Kvarneru trebaju nove investicije, ali i više priuštivih stanova: Rijeka traži ravnotežu
Autor: Marina Brajkovic 15.09.2026
Na Regionalnom forumu tržišta nekretnina – Kvarner govorilo se o rastu cijena, manjku stanova, investicijama i kvaliteti života građana
Rijeka - Kvarner i dalje snažno tržište nekretnina, ali priuštivo stanovanje postaje sve veći izazov
Rijeka je bila domaćin trećeg Regionalnog foruma tržišta nekretnina – Kvarner, stručnog skupa na kojem se raspravljalo o stanju tržišta nekretnina, novim investicijama, razvoju Rijeke i Kvarnera te sve izraženijem problemu priuštivog stanovanja.
U riječkom hotelu Bonavia okupili su se predstavnici javnog i privatnog sektora, a među glavnim sudionicima bili su primorsko-goranski župan Ivica Lukanović i zamjenik gradonačelnice Rijeke Aleksandar-Saša Milaković. U središtu rasprave bilo je pitanje kako iskoristiti investicijski potencijal Kvarnera, a istodobno osigurati da razvoj regije bude usklađen s potrebama građana i kvalitetom života.
Rijeka među najaktivnijim hrvatskim tržištima
Iako tržište nekretnina ulazi u novu fazu, Kvarner i dalje zadržava snažnu poziciju. Rijeka je tijekom 2025. godine zabilježila 1.610 kupoprodaja svih vrsta nekretnina, čime je bila treće najaktivnije gradsko tržište u Hrvatskoj.
Na području Primorsko-goranske županije realizirane su 2.422 kupoprodaje stanova i apartmana, kao i 3.006 kupoprodaja građevinskog zemljišta.
Posebno se ističu cijene na području Liburnije i otoka. Opatija je prošle godine bila treće najskuplje tržište nekretnina u Hrvatskoj, dok se među osam hrvatskih tržišta s medijalnom cijenom stambenog prostora višom od 3.500 eura po četvornom metru nalazi čak pet područja iz Primorsko-goranske županije – Opatija, Lovran, Malinska, Punat i Baška.
Takvi podaci pokazuju snagu Kvarnera kao investicijske i turističke destinacije, ali istodobno otvaraju pitanje dostupnosti stanovanja za lokalno stanovništvo.
„Potražnja je veća od ponude“
Upravo je priuštivo stanovanje bilo jedna od ključnih tema Foruma. Zamjenik gradonačelnice Rijeke Aleksandar-Saša Milaković upozorio je da grad istodobno bilježi dugogodišnji pad broja stanovnika i nedostatak stanova na tržištu.
„S obzirom na gubitak četvrtine stanovništva u posljednjih dvadesetak godina, logično bi bilo očekivati da stanova ima dovoljno za sve u ovom gradu. Ali očito to nije slučaj. Potražnja je veća od ponude“, rekao je Milaković.
Na tržište, prema njegovim riječima, utječu kupci izvan Hrvatske, atraktivnost Rijeke i Kvarnera, ali i promjena strukture kućanstava.
„Kućanstva su za trećinu manja nego što su bila devedesetih. To znači da nam za isti broj ljudi treba više stanova“, pojasnio je.
Istodobno se ne gradi dovoljno novih stambenih jedinica, zbog čega pritisak na cijene ostaje snažan. Milaković smatra da bi Rijeci za značajnije uravnoteženje tržišta trebale tisuće novih stanova.
„Znamo da nam treba dodatnih stanova na tržištu, vjerojatno više tisuća, kako bi se cijene spustile na razine koje bi bile pristupačne prosječnom Riječaninu uz neku normalnu cijenu kredita“, kazao je.
Grad planira nove stanove za priuštivi najam
Grad Rijeka dio potreba planira odgovoriti vlastitom stanogradnjom. Među projektima je i izgradnja tridesetak gradskih stanova na Zametu namijenjenih priuštivom najmu.
No povećanje stambenih kapaciteta, istaknuo je Milaković, mora biti praćeno kvalitetnim prostornim planiranjem.
„Moramo jako pametno koristiti taj prostor. Sav novi prostor koji ćemo koristiti za izgradnju novih stambenih jedinica mora se pametno uklopiti u ostatak grada. To će biti jedan od glavnih zadataka novoosnovanog Zavoda za prostorno uređenje, koji bi trebao pridonijeti kvalitetnijem i dugoročnijem planiranju razvoja grada“, poručio je.
Lukanović: Rast mora biti koristan za širu zajednicu
O potrebi odgovornog upravljanja razvojem govorio je i primorsko-goranski župan Ivica Lukanović. Istaknuo je da snažan investicijski ciklus donosi kapital i nove prilike, ali istodobno može otvoriti niz pitanja vezanih uz dostupnost stanovanja i kvalitetu života.
„Naša je primarna odgovornost osigurati da taj rast bude kontroliran, pametno balansiran i dugoročno koristan za širu zajednicu, a ne podređen isključivo pojedinačnim projektima“, poručio je Lukanović.
Upravo će pronalaženje ravnoteže između interesa investitora i potreba lokalnog stanovništva biti jedan od ključnih izazova budućeg razvoja Kvarnera.
Kupci sve više traže kvalitetu, a ne samo lokaciju
Na Forumu je bilo riječi i o promjenama u ponašanju kupaca. Strani kupci i dalje imaju važnu ulogu na kvarnerskom tržištu, pri čemu su među njima najbrojniji kupci iz Slovenije.
Agentica Euroville Borna Bukvić istaknula je kako na Kvarneru nema problema s potražnjom, već prije svega s nedostatkom kvalitetnih nekretnina.
Kupci danas pritom imaju sve veća očekivanja. Vladimir Madžarac iz Lucos Groupe naglasio je da se, uz lokaciju, sve više raspituju o energetskoj učinkovitosti, sustavima grijanja i hlađenja te zvučnoj izolaciji.
„Kvaliteta i luksuz nisu više samo pogled na more ili mramor u kupaonici, nego promišljen prostor, energetska održivost i sadržaji koji stvarno podižu kvalitetu života“, rekao je Madžarac.
Razvoj Kvarnera ne mjeri se samo vrijednošću investicija
U panel-raspravi „Razvoj Kvarnera između investicija i kvalitete života“ sudjelovali su prof. dr. sc. Saša Drezgić, Vladimir Madžarac, Ana Huserik Zujić i Borna Bukvić, uz moderiranje novinara Tomislava Cerovca.
Rasprava je otvorila i šire pitanje načina na koji treba mjeriti uspješnost razvoja regije. Osim vrijednosti investicija i rasta tržišta nekretnina, važni su i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, veća primanja, dostupno stanovanje, zadržavanje mladih ljudi te ukupna kvaliteta života.
Zaključak Regionalnog foruma tržišta nekretnina – Kvarner stoga se može svesti na potrebu za ravnotežom. Kvarneru su potrebne nove investicije i veća stambena ponuda, ali razvoj mora pratiti kvalitetno prostorno planiranje i snažnija suradnja javnog i privatnog sektora.
Cilj razvoja regije pritom nije samo povećanje vrijednosti nekretnina i privlačenje kapitala, već stvaranje prostora u kojem će građani moći živjeti, raditi i dugoročno ostati.
