[RAZGOVOR] Nedo Pinezić kandidat za župana najavljuje novi pristup regionalne vlasti u artikuliranju interesa građana

Za mene je život na otoku privilegij, a kao župan učinit ću sve da otočanima osiguram bolju svakodnevicu, ugodniju i sigurniju budućnost za našu djecu

Krk – Nedo Pinezić, kandidat za župana i nositelj liste Unije Kvarnera, Akcije mladih, Hrvatske stranke umirovljenika, Centra, Fokusa, Alternative i Nezavisne liste Ive Rinčić, zajedničke kandidatkinje za gradonačelnicu Rijeke dolazi iz malog mjesta s otoka Krka. Istaknuti je poduzetnik i dosadašnji županijski vijećnik u Skupštini Primorsko-goranske županije poznat kao stručnjak u području turizma, kao zagovaratelj razvoja obiteljskog smještaja i održivog turizma. U izbornu utrku za primorsko-goranskog župana ide s programom pod sloganom “’Nedo Pinezić župan iz naroda”.

-Mi smo u kampanju ušli s jasnim ciljem, želimo županiju koja je bliska običnim građanima, okrenuta konkretnim rješenjima i lokalnim potrebama i neovisna o stranačkim politikama. Nisam profesionalni političar ali sam konzultant i trener koji upravo radi na projektima održivog turizma baziranog na lokalnoj zajednici. Imao sam sreću posljednjih 10 godina raditi kao stručni suradnik UN-a, EU-a, na području Zapadnog Balkana, Hrvatske i Slovenije gdje sam stekao ogromno iskustvo i pomogao u implementaciji mnogih dobrih projekata kao što su „Feel & Taste“, „Explore The Wondernature“, „Kvarner family“, „Kvarner Food & Gourmet“, „Mala barka“, „Arca Adriatica“, „EDGE“, „SEDRA 2“ i na desetke drugih. Sve su to projekti koji podižu kvalitetu turističke destinacije, čine je prepoznatljivom, povezuju ponudu smještaja, ugostitelje, lokalne proizvođače hrane, tradicijske zanate. Bio sam i prvi predsjednik Turističke zajednice otoka Krka, od 1995. do 1999. godine koju sam „postavio na noge“ kao jedinu turističku zajednicu s dogovornim financiranjem 7 turističkih zajednica i 7 jedinica lokalne samouprave .Iako joj se proricao kratak „vijek trajanja“, TZO Krk djeluje i danas i najzaslužnija je za jako brendiranje otoka Krka na turističkom tržištu. Mi na Kvarneru i na našim otocima imamo dugu tradiciju turizma koja je i krenula od domaćinstava kao obiteljskih iznajmljivača i to je oblik turizma koji treba poticati, a ne gušiti zakonskim rješenjima i neopravdanim poreznim nametima. Važno je i snažnije poticanje male poljoprivrede u domaćinstvima, na OPG-ovima, brendiranje autohtonih prehrambenih proizvoda i uključenje u sustave ponude kroz eko tržnice, kroz ugostiteljske objekte, kroz prodaju na kućnom pragu. To je formula uspješnog međusobnog podupiranja turizma i poljoprivrede. Poznati su takvi uspješni projekti u razvijenim zemljama EU ali i kod nas kroz ciljane EU projekte.

Nametnuli ste se kao zagovornik zakonskih rješenja koja neće gušiti već poticati obiteljski smještaj kao tradiciju turizma ovog našeg kraja, važan izvor prihoda lokalnog stanovništva, ali i kao motiv za ostanak mladih.

