Rasprodaja energetske infrastrukture: Miletić prozvao Vladu zbog TE Rijeka
Autor: Nikola Cvjetović 26.01.2026
Miletić je naglasio kako Hrvatska trenutno uvozi između 30 i 40 posto električne energije, zbog čega je, prema njegovim riječima, nerazumno i neodgovorno odustajati od postojeće energetske infrastrukture u vremenu povećane nestabilnosti i nesigurnosti na europskom energetskom tržištu.
Rijeka - Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić upozorio je na ozbiljne strateške i sigurnosne posljedice odluke Vlade Republike Hrvatske od 9. siječnja ove godine kojom se odobrava rasformiranje dijelova termoelektrana Rijeka i Sisak te njihovo ustupanje privatnoj ukrajinskoj tvrtki DTK.
Miletić je naglasio kako Hrvatska trenutno uvozi između 30 i 40 posto električne energije, zbog čega je, prema njegovim riječima, nerazumno i neodgovorno odustajati od postojeće energetske infrastrukture u vremenu povećane nestabilnosti i nesigurnosti na europskom energetskom tržištu. Posebno je istaknuo da je termoelektrana Rijeka, unatoč godinama zapuštenosti, nedavno uspješno probno upogonjena te je danas funkcionalna i može služiti kao strateški „plan B“ u slučaju poremećaja u opskrbi električnom energijom.
„Imamo elektranu koja je tehnički osposobljena, koja se može uključiti u kriznim situacijama, a Vlada odlučuje rasformirati njezinu opremu i ustupiti je privatnoj tvrtki, bez jasnog i transparentnog obrazloženja javnosti“, upozorio je Miletić.
Posebno je problematičnim ocijenio činjenicu da odluka dolazi u kontekstu ranijih ozbiljnih propusta u energetskom sektoru, uključujući, kako je podsjetio, ugovore o uvozu električne energije iz 2022. godine koji su Hrvatsku, zbog loše ugovorenih klauzula, koštali više od 1,3 milijarde eura, a koje je država morala sanirati iz proračuna.
Miletić je istaknuo kako prema procjenama neovisnih energetskih stručnjaka termoelektrana Rijeka ima izniman potencijal za prenamjenu u suvremeni hibridni energetski centar koji bi kombinirao LNG plin, vodik, solarne izvore i baterijske sustave, po uzoru na slična rješenja u zapadnoj Europi. Takav bi pogon, prema tim procjenama, mogao proizvoditi i do pet teravatsati električne energije godišnje, što čini oko 20 posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj.
„Rijeka ima izvanrednu stratešku poziciju, neposrednu blizinu LNG terminala i razvijenu elektroenergetsku mrežu. Umjesto da se ide u modernizaciju i jačanje energetske neovisnosti, Vlada donosi odluke koje Hrvatsku dugoročno čine ranjivijom“, rekao je Miletić.
Na kraju je upozorio i na slučaj više od tisuću solarnih panela kupljenih 2020. godine za projekt koji nikada nije realiziran, a koji su danas, prema njegovim riječima, zapušteni i neupotrebljivi, što dodatno ukazuje na sustavne probleme u upravljanju energetskim projektima.
Most ovom konferencijom, poručio je Miletić, poziva Vladu da preispita svoju odluku, zaustavi rasformiranje termoelektrane Rijeka te krene u smjeru razvoja moderne, sigurne i suverene energetske politike u interesu građana Republike Hrvatske.
