Održana svečana sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Autor: Nikola Cvjetović 10.05.2024
Foto UNIRIZahvalnice Filozofskog fakulteta dekan Mijatović uručio je prof. dr. sc. Marini Biti s Odsjeka za kroatistiku, prof. dr. sc. Nevenu Budaku s Odsjeka za povijest i prof. dr. sc. Nataši Lah s Odsjeka za povijest umjetnosti. U njenoj odsutnosti, prof. dr. sc. Marini Biti također je dodijeljena i Povelja Fakulteta.
Rijeka - Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci obilježio je Dan Fakulteta svečanom sjednicom Fakultetskog vijeća koju je predvodio dekan prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović.
U ime uprave Sveučilišta obratila se prorektorica za digitalizaciju i razvoj prof. dr. sc. Senka Maćešić, a u ime Grada Rijeke pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Iva Erceg.
Zahvalnice Filozofskog fakulteta dekan Mijatović uručio je prof. dr. sc. Marini Biti s Odsjeka za kroatistiku, prof. dr. sc. Nevenu Budaku s Odsjeka za povijest i prof. dr. sc. Nataši Lah s Odsjeka za povijest umjetnosti. U njenoj odsutnosti, prof. dr. sc. Marini Biti također je dodijeljena i Povelja Fakulteta.
U svojem obraćanju dekan prof. dr. sc. Aleksandar Mijatović je naglasio kako Filozofski fakultet u Rijeci u idućem razdoblju nastavlja s aktivnostima privlačenja i zadržavanja studenata na svim studijima Fakulteta. ” Pored toga, težište stavljamo na poticanje prijavljivanja i provođenja europskih kompetitivnih projekata, internacionalizaciju i transfer znanja. Od posebnog nam je značaja jačanje postojećeg studija na engleskom jeziku te uvođenje novih.
Moramo uzeti u obzir velike promjene u području tehnologije i društva. Izdvajaju se razvoj umjetne inteligencije i autonomnih sustava te demografske promjene u kojima se domaće stanovništvo smanjuje a sve je veći udio migranata kao stranih radnika. Sve više visokih učilišta nastoji se prilagoditi ovim dubinskim i sveobuhvatnim promjenama, kroz uvođenje novih studijskih programa, njihovu jezičnu raznovrsnost, primjenu novih tehnologija u istraživanju, učenju i poučavanju.
Nove generacije studenata očekuje takve prilagodbe od nas, u suprotnom potražit će visoko učilište, javno ili privatno, koje će moći osigurati ravnotežu teorijskih i praktičnih kompetencija, usklađenost studijskih programa sa suvremenim okolnostima. Moramo razmisliti o širenju baze studenata, ne samo naših maturanata, već i domicilnih studenata s postojećim kvalifikacijama, starijih dobnih skupina i – stranih studenata. U jeku tehnološke i demografske transformacije, filozofski fakulteti ključna su mjesta za usvajanje jezika, kulture te upoznavanje s političkim i društvenim vrijednostima dolazne zemlje. Novi Zakon o strancima otvara mogućnost da u dijalogu s poslodavcima iz drugih sektora igramo važnu ulogu.
Javno smo visoko učilište, financirano iz državnog proračuna. Trebamo nastaviti unaprjeđivati financijsko poslovanje i raditi na financijskoj održivosti ustanove. Usmjeravanjem pažnje na taj dio poslovanja treba povisiti stupanj financijske samodostatnosti fakulteta. Financijska samodostatnost i društveni angažman glavni su upravljački i razvojni okvir visokih učilišta”.
