Otkrivena spomen-ploča na sjedištu nekadašnje farmaceutske tvrtke Alga
Autor: Nikola Cvjetović 09.04.2025
Foto Grad RijekaLjekarničko kozmetički laboratorij Alga obilježio je gospodarsku povijest Rijeke i Sušaka prve polovine 20. stoljeća
Rijeka - Na riječkoj palači Alga, svečano je otkrivena spomen-ploča, kojom je obilježeno da je u ovoj zgadi na Šetalištu XIII. divizije bilo poslovno sjedište Ljekarničko-kozmetičkog laboratorija Alga.
Ljekarničko kozmetički laboratorij Alga obilježio je gospodarsku povijest Rijeke i Sušaka prve polovine 20. stoljeća, na što su izložbom i katalogom ukazali Muzej grada Rijeke i JGL Muzej farmacije 2023. godine. Nakon gostovanja izložbe u Tehničkom muzeju Nikola Tesla 2024., uslijedila je inicijativa za trajno obilježavanje sušačke Palače Alga, kao sjedišta laboratorija.
Postavljanjem spomen-ploče odaje se priznanje osnivačima Alge Dinku Budaku i Vladimiru Kezeleu, poslovanju i proizvodnji Alge Sušak, također radu arhitekta Davida Bunette. Postavljanje je zajednička inicijativa Muzeja grada Rijeke, JGL Muzeja farmacije te Kluba Sušačana.
Spomen-ploču otkrili nasljednici farmaceutske tvrtke Alga
Čast da otkriju ploču pripala je nasljednicima osnivača Alge, Vladimiru Kezeleu i Ninu Radetiću.
Predsjednica Upravnog odbora JGL-a Eva Usmiani Capobianco kazala je kako je postavljanje spomen-ploče još jedan korak kojim JGL Muzej farmacije ispunjava svoju misiju – afirmirati ljekarništvo i ljekarničku struku i očuvati našu bogatu farmaceutsku tradiciju.
Voditelj JGL Muzeja farmacije Marin Pintur kazao je kako su, razgovarajući s posjetiteljima muzeja, shvatili kako jako mali broj ljudi poznaje priču o Algi.
„Rezultiralo je to izložbom prije dvije godine, a postavljanje ove ploče kruna je naših nastojanja da se priča o Algi otme zaboravu“, kazao je Pintur, zahvalivši se svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta. Među njima važnu ulogu imao je i Klub Sušačana, o čijem je doprinosu govorila predsjednica Mirjana Marinić.
Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Mladen Urem istaknuo je kako je postavljanje ploče mala, ali značajna svečanost kojoj se podsjeća na farmaceutsku industriju Alga, koja je u velikoj mjeri obilježila život i gospodarstvo prve polovine 20. stoljeća ne samo Sušaka, već i čitavog Primorja, pa i šire.
Gradonačelnik Filipović zahvalio se JGL-u, Muzeju grada Rijeke i Klubu Sušačana na realizaciji ove inicijative, važne za podsjećanje na bogatu povijest našeg grada. Da je Ljekarničko kozmetički laboratorij Alga duboko usađen i u osobnu povijest Riječana dokazuje i artefakt kojeg je na otkrivanje ploče donio gradonačelnik – originalnu Alginu bočicu koja se ljubomorno čuva kao nasljeđe jedne riječke obitelji.
Farmaceutsko poduzeće Alga bila je moderna tvrtka sa sjedištem na Sušaku
Sušak između dva svjetska rata je jugoslavenski grad, važno privredno središte, luka i sjecište puteva. Ljekarničko-kozmetički laboratorij Alga je farmaceutsko poduzeće koje su podigli farmaceuti Dinko Budak i Vladimir Kezele, stvorivši modernu tvrtku sa sjedištem u Sušaku koje je zapošljavalo više od 50 djelatnika. Razvoj Alge prekinut je početkom 1940-ih. Izbijanjem svjetskog sukoba stalo je i gospodarstvo, pa je Alga usporila, potom i zaustavila rad.
Na djelovanje Alge danas podsjeća njezino nekadašnje poslovno sjedište na Pećinama. I njega možemo zahvaliti osnivačima tvrtke. Ponukani povoljnim poslovnim ozračjem, Kezele i Budak naručili su izgradnju Alginog sjedišta uz Šetalište prestolonasljednika Petra (danas Šetalište XIII. divizije). Prema dokumentima u Državnom arhivu u Rijeci, nacrti palače i zahtjevi za izdavanjem građevinske dozvole potječu s početka 1931. godine. Građevinska dozvola stigla je ožujka 1931. godine. No, zbog novog smjera ulice, morao se 1933. raditi nov projekt.
Palača Alga nalazi se između gradske ceste Piramida – Plumbum s gornje strane i Šetališta s donje. Ona je prvi opsežniji projekt Davida Bunette, graditelja koji će u narednim godinama podignuti “pola Sušaka”. Izvorno je zamišljena kao jednostavna četverokatnica, a realizirana kao moderna peterokatnica s istaknutim središnjim rizalitom, detaljima poput kružnog prozora i izlazom na krovnu terasu. Laboratorij je bio na mezaninu. Imao je prostorije za priređivanje, pripremu i skladištenje preparata te otpremu pošiljaka, raspoređene oko središnjeg svjetlarnika, parfumerije te južno smještenih ureda. Do viših katova s spremišnim i stambenim prostorima vodi moderna ostakljena stubišna vertikala koja se visinom ističe od ostatka zgrade. Devet luksuzno opremljenih stanova moglo se unajmiti po cijeni u visini tadašnje prosječne plaće. Uporabna dozvola za zgradu na adresi Prestolonasljednikovo šetalište br. 3 izdana je 5. lipnja 1937. godine.
David Bunetta (Mrkopalj; 29. XII. 1891. — Rijeka, 10. VII. 1964.) završio je berlinsku Akademiju za arhitekturu. U atelijeru arhitekta Paula Bonatza radio je na idejnom projektu novog kolodvora u Stuttgartu. U Rijeku je stigao pred Prvi svjetski rat i tu s Milanom Čalogovićem projektira Lučka skladišta. Nakon rata radi u poduzeću Ferrobeton Sušak. Projektirao je Javna skladišta i stambene zgrade na Bulevardu te rekonstruirao hotel Park. Sklon je eklekticizmu s utjecajima berlinske škole arhitekture. Poslije je radio pod utjecajem Viktora Kovačića. Svoj stil prenosio je na ostale sušačke graditelje. Nakon Drugog svjetskog rata radio je u Rijeka-projektu. Potpisuje industrijske i brodogradilišne objekte (proširenje tvornice papira u Rijeci, 3. maj u Rijeci, Uljanik u Puli, Titovo brodogradilište u Kraljevici). Bavio se rješenjima arhitekture namijenjene intimnom prostoru u riječkomu Starom gradu.
