio vaskularne bolesti, bolesti zglobova i slično“, rekao je Štimac.
Kako je objasnio u Hrvatskoj prekomjernu tjelesnu težinu ima 64,8 posto stanovništva što nas uz Maltu koja također ima isti problem, svrstava na sami vrh europskih zemalja. Dodao je kako je posebno zabrinjavajuća situacija kada su u pitanju djeca. „Prema podacima iz 2003. godine 20% djece između 8 i 9 godina imalo je prekomjernu tjelesnu težinu, dok se 2019. godine brojka popela na 35%. Više problema imaju dječaci nego djevojčice, a valja istaknuti i kako će 70 do 80% pretilih adolescenata taj problem imati i u svojoj odrasloj dobi“, objasnio je Štimac.
