PGS: Grad Rijeka zaslužuje bolje upravljanje poslovnim prostorima

Predsjednica riječkog PGS-a, Nasrin Štrljić posebno je apostrofirala i problem licitiranja gradskih poslovnih prostora.

Rijeka - PGS je na današnjoj konferenciji za medije izrazio nezadovoljstvo politikom raspolaganja gradskom imovinom.

- Ovakav način gospodarenja gradskim poslovnim prostorima naprosto nije dobar, nije niti poticajan za riječke poduzetnike i potrebno je unaprijediti akte koji reguliraju tu problematiku. Za početak, mora se jasno definirati čemu služe gradski prostori na Korzu, čemu na tržnicama, čemu u sastavu Art kvarta… Osim toga, iako je jasno da će se na Korzu i u njegovoj neposrednoj blizini nalaziti kafići, brendirane trgovine, odnosno najlukrativniji poslovi, taj najatraktivniji dio grada dijelom bi se trebao staviti na raspolaganje manjim obrtnicima, zanatlijama ili, pak, udrugama u kulturi, rekla je predsjednica riječkog PGS-a Nasrin Štrljić te posebno apostrofirala i problem licitiranja gradskih poslovnih prostora u koji se, bez prava prvozakupa, moraju uključiti i oni poduzetnici koji predmetni prostor licitiranja koriste i dvadeset godina bez pauze.

- To je i nepravedno i predstavlja ogroman stres za ljude koji pošteno rade i pošteno podmiruju svoje obaveze. U redu, riječ je o novoj zakonskoj regulativi na koju Grad i nema izravan utjecaj, ali postoje načini i odluke što bi ih gradska izvršna vlast trebala donositi kako bi olakšala tim ljudima, zaključila je Štrljić i dodala da je poseban problem predugog roka za smanjenje cijene zakupnine za prostore koji nisu izlicitirani prvi, drugi ili treći put. Na potrebu redefiniranja pravila o korištenju poslovnih prostora u vlasništvu Grada Rijeke ukazala je i gradska vijećnica PGS-a Tea Mičić Badurina rekavši da sve treba postaviti kudikamo fleksibilnije jer, ustvrdila je, kruta birokracija nikada nikome nije donijela dobro.

- Gradski prostori, a pogotovo oni najatraktivniji, recimo na Korzu, ne smiju zjapiti prazni pa čak ako u njima stoluju i „kraljevi“. Puko ažurno registriranje korištenja prostora nipošto ne znači da Grad učinkovito njima upravlja. Primjerice, za početak bi trebalo sastaviti popis onih prostora koji nisu korišteni dulje vremensko razdoblje, potom osmisliti precizne koncepte za svaki od tih prostora pa ih otvorenim pozivima nuditi obrtničkoj komori, cehovskim udruženjima, start upovima i slično koji bi angažirali mlade ljude koji prvi put ulaze u svijet biznisa, a Grad bi im određeno vrijeme, recimo prvu godinu, prostor ustupio po simboličnoj cijeni. Razloga za izmjenu postojećeg gradskog Pravilnika, dakle, ima koliko hoćete, zaključila je Mičić Badurina i najavila da će PGS uskoro sastaviti vlastiti nacrt prijedloga novog Pravilnika. Potom je reaktualizirala vječitu temu zakupa i podzakupa prostora pa dometnula da će stranka tražiti precizan podatak koliko je prostora u izravnom zakupu, a koliko u službenom podzakupu.

- Također smo već govorili, a i opet ćemo da je obična farsa davati pojedincu u zakup više prostora koje će on kasnije davati u ovakve ili onakve podzakupe. To je, dakako, odlična platforma za netransparentnost, ali i za nepoduzetničku klimu. I bez obzira na to što sve može biti prema zakonu, tome treba stati na kraj jer se štošta u ovoj državi događalo i događa u skladu sa zakonima, rekla je zamjenica predsjednika PGS-a Mičić Badurina. U tom kontekstu je navela i primjer gradonačelnikove odluke vezane uz Tržnice Rijeka, a kojoj se PGS protivi zato što bi se ubuduće zakup trebao regulirati tako da se grupirani prostori daju u zakup samo jednom zakupniku, a on bi ih dalje mogao davati u podzakup. Istina, već godinama je zabranjeno davati u podzakup po višoj cijeni od zakupljene, ali svjedočimo i po nekim recentnim primjerima da je kod nas svašta moguće, rekla je Tea Mičić Badurina.

Član Predsjedništva PGS-a Rijeke Edvin Liverić dodao je, pak, da je već i sam dojam da se nekvalitetno raspolaže gradskom imovinom zabrinjavajuć, a kao ravnatelj gradske ustanove u
kulturi, HKD-a na Sušaku, naveo je i primjer iz vlastita iskustva.

- Kao ravnatelj već pet godina ne mogu doznati kako, na temelju kojeg ugovora dvije udruge koriste uredske prostore u HKD-u i na temelju čega plaćaju korištenje Gradu, a plaćaju. Kad god pitam, odgovor je da ugovora nema. Oni, dakle, račune plaćaju, a pod stavkom „ugovor“ stoji- „bez ugovora“. Kada je i gdje objavljen javni natječaj za korištenje tih prostora, koji su bili natječajni uvjeti, kako su ih dobile baš te dvije udruge…? Ja kao ravnatelj odgovore na ta pitanja nemam, istaknuo je Liverić.

- Evo, jedna od udruga je zbor „Putokazi“ koji, ustvari, više i ne djeluje. Međutim, pozivan sam više puta da im prestanem slati uplatnice s obzirom na to da oni prostor ni ne koriste. Objasnio sam im da im HKD, kao ustanova, već pet godina ne šalje uplatnice nego Grad Rijeka niti mogu pronaći ikakav ugovor koji bi to regulirao, a kad sam pitao nadležne u Gradu o čemu je riječ spoznao sam da oni niti znaju da šalju uplatnice niti znaju o kojem se prostoru radi niti išta. Toliko o transparentnosti i odgovornosti u raspolaganju gradskom imovinom. Takva površnost, aljkavost, nezainteresiranost je ono što frustrira i mene i nas i sve građane. A, uzgred, osobno smatram da je žalosno što su „Putokazi“, kao kulturna institucija ovoga grada, ikada i trebali plaćati korištenje gradskog prostora, završio je konferenciju Edvin Liverić.

Follow @torpedo_media