Ratu je odgovoreno na jedini mogući način i onako kako je Jadrolinija znala – ploveći blokadama usprkos

Najveću su cijenu platila desetorica poginulih pomoraca. Oko osamdeset djelatnika Jadrolinije otišlo je na bojišnicu. Više je brodova oštećeno, a potpuno su izgubljeni trajekti Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast...

Rijeka - Hrvatska se branila s kopna, iz zraka te s mora, a Jadrolinija je i u ratnom vremenu ostala pouzdana veza otoka i kopna unatoč opasnostima. Jadrolinija je nastavila održavati pomorski promet na Jadranu i tijekom pomorskih blokada, a u trenutku prekida cestovne veze sjeverne i južne Dalmacije, Jadrolinija je postala jedina poveznica hrvatske obale. Značaj Jadrolinije u Domovinskom ratu neupitan je te je izvor velikog ponosa za tvrtku i njezine pomorce i djelatnike. Uloga Jadrolinije u Domovinskom ratu vrednovana je brojnim priznanjima i odličjima, a primljena je i Vjesnikova Plava vrpca za hrabrost.

Ratno stanje na Jadranu započelo je već 27. lipnja 1991. godine sukobom JNA sa Slovenskom teritorijalnom obranom. Tada su brodovi Jadrolinije evakuirali oko 10.000 putnika, uglavnom stranaca s Jadrana. Najviše ih je prevezao trajekt Istra, i to u Trst, a pomagali su u tome i Ilirija te Marko Polo. Već 2. srpnja 1991. godine, poslovodstvo Jadrolinije proglašava radnu obvezu za sve pomorce i ostale djelatnike na kopnu. Uslijedile su pomorske blokade tijekom kojih su brodovi Jadrolinije nerijetko obavljali zadatke za Hrvatsku vojsku, a uspostavljene su i svakodnevne veze sjevera i juga Jadrana. Također, mnoge Jadrolinijine posade nisu poštovale zabranu plovidbe izdanu od strane JRM te bi danju brodovi mirovali u lukama, a potom noću, bez brodskih svjetala, održavali vezu s otocima.

Nakon što je Dubrovnik napadnut s kopna, mora i iz zraka, presjecanjem Jadranske magistrale, jedina veza Dubrovnika s ostatkom Hrvatske bila je plovidba Jadrolinijinih brodova. Dubrovnik je bio bez vode, struje, hrane i lijekova, a u gradu se nalazilo oko 50.000 stanovnika i izbjeglica iz susjednih mjesta. Težnja za pomoći razorenom Dubrovniku kulminirala je u spontanom organiziranju poznatog konvoja Libertas, predvođenog Jadrolinijinom Slavijom. Konvoj je na svojem putovanju pristao u Zadru, Šibeniku, Splitu i Korčuli, postepeno rastući svaki put zahvaljujući pridruživanju mnoštva manjih brodica. Od akcija Jadrolinije u Domovinskom ratu ističe se i uloga u obrani Splita. Nakon brojnih bitaka, Hrvatska ratna mornarica izborila je svoju najveću pobjedu u Domovinskom ratu. Njome je započelo postepeno oslobađanje obale i otoka, a jugoslavenska se ratna mornarica morala povući na otoke Vis i Lastovo, te u Boku Kotorsku.

Ratu je odgovoreno na jedini mogući način i onako kako je Jadrolinija znala – ploveći blokadama usprkos. Najveću su cijenu platila desetorica poginulih pomoraca. Oko osamdeset djelatnika Jadrolinije otišlo je na bojišnicu. Više je brodova oštećeno, a potpuno su izgubljeni trajekti Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast. Osim na brodovima i trajektima, mnogi pomorci i djelatnici Jadrolinije sudjelovali su u obrani Domovine u postrojbama HV. Prisjetimo ih se u nadolazećim danima i iskažimo svoju duboku zahvalnost i poštovanje.

Foto: Jadrolinija

Follow @torpedo_media