Platforma „Pukotine“ u Dječjoj kući održala je 3. izdanje razgovora naziva „Fragmenti odrastanja“
Autor: Ana Šumanović 12.12.2022
Teme razgovora bile su aktivizam, tijelo, autentičnost i budućnost.
Rijeka - Subota ujutro bila je idealna za posjet Dječjoj kući gdje je digitalna platforma „Pukotine“ prvi put u Rijeci održala jedno od svojih razgovora pred publikom. Gošće i gost su bili Maja Krištafor, poduzetnica i aktivistkinja, Pamela Perkić, aktivistkinja i model, te Marko Kovačić, profesor matematike i fitness trener.
„Pukotine“ su platforma kojoj je cilj otvaranje virtualnog prostora za mlade (ali i za ostale generacije) - prostora unutar kojeg mogu detektirati i definirati vlastite probleme, identificirati se s drugima i njihovim poteškoćama i pukotinama kao i otvoriti mogućnost za lijepljenje i zacjeljenje. To je prostor u kojem osjećaju da nisu jedini, sami i usamljeni. Pukotine teže postati mjesto koje može olakšati procese i faze tijekom odrastanja u ovom izazovnom okruženju, društvu i zajednici.
Teme razgovora bile su aktivizam, tijelo, autentičnost i budućnost. Uz moderatora Adriana Pezdirca gosti su govorili o aktivizmu - Marko kroz svoj posao kao profesor u osnovnoj školi gdje se djeci trudi prenijeti vrijednosti poput tolerancije, a Maja i Pamela govorile su o online aktivizmu i njegovom utjecaju. Na pitanje moderatora je li ta vrsta aktivizma lakša od klasičnog, i jedna i druga odgovorile su negativno. Naime, obje su radi online aktivizma doživjele razne prijetnje i virtualno nasilje, ali i primijetile pozitivne pomake koje njihovo djelovanje proizvodi. Pamela je na svom Instagram profilu sakupila kontakte ginekologa/inja i psihijatara i psihijatrica, a često joj se ljudi osobno javljaju za pomoć što se tiče toga kome se može obratiti sa određenim problemom. Maja je uz pomoć Zagreb Pridea uspjela pomoći nekoliko osoba koje su doživjele homofobne napade, te sada njihovi napadači čekaju presude suda za svoja kaznena djela. Razgovor o aktivizmu završio je zaključkom kako bilo tko od nas može biti aktivist (pa bilo to i na razini jednog razreda ili ureda), ako svoje vrijednosti i razmišljanja dijeli s drugima i ako iza njih stoji.
Nakon prikazivanja videa o mladoj plivačici Dini Levačić i njenim privatnim i sportskim borbama, gosti su razgovarali o svojim iskustvima tijekom odrastanja. Iako su se razlikovala, ipak imaju poveznicu, ponajviše kroz temu tijela u, ali i nakon adolescencije. Naime, uz vlastita iskustva vezana za razne nesigurnosti, gosti su govorili i o standardima koje društvo, mediji i okolina nameću i dječacima i djevojčicama i koliko su standardi ljepote (a koji se, pogotovo za žene, mijenjaju sve češće) štetni, posebice u tako osjetljivom razdoblju odrastanja. Kovačić je i iskreno rekao kako se fitnessom počeo baviti u srednjoj školi radi izgleda. I Maja i Pamela govorile su o raznim nesigurnostima koje su imale kroz odrastanje, a s kojim se vjerojatno nažalost sve žene mogu poistovjetiti. To je povuklo teme tjelesne dismorfije, što je nerealistična percepcija o vlastitom tijelu i izgledu, te prevelika fokusiranost na ono što se smatra tjelesnim manama. Ona uzrokuje anoreksiju i bulimiju, koje najčešće idu jedna uz drugu, a pogađa prvenstveno djevojčice.
Međutim, ono o čemu se manje govori je da tjelesna dismorfija postoji i kod dječaka i muškaraca, a ono što ona izaziva su ortoreksija i bigoreksija koje se također preklapaju. Ortoreksija je nezdrava opsesija „zdravom“ prehranom, a bigoreksija opsjednutost tjelovježbom i razvojem mišića radi kojih osoba zanemaruje ostale aspekte života. Kako kod djevojčica i žena nezdravu sliku „idealnog tijela“ stvaraju medijski prikazi najčešće retuširanih fotografija modela, glumica i slično, tako i kod dječaka i muškaraca isto stvaraju medijski prikazi „idealnog“ muškog tijela, koje se k tome još prikazuje i kao jedino koje je zdravo. A to kako izgledamo, jesmo li deblji ili mršaviji ne mora govoriti ništa o našem zdravlju i fizičkoj aktivnosti. No, ta aktivnost ipak jest važna, ali bitno je da se bavimo nečime jer to volimo i jer nas zanima, a ne samo da bi dobro izgledali i postigli taj ideal zdravog i lijepog.
Sljedeća tema bila je budućnost. Česta je percepcija starijih generacija o neaktivnosti, možda i ravnodušnosti mladih prema svijetu u kojem žive, no govornici su podsjetili da mladi već u srednjoj školi organiziraju prosvjede, da imaju vrlo otvoren pogled na svijet, da su tolerantniji od svojih roditelja. Uvid u to najviše ima Marko Kovačić koji je profesor u višim razredima osnovne škole.
Nakon razgovora, govornicima su se pridružili i stručnjaci koji surađuju s platformom „Pukotine“, psihoterapeuti Dušanka Kosanović, Miranda Novak i Mihael Kozina, koji su dali osvrt na teme razgovora, posebice na temu nesigurnosti vezanih za izgled. Istaknuli su kako je u medijima važno prikazati različitost tijela i izgleda, a ne nametati jedan „idealan“ tip. Također, važno je spoznati vlastitu vrijednost koja nije vezana za to kako izgledamo. Pozitivan primjer se može naći baš tamo gdje postoji i izvor problema. Društvene mreže, ali i ostatak interneta, sve su bogatiji sadržajem (poput „Pukotina“) i ljudima poput Pamele i Maje koji se trude pomoći mladima da razviju dobru sliku o sebi, da sami o sebi misle i tretiraju se bolje.