– Naša županija sa svojim mikroregijama i vrijednim ljudima, nemjerljivo je bogatstvo samo moramo osigurat ljudima uvjete za život, kroz porezne olakšice, dostupnu zdravstvenu i socijalnu skrb, poticanje poduzetništva koji će osigurati radna mjesta lokalnom stanovništvu, a ne da ovisimo o krupnom kapitalu, velikim hotelskim lancima koji uvozi jeftinu radnu snagu, a profit izvoze u svoje matične zemlje. Evo imamo primjer Opatije gdje je jedna grupacija postala vlasnik najvrjednijih nekretnina, bez vidljivih ulaganja u turističke objekte koji su okosnica turizma cijelog opatijskog kraja. Da ne govorimo o Haludovu koje je danas zapušten i devastiran prostor a nije tako trebalo biti. Kada se stalno branimo da nešto „nije naša nadležnost“, onda zapravo odbijamo proaktivnost koja može biti iskazana ako ne kroz stvarne nadležnosti onda kroz dobru volju i koordinativni, diplomatski angažman kod svih zainteresiranih strana. „Haludovo“ je predano novim vlasnicima u potpuno funkcionalnom stanju sa snažnim brandom, oslobođeno od dugova. Da je bilo stvarne volje, Županija, zajedno s lokalnom samoupravom odavno trebala je inzistirati da ovaj kompleks dođe u prave ruke. Na koncu „sestrinski“ kompleks „Solaris“ kod Šibenika i danas, revitaliziran, dobro posluje. Već godinama ponavljam tvrdnju da je dobar turizam samo onaj koji donosi korist lokalnom stanovništvu i da mi sami najbolje možemo upravljat prostorom i čuvati ga za buduće generacije.

Predstavili ste i ambiciozni izborni program s, kako ste sami nazvali „12 zapovjedi za 4 godine mandata“. Koliki je on realan?

Ja sam u prvom redu poduzetnik, a ne političar po „zvanju“ i nikada ne bih stao iza obećanja koja su neostvariva. Kroz protekle četiri godine rada u Županijskoj skupštini dobro sam upoznao sustav i znam njegova ograničenja ali i mane. Ako nešto ne znaš ili ne želiš riješiti najlakše je reći nije u našoj nadležnosti. Evo vam primjer Zračne luke Rijeka, koja je prije 50 godina imala direktne letove za New York, a danas da biš došao sa Zračne luke u Bašku, najprije moraš (ako uloviš) autobusnom linijom do Rijeke, pa se tamo prekrcati u drugi autobus za Bašku. To zna trajati i po nekoliko sati. Da ne govorimo o drugim linijama i potpunoj prometnoj izolaciji Zračne luke od sustava javnog linijskog prijevoza. Danas je Zračna luka „Rijeka“ upravljački, prostorno i i prometno devastirana, bez jasne vizije suvlasnika među kojima su uz državu i Grad Rijeka i PGŽ, za njenom modernizacijom i jačanjem avio linija a time i prometa. U proteklim godinama jedini pozitivni pomaci dogodili su se dok je bivši, a vjerujem i moj budući zamjenik Marko Boras Mandić uporno gurao, povezivao i tražio modele za dolazak avio prijevoznika pa su kroz godine promet i prihodi bilježili pozitive trendove. Nakon njegovog odlaska iz izvršne vlasti sve se počelo urušavat. Siguran sam da i naši građani, turistički sektor i gospodarstvo itekako imaju interes za dobru zračnu poveznicu ove regije s Europom i svijetom. Oni koji tvrde drugačije samo traže alibi za nerad i nečinjenje.

Živite na Krku pa svjedočite u špici i udarnim turističkim vikendima ogromnim gužvama zbog čega negoduju i gosti i domicilno stanovništvo.

