PGS izrazito nezadovoljan količinom i stanjem gradskih zelenih površina

Ana Trošelj zaključno je izjavila da gradu definitivno nedostaje zelenih površina te da bi postojeće planove ozelenjivanja konačno trebalo početi i realizirati.

Rijeka - „Iako nam je Rijeka iznutra, u srcima uvijek plavo-bijela, želja nam je da ona izvana bude što zelenija. Nama u PGS-u ekologija je iznimno važna tema, često se i kontinuirano njome bavimo, a izravan povod današnjem obraćanju jest javno savjetovanja Grada Rijeke o programima proizašlima iz Strategije zelene urbane obnove“ , rekla je PGS-ova predsjednica Gradskog vijeća Rijeke Ana Trošelj otvarajući današnju konferenciju za novinare. Njezina kolegica i predsjednica riječkog ogranka stranke Nasrin Štrljić u nastavku je rekla da su upravo zelene politike, odnosno nepostojanje novih i neodržavanje postojećih zelenih površina u Rijeci, uz mnogobrojne komunalne probleme, ono što stanovništvo Rijeke u svim istraživanjima ističu kao dominantne probleme grada.

Za zelenu Deltu

- Konkretni programi, a riječ je o zaštiti okoliša i prilagođavanju klimatskim promjenama, nešto je o čemu se konstantno priča , ali, isto tako konstantno, izostaju konkretne mjere i akcije. Bez dileme, to se prvenstveno odnosi na stvaranje novih zelenih površina grada i mi u PGS-u želimo, smatramo, a to ćemo iznijeti i u pisanom obliku tijekom savjetovanja, da na Delti treba niknuti novi gradski park. Delta je jedan od najvećih riječkih takozvanih toplinskih otoka koji vapi za ozelenjivanjem. Gradit će se nove garaže, neke su već napravljene i Delta bi trebala biti oslobođena od automobila, a na njoj niknuti nova atraktivna zelena površina. Kao što se i planira još od 2008. godine. Mnoge su prilike, dakle, propuštene, mi ćemo dati sve od sebe da ne bude i ova, rekla je Štrljić, a Edvin Liverić, potpredsjednik PGS-a Rijeke, podsjetio da je takav plan posljednji put predstavljen uoči projekta EPK, ali i da je sve spalo na devet stabala javora posađenih uz Mrtvi kanal.

U EU do 26 četvornih metara zelenila po stanovniku, u Rijeci do 5

- U Rijeci je više kritičnih točaka, toplinskih otoka, a onaj što najviše isijava upravo je Delta, velika površina prekrivena asfaltom i betonom. „Zelena“ strategija jest dobar i hvalevrijedan dokument, a i u njemu su građani kao najznačajnije otvorene površine: kanjon Rječine, Korzo, Mololongo, Delta i riva. Baš kao što su se izjasnili da je najveći riječki neiskorišteni potencijal predstavlja upravo Delta. Stoga mi smatramo da bi se u konkretne programe konkretno, izrijekom trebale uvrstiti neke od navedenih gradskih lokacija, a za nas bi to prvenstveno trebala biti Delta kao nova pluća, velika zelena površina u samome središtu grada. Ne manje važno, tim projektom sigurno bi u dobroj mjeri bio revitaliziran život i u središtu Sušaka koji nikako da se osovi na noge kako to zaslužuje, smatra Liverić koji je naglasio i da EU predviđa po jednom stanovniku 15-26 četvornih metara zelenila, a da Rijeka prema aktualnom Generalnom urbanističkom planu predviđa mizernih od 3 do 5 četvornih metara.

Ana Trošelj zaključno je izjavila da gradu definitivno nedostaje zelenih površina te da bi postojeće planove ozelenjivanja konačno trebalo početi i realizirati. Pohvalno se izrazila i o predloženim programima, ali i opet dovela u pitanje njihovu realizaciju.

Ili efikasnija „Čistoća“ ili novo gradsko komunalno društvo

- Da, jasno je da je u gradu zbitom u 44 četvorna kilometra teško planirati nove zelene površine, međutim nikako ne razumijem zašto se iz godine u godinu sve lošije održava postojeće zelenilo za što je godinama zaduženo KD „Čistoća“. Davnih godina je bilo normalno vidjeti radnike na cvjetnim gredicama i po raznim punktovima kako kopaju, sade, orezuju, presađuju..., ali se, nažalost, danas u Rijeci njih više uopće ne viđa. A što je najgore, sredstva za tu namjenu iz godine u godinu se povećavaju, ali efekt izostaje. Prošle godine u gradskom proračunu je osigurano oko 5 milijuna eura za tu namjenu, odnosno oko 1,5 milijuna više nego godinu ranije, ali mi ne vidimo gdje su i jesu li uopće utrošeni ti novci, a ne vide to ni naši građani koji se gromoglasno i žale na taj problem. Možemo tražiti i stotinu razloga kako bismo se pokušali opravdati da nešto ne možemo, ali je možda došlo vrijeme da obrnemo priču i počnemo tražiti razloge da nešto i možemo, rekla je Trošelj i zapitala zbog čega su gradske zelene površine zadnja rupa na sviralu gradske tvrtke „Čistoća“ pa pozvala nadležne da razmisle o njezinu unutarnjem preustroju kojim bi sadašnja Radna jedinica „Održavanje zelenih površina“ prerasla u odjel čime bi dobila neke nove perspektive. A ne treba zanemariti i mogućnost osnivanja novog gradskog komunalnog društva koje bi se primarno bavilo upravo zelenim površinama.

Follow @torpedo_media