Predstavljen je projekt nove sinteze povijesti Rijeke

Autor: Marijana Šepić Bjelobaba 18.06.2022

braut filipovic sinteza

Projekt će, uključujući ne samo povjesničare već i kulturne djelatnike te stručnjake iz drugih područja, prikazati razvoj industrije i ekonomije grada, ali uravnoteženo identificirati i ostale elemente urbanog identiteta koji su širi od gospodarstva i industrije.

Rijeka - Predstavljen je projekt nove sinteze povijesti Rijeke, trogodišnji projekt koji će na interdisciplinarni način prikazati povijesni razvoj Rijeke i njezinog urbanog identiteta te rezultirati novom knjigom o povijesti grada, a na konferenciji za medije na kojoj je projekt predstavljen je sudjelovao i zamjenik župana Vojko Braut.

Projekt će, uključujući ne samo povjesničare već i kulturne djelatnike te stručnjake iz drugih područja, prikazati razvoj industrije i ekonomije grada, ali uravnoteženo identificirati i ostale elemente urbanog identiteta koji su širi od gospodarstva i industrije.

Naime, zadnja Povijest Rijeke datira iz 1988. godine te je projekt nove sinteze pokrenut zbog potrebe da se napravi sinteza povijesti Rijeke koja bi uključivala i brojne teme koje su itekako važne no do sada nisu uzimane u obzir i nisu obrađivane.

Glavni urednik projekta je izv. prof. dr. sc Marko Medved sa Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci, a projekt podupiru Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i Sveučilište u Rijeci.
Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović je izrazio zadovoljstvo što se prof. dr. sc. Medved prihvatio ovog nimalo jednostavnog zadatka – sintetiziranja zanimljive i bogate povijesti grada na Rječini.

“Bit će to prilika da generacijama koje dolaze ostavimo jedno kapitalno djelo o riječkoj povijesti. Pred inicijatorom i cijelim timom je studiozan rad i nadam se da ćemo dobiti knjigu koju Rijeka definitivno i zaslužuje, jer ako naša povijest ne ostane ukoričena, onda je i mi imamo tendenciju zaboraviti”, poručio je gradonačelnik Filipović, izrazivši nadu da će ova knjiga doprinijeti i tome da nešto naučimo iz naše bogate povijesti.

“Rijeka je sjedište i žila kucavica našeg grada i ja se kao Riječanin veselim ovakvom projektu i čestitam profesoru Medvedu što se prihvatio tog zahtjevnog posla. Smatram da je najgore kada ljudi koji žive u svom gradu ne poznaju njegovu povijest. U najboljem sjećanju mi je ostala knjiga Radmile Matejčić “Kako čitati grad” i mislim da to štivo svaki Riječanin i svaki posjetitelj treba pročitati kako bi shvatio početke Rijeke i kako je ona rasla. Nakon toga su došla neka druga vremena u povijesti koja se mogu analizirati na različite načine i uvjeren sam će sistematizirani pristup povijesti našeg grada pomoći da bismo upoznali sebe kroz svoj grad i svoj mentalitet kojim se toliko ponosimo”, izjavio je zamjenik župana Braut.

U ime Sveučilišta u Rijeci prorektor za financije i poslovanje prof. dr. sc. Davor Vašiček čestitao je prof. Medvedu na hrabrosti što se odlučio ući u jedan takav zahtjevan projekt.

“Sveučilište u Rijeci, kao okosnica znanstveno-istraživačke djelatnosti, izuzetno je zadovoljno što velik broj naših znanstvenika i nastavnika sudjeluje u ovom vrlo značajnom, rekao bih povijesnom projektu te ćemo pružiti svu moguću podršku u njegovoj realizaciji”, kazao je prorektor Vašiček, izrazivši zadovoljstvo što na projektu zajednički surađuju Sveučilište, Grad i Županija.

Prof. dr.sc. Marko Medved kazao je kako je svjestan da projekt u koji se upušta sa svojim suradnicima zahtjevan i težak, ali bez ikakve sumnje potreban.

“Činjenice da je on nužan, povjesničari su odavno bili svjesni. Naime, zadnja sinteza povijesti Rijeke objavljena je daleke 1988. godine, dakle prije 34 godine, u drugačijem društvenom kontekstu u kojem su neke teme relevantne za riječku prošlost još bile tabuizirane. To da je projekt nove sinteze povijesti Rijeke potreban proizlazi i iz društvenog aspekta. To je osobito očito onda kada se iz različitih interesa, često i dnevno-političkih, manipulira riječkom prošlošću, selektivno koriste događaji iz prošlosti, generirajući tenzije i nezadovoljstvo, kako među povjesničarima tako i među građanima. Dakle, potreba za novom sintezom dolazi i iz onoga što povjesničari nazivaju public history, javna povijest, povijest izvan akademskih krugova, s čim je povezana politika identiteta, kultura sjećanja itd”, kazao je Medved.

Ova sinteza nastat će trudom veće grupe suradnika, u prvom redu povjesničara. No ona neće biti isključivo plod historičara, već bi trebala biti rezultat interdisciplinarne suradnje. Struktura sinteze povijesti Rijeke odražavat će dvostruki kriterij. Autori-suradnici pripadaju akademskoj zajednici, ali mjesto će u toj sintezi imati i oni izvan tih krugova; autori su iz Hrvatske ali i izvan nje. Ključno za suradnika je da se bavi Rijekom i riječkim temama, te da su njegovi objavljeni radovi – bilo znanstveni bilo stručni – relevantni. Medved je podsjetio kako su i Koblerova povijest Rijeke s kraja 19. stoljeća i sinteza povijesti iz 1988. godine, naširoko prepoznate i citirane, nastale uz financijsku podršku Grada.

Prve dvije godine projekta temelje se na pribavljanju relevantnog materijala, istraživanju i pisanju priloga, a treća godina na recenziranju i objavi monografije. Suradnja će se ostvariti s izdavačkom kućom Ex libris iz rijeke, na čelu sa Željkom Međimorcem, s planom da se monografija objavi 2025. godine.

“Među izazovima i poteškoćama u pisanju nove sinteze svakako je činjenica da ima još neistraženih aspekata prošlosti našeg grada. Nadam se da ćemo u ovom projektu to obraditi ili barem potaknuti one koji će u budućnosti posezati za ovom monografijom kako bi krenuli u dodatna istraživanja. Ova sinteza povijesti želi nadići ideološke podjele, ali bez falsifikacije procesa vezanih uz borbu za državnu pripadnost grada te zasluga onih koji su doveli do pripajanja Rijeke Hrvatskoj de facto 1945., de iure 1947. Posebna kompleksnost očituje se u prikazu 20. st., pri čemu treba uključiti i do sada tabuizirane teme poput egzila Talijana i njihova udjela u riječkom identitetu. Povijest Rijeke treba prikazati gospodarski razvoj grada, ali uravnoteženo identificirati i ostale elemente urbanog identiteta, koji su širi od ekonomije i industrije. Sinteza riječke povijesti treba valorizirati i povijest umjetnosti, povijest školstva, medicine, glazbe, književnosti, crkvene povijesti itd.”, zaključio je Medved.