Riječki Možemo! uvjetovao podršku Filipovićevom proračunu za 2025. godinu
Autor: Nikola Cvjetović 11.12.2024
Riječki Možemo! uputio je jučer gradonačelniku Marku Filipoviću niz ključnih zahtjeva u sektorima urbanizma i kulture. Traže izgradnju parking garaža na Kozali i Vežici, implementaciju Park&Ride sustava na Mlaci kako bi se unaprijedila mobilnost i smanjila prometna gužva, ispitivanje mogućnosti otvaranja gradskih potoka te plan ozelenjivanja parkirališnih površina radi smanjenja toplinskih otoka, a povećali su i financijska sredstva za program javnih potreba u kulturi, naglašavajući važnost ulaganja u lokalne umjetnike i kulturne organizacije.
Rijeka - Riječki Možemo! je na današnjoj je konferenciji za medije predstavio projekte i programe kojima su uvjetovali podršku proračunu gradonačelnika Filipovića za 2025. godinu.
U pregovorima koji su se vodili proteklih tjedana predstavnici Možemo! Rijeka, Nebojša Zelić i Renato Stanković, podnijeli su amandmane kojima se u proračunu za 2025. godinu traži 30.000 eura za izradu Studije određivanja lokacije pogodne za izgradnju garaže na Vežici, te 90.000 eura za izradu idejnog rješenja za parking garažu na Kozali, što je zajednički amandman s PGS-om. Time su potaknuli realizaciju neispunjenog obećanja riječkog gradonačelnika, koji je rekao da će se sredstva od prodaje kolodvora na Žabici usmjeriti na projektiranje i gradnju novih javnih parking garaža.
Riječki Možemo! amandmanom predlaže uvođenje Park&Ride sustava na lokaciji Mlaka, točnije pored novog spoja na riječku zaobilaznicu. Riječ je o sustavu "parkiraj i vozi se," u kojem se putnici voze do pristupačne lokacije gdje ostavljaju svoje osobne automobile, te potom u centar grada putuju javnim prijevozom. Povećanjem subvencije Autotrolej d.o.o. bi u sklopu projekta trebao uz trenutnu liniju 8 uvesti i dodatne pravce u vršnim periodima, a cijena dnevnog parkiranja (koja uključuje i kartu za autobus) trebala bi biