Predstavljanje knjige Avatari posthumanizma: Povijest književne i kritičke imaginacije neljudskog, poslijeljudskog i nadljudskog

Riječ je o sveobuhvatnoj interdisciplinarnoj studiji koja propituje kako književnost zamišlja, prikazuje i preispituje granice ljudskosti

Rijeka - U četvrtak, 15. svibnja u 18 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka održat će se predstavljanje knjige Avatari posthumanizma: Povijest književne i kritičke imaginacije neljudskog, poslijeljudskog i nadljudskog (2024.) autorice i sveučilišne profesorice prof. dr. sc. Mirande Levanat-Peričić (Sveučilište u Zadru).

Riječ je o sveobuhvatnoj interdisciplinarnoj studiji koja propituje kako književnost zamišlja, prikazuje i preispituje granice ljudskosti, a u njezinu će predstavljanju sudjelovati sama autorica, prof. dr. sc. Miranda Levanat-Peričić (Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru), prof. dr. sc. Danijela Marot Kiš (Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci) te prof. dr. sc. Dejan Durić (Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci), dok će razgovor moderirati novinar, urednik i kritičar Ervin Pavleković, doktorand Sveučilišta u Zadru i vanjski suradnik na Sveučilištu u Rijeci.
Knjiga je formalno podijeljena u dva dijela koja nose nazive „Uvod u kritički posthumanizam“ i „Avatari književnog posthumanizma“. Prvi dio odnosi se teorijsko-filozofske okvire posthumanizma na temelju kojih autorica kasnije interpretira različita književna djela.
U prvome dijelu autorica pojašnjava termine kao što su posthumanizam, transhumanizam, humanizam i antihumanizam, kao i u kontekstu toga pojmove tijela, drugosti, identiteta i neljudskog, što je teorijsko polazište za kasniju interpretaciju književnih djela.

Drugi dio posvećen je analizi književnih likova i motiva iz hrvatske i svjetske književnosti koji proširuju pojam ljudskosti – likova čudovišta, neljudskog, izopćenog, figura hibridnih identiteta. U istom se dijelu potom problematiziraju prikazi budućnosti, odnosno distopijski, postapokaliptični svjetovi i heterotopije te s time povezane suvremene ekološke, biopolitičke i tehnološke prijetnje. Tematiziranjem čudovišta, ovdje u kontekstu postavljene posthumanističke problematike, knjiga se u određenoj mjeri nadovezuje na autoričinu raniju interdisciplinarnu knjigu Uvod u teoriju čudovišta: Od Humbabe do Kalibana (2014.).
“Knjiga Mirande Levanat-Peričić”, piše recenzent dr. sc. Leo Rafolt, “ozbiljan je pristup razmatranju šireg konteksta transhumanizma i posthumanizma, počevši od pojave samog pojma, preko proširenja domene njegove primjene, pregleda dosadašnjih istraživanja i, konačno, izlaganja tema kojima je autorica posvetila gotovo cijelo desetljeće proučavanja odabranih književnih tekstova”.

Premda su Žarko Paić (2011) i Borislav Mikulić (2021) također doprinijeli domaćoj akademskoj raspravi o spomenutim temama, ova je knjiga pionirska jer ih na komparativan način „usidruje" u književnost, ipak zadržavajući širi pogled jer se temelji na interdisciplinarnom pristupu koristeći teorijske perspektive i literaturu iz različitih znanstvenih područja, uključujući domaće i strane književne i kulturne teorije, sociologiju, antropologiju, klasičnu i suvremenu filozofiju i druge relevantne discipline. Teorijski okvir knjige je također raznolik, obuhvaćajući filozofiju, kulturalne studije, sociologiju, političke znanosti, antropologiju, kao i interdisciplinarne pristupe poput izvedbenih umjetnosti, urbanih studija i proučavanja životinja. U procesu interpretacije različitih fenomena, istražuju se ključna teorijska pitanja o prirodi, granicama i ulozi etičkih načela u definiranju odnosa između čovjeka i njegova sve tehnološkijeg okoliša. Ova knjiga stoga otvara nove horizonte ne samo u području etike i politike, već i u širem epistemološkom i teorijskom razumijevanju njihove „fluidne" dinamike”, tumači Rafolt.

I dr. sc. Iva Rosanda Žigo u svojoj recenziji ističe kako se “u ovoj se vrijednoj knjizi široko postavljeni koncepti transhumanizma i posthumanizma primjenjuju i dodatno objašnjavaju na konkretnim primjerima, i to kroz niz studija, počevši od tekstova iz starije hrvatske književnosti (npr. Vetranovićev Piligrin, Zoranićeve Planine, Barakovićeva Vile Slovinka itd.), do suvremenih romana distopijskog žanra (posebna studija posvećena je romanu Kis Tatjane Tolstoj, dok se u studiji o žanrovskim obilježjima distopija interpretira širi raspon tekstova, od klasičnih distopija Phillipa Dicka, Aldousa Huxleya do Margaret Atwood, Michaela Houellebecqa i Josipa Mlakića)”.
Također, u analizu se uključuju obrasci čudovišta iz srednjovjekovnih tekstova, poput čudovišnog bića koje se pod imenom donestre opisuje u staroengleskom proznom djelu iz 11. st., The Marvels of the East, sačuvanom u dvjema staroengleskim i dvjema latinskim verzijama te čudovišnog Grendela i njegove majke iz epa o Beowulfu. Navedenim čudovišnim obrascima pristupa se kao kulturnim stenogramima koji se propituju u analizi suvremenih političkih diskursa i određenih kulturno antropoloških fenomena. Knjiga Mirande Levanat-Peričić donosi široko postavljene, ali i originalne i znanstveno relevantne teze iz područja teorije i povijesti književnosti, povijesti hrvatske književnosti i kulture, suvremene hrvatske i svjetske književnosti, filozofije i kulturologije. Sva se provedena istraživanja oslanjaju na suvremene teorijske spoznaje, teze su provjerljive i iznose se argumentirano pa knjiga ima važan doprinos u nekoliko znanstvenih disciplina – povijesti i teoriji književnosti, kulturologiji, komparatistici, antropologiji, etnologiji i ostalim filološkim, ali i medijskim disciplinama, ocjenjuje Žigo.
Knjiga koju je uredila Danijela Lugarić Vukas ima 355 stranica i podijeljena je u 2 poglavlja, a izdavači su Sveučilište u Zadru i FF press. Recenzenti knjige su Leo Rafolt i Iva Rosanda Žigo.

Bilješka o autorici
Miranda Levanat-Peričić diplomirala je komparativnu književnosti i indologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirala na poslije¬diplomskom studiju lingvistike Sveučilišta u Zadru te doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2009. stalno je zaposlena na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru gdje je nositeljica kolegija Uvod u studij književnosti, Naratologija, Arhetip čudovišta u književnosti, Komparativna povijest južnoslavenskih književnosti i Posthumanizam i roman. Redovita profesorica zadarskoga sveučilišta objavila je autorske knjige Uvod u teoriju čudovišta: od Humbabe do Kalibana (2014) i Poredbeni dvogledi. Iz hrvatske književnosti i kulture (2017) te suuredila jednu knjigu i tri zbornika.

Follow @torpedo_media