-Nevjerojatno je da nas uvijek iznenadi zimi snijeg, a ljeti gužve na cestama, umjesto da se na vrijeme organiziramo i unaprijed pripremimo. Pa imamo more kao alternativu, dok se ne dogode ti davno obećani i željeni veliki infrastrukturni zahvati kao što je drugi most. U sezoni treba uvesti trajektne linije i povezati južni dio otoka Krka sa Senjom koji će dovršetkom projekta Žuta lokva postat brza poveznica u sustav mreže autocesta. Isto treba napraviti i na liniji Šilo – Crikvenica gdje ljeti treba ploviti trajekt čime bi se rasteretilo Krčki most i uska grla u Omišlju i Šmriki od prometa s područja općina Vrbnik i Dobrinj.” kako slijedi: “Treba uvesti i mali trajekt za putnike, bicikliste i motocikliste na relaciji Šilo – Crikvenica. Naravno trajektna linija treba biti dalje povezana na kvalitetan i satnicom usklađen autobuserski prijevoz prema ostalim destinacijama na otoku Krku. Također rasterećenju cestovnih gužvi preko Krčkog mosta doprinijela bi trajektna linija iz područja luke Rijeka do Porozine, osobito za dostavna vozila koja kreću iz Rijeke i gospodarske zone Kukuljanovo na Cres. Apsurdno je da poseban trajekt za opasne terete kreće iz Rijeke do Valbiske prazan, a sva ta teretna vozila idu cestom do Valbiske da bi seu Valbiski ukrcala na taj isti trajekt i prevezla u Merag. Prazna se vraćaju redovnom linijom Merag – Valbiska a trajekt se također prazan vraća u Rijeku. Takvih nelogičnosti u prometu zbog kojih se dodatno opterećuju otočne ceste ima još. Jedna od apsurdnih situacija je i neizdvajanje prometa za Crikvenicu na čvorištu Šmrika od križanja kojim prometuju vozila s Krka i na Krk. Tu se stvaraju nepotrebni zastoji. Sigurno će i obilaznica Liburnije od Tunela Učka preko Lovrana pomoći da se dio prometa za Cres izdvoji preko linije Brestova – Porozina. Moramo naprosto imati koordinirane infrastrukturne projekte ali i brža rješenja kao što je daleko bolja povezanost Krka, kao i drugih kvarnerskih otoka autobusnim vezama, pa lokalno stanovništvo neće toliko ovisiti o vlastitim automobilima i manje će opterećivati prometnice. Preko novog Krčkog mosta prijeći će i željeznica. Ta pruga se mora doticati Zračne luke „Rijeka“ i nastaviti do čvorišta Krk – Valbiska. Time bi se s prometnice „maknulo“ dnevno i do 7.000 vozila. Inače smatram da je javni prijevoz najlošija karika javnog servisa u Primorsko – goranskoj županiji i to je problem koji zajedno moraju rješavat lokalna i regionalna samouprava.

Kako vidite rješenje sve ozbiljnijeg problema u osiguranju dostupnosti zdravstvenih usluga, a naročito ljeti kada se broj stanovništva na našim otocima višestruko uveć?

-Nužno je modernizirat sustav primarne zdravstvene zaštite kroz domove zdravlja, osigurat za sezonu dovoljno turističkih ambulanti. Županija u rukama ima sve institucionalne poluge jer upravlja Domom zdravlja, Zavodom za hitnu medicinu, ali čini mi se da nismo na vrijeme reagirali kroz stipendije, stambeno zbrinjavanje, boljim uvjetima rada i boljim primanjima, kako bi osigurali dovoljno liječnika i medicinskog kadra upravo za taj najvažniji sustav primarne zaštite, obiteljske medicine i pedijatrije. A problem deficita zdravstvenog kadra nije više problem samo u manjim sredinama, na otocima nego i u gradu Rijeci. To je sigurno tema koja će meni i mojim suradnicima biti u vrhu prioriteta.

Što je Vaša poruka biračima?

Kandidirao sam se za župana jer iskreno vjerujem da je došlo vrijeme za ljude koji su bliži narodu, običnim građanima i njihovim potrebama, a da su SDP-ova na regionalnoj i HDZ-ova dominacija na nacionalnoj razini „potrošene“ politike. Puno sam među ljudima, čujem to u razgovorima, a nadam se da će im nezadovoljstvo koje iskazuju bit snažan motiv da iziđu na ove izbore. Moja je poruka, ljudi iziđite na birališta 18. svibnja, nemojte propustit još četiri godine jer sada imate priliku za zaokret u regionalnoj politici, a ja taj zaokret obećavam. Sve poluge regionalne vlasti usmjerit ću boljoj kvaliteti života u svakom dijelu Županije, županijska administracija postat će efikasniji servis i bit će otvorena, a ne distancirana od građana i poduzetnika te snažna potpora općinama i gradovima u ostvarenju njihovih programskih i projektnih inicijativa. Imamo sve preduvjete za rast, uz mene je odličan tim ljudi koji su dokazali da imaju i znanja i energije i novih ideja za ostvarenje našim programskih ciljeva. Visoko smo podigli ljestvicu, jer želimo da ovaj naš kraj i naši ljudi, standardom života dostignu razvijene europske regije, koristeći njihova iskustva i prakse. Pokrenimo razvoj ove regije s ljudima koji žele najbolje svom kraju, imaju znanja, ideja i energije. Županija će širom otvoriti vrata takvim ljudima, stručnost i znanje bit će jedini kriterij, a ne stranačka pripadnost.

Follow @torpedo_media