[RAZGOVOR] Prof. dr. sc. Larisa Prpić Massari: Učestalost melanoma u Hrvatskoj bilježi porast od oko 8%
Autor: Sanja Tumara 08.07.2022
Opetovano izlaganje suncu, a posebice u djetinjstvu, značajno utječe na nastanak kožnih karcinoma kao što su bazocelularni i planocelularni karcinom i melanom.Stoga je osobito važno čuvati se jakog sunca, osobito u dječjoj dobi do 14 godina, ali i u adolescentnoj i odrasloj životnoj dobi, pogotovo ako se k tome radi i o osobama svijetle puti i osjetljive kože.
RIJEKA - Ljeti se u medijima puno spominju visoke temperature, osobito ove godine, kada su te temperature iznimno visoke u relativno ranom ljetnom periodu. Međutim, ono što nas dermatologe više zanima ljeti nije toliko visina vanjske temperature, koliko UV indeks koji prikazuje jačinu ultraljubičastog sunčevog zračenja. UV indeksi 6,0–7,9, te 8-10,9 smatraju se visokim i vrlo visokim UV indeksima, kada je preporuka izbjegavanja sunca između 10.00 i 16.00 sati te nošenja zaštitne odjeće i naočala, kao i korištenje zaštitnih krema, dok je preko 11 iznimno visoki UV indeks, kada se preporuča potpuno izbjegavanje sunca za novorođenčad i djecu.
Visoki UV indeksi znače i veću opasnost za nastanak opeklina kože te kožnih karcinoma i melanoma, upozorava nas prof. dr. sc. Larisa Prpić Massari, dermatovenerologinja koja se kroz karijeru posebno posvetila dermatološkoj onkologiji te dermatoskopiji, melanomima i kožnim tumorima.Pohađala je mnoga stručna usavršavanja u dermatološkim centrima izvrsnosti u Europi, kao i brojne simpozije i tečajeve, a članica je Hrvatskog društva dermatoonkologa, Europskog društva dermatoonkologa te Međunarodnog udruženja dermoskopičara. Redoviti je profesor i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Katedri za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci te pročelnica Zavoda za opću dermatologiju Klinike za dermatovenerologiju KBC Rijeka. Od ove godine je vlasnica je i suosnivačica Poliklinike 3DERM, poliklinike za dermatovenerologiju, koja se osim dermatološkom onkologijom, bavi i ostalim područjima dermatologije i venerologije. Dakle, na pravoj smo adresi, da bismo doznali kako se zaštititi od bolesti kože. Jer koliko god liječnici ponavljali da moramo čuvati našu kožu, čini se da tih upozorenja nikad nije dovoljno.
Osobito je važno čuvati se jakog sunca
Koža je, naime, najveći organ u našem tijelu, štiti tijelo od vanjskih oštećenja, mikroorganizma, regulira našu temperaturu i održava je, sadrži osjetna tjelešca za osjet hladnoće, topline, boli. Iz svega ovoga vidimo da je koža važan organ našega tijela i neophodno je da ostane zdrava, a brojni čimbenici mogu ugroziti zdravlje naše kože, među kojima je i ultraljubičasto zračenje.
- Opetovano izlaganje suncu tijekom života, a posebice izgaranje na suncu u djetinjstvu značajnisu čimbenici u nastanku kožnih karcinoma kao što su bazocelularni i planocelularni karcinom i melanom. Ultraljubičasto zračenje izaziva sitna oštećenja na osnovnim strukturnim jedinicama stanica naše kože, koje u početku organizam vlastitim obrambenim mehanizmima može popraviti, ali kako se takva oštećenja gomilaju, mehanizmi reparacije popuštaju, stanice se počinju nekontrolirano dijeliti i nastaje premaligna, a potom i maligna promjena. Stoga je osobito važno čuvati se jakog sunca, osobito u dječjoj dobi do 14 godina, ali i u adolescentnoj i odrasloj životnoj dobi, pogotovo ako se k tome radi i o osobama svijetle puti i osjetljive kože.
Kolika je učestalost melanoma kod nas?
- Učestalost melanoma je u porastu u cijelom svijetu, a u Hrvatskoj se u zadnjih 10-ak godina bilježi porast od oko 7do8% godišnje. Prema podacima Registra za rak RH, godišnje se otkrije oko 580 melanoma, odnosno 3% od svih novootkrivenih malignih tumora u Hrvatskoj.
Koji je najčešći zloćudni tumor kože i kakve su prognoze? Bismo li trebali raditi preventivne preglede kože?
- Najčešći zloćudni tumor kože je bazocelularni karcinom ili bazaliom. Međutim, za razliku od planocelularnog karcinoma kože i melanoma, on je puno manje opasan, lakše se liječi i ishod za bolesnika je puno povoljniji. S druge strane,melanom je zloćudni tumor koji nastaje iz melanocita iuz Merkelov karcinom smatra se najzloćudnijim tumorom kože te najzloćudnijim tumorom uopće, budući da kasno prepoznavanje i liječenje dovode do nastanka po život opasnih metastaza u limfne čvorove i udaljene organe.
Stoga, ono što je važno naglasiti je da na nastanak svih ovih kožnih tumora važnu ulogu ima prekomjerno i nekontrolirano izlaganje sunčevom svjetlu i umjetnim izvorima zračenja poput solarija, koje bi trebali izbjegavati i svesti na razumnu mjeru, kao i redovito provoditi samopreglede kože i preglede kože kod liječnika obiteljske medicine i dermatologa u cilju ranog otkrivanja sumnjivih kožnih promjena.
Mijenjanje madeža – poziv na odlazak liječniku
Samopreglede provode sami bolesnici, svaka 3 mjeseca, što osobito vrijedi za osobe s većim brojem madeža. Uključuju pregled kože cijelog tijela uz pomoć dva ogledala. Pri tome se gleda promjena veličine, oblika, simetrije i boje postojećeg madeža (tzv. ABCDEF kriteriji) ili pojava nove izrasline. Kod dermatologa se madeži pregledavaju ručnim te digitalnim dermatoskopom tj. epiluminiscentnim mikroskopom. Radi se o uređaju koji povećava 10 do 400 puta, a uz analizu pigmentne lezije, ima mogućnost i pohrane slika te usporedbe kod sljedećih pregleda. Dermatoskopske preglede trebalo bi ponavljati ovisno o ukupnom broju madeža na tijelu bolesnika, nazočnosti atipičnih madeža, fototipu kože te osobnoj i obiteljskoj anamnezi na pojavu kožnih tumora, posebice melanoma.
Kako brinuti o madežima? Kada se moramo zabrinuti kad je o madežima riječ?
- Iako je uvriježeno mišljenje da melanom nastaje iz madeža, koji se počinje mijenjati, odnosno tamniti, gubiti boju ili se povećavati, samo mali postotak melanoma nastaje na ovaj način. Većina melanoma ipak nastaje na prethodno nepromijenjenoj koži. Klinički se melanom najčešće očituje kao smeđe-crna ili plavo-crna, iako može biti i ružičasta, plošna ili okrugla izraslina, koja postepeno raste, mijenja boju, a u uznapredovalom stadiju i krvari. Dakle, ako osoba primijeti promjene na već postojećem madežu ili neku novonastalu izraslinu koja mijenja boju, osobito ako tamni ili gubi pigment te ako se povećava u širinu ili visinu, trebalo bi se javiti svome liječniku koji će procijeniti zahtijeva li promjena pregled dermatologa.
Koji su vaši savjeti, kako se sačuvati, na što moramo obratiti pažnju? Je li faktor 50, primjerice, zaista dobra zaštita?
- Preporuke dermatologa su izbjegavanje izlaganja suncu između 10 sati ujutro i 16 sati popodne u ljetnim mjesecima, te nošenje zaštitne odjeće, naočala kao i primjena zaštitnih krema s visokim SPF faktorom. Za osobe svijetle puti, pri tome se misli na osobe svijetle kose i očiju, koje na suncu lako izgore, a teško potamne, te za osobe s puno madeža osobito ako se još k tome radi o nepravilnim asimetričnim madežima ili pojavi melanoma u obitelji savjetuje se SPF 50 faktor, dok se osobe tamnije puti mogu zaštititi i nešto nižim faktorom kao što je SPF 30 ali uz savjet koji vrijedi za svih da se izbjegava izlaganje suncu u navedeno doba dana. Kod manje djece vrijedi i pravilo da se uz ovu zaštitu može koristiti i zaštitna odjeća s UPF faktorom.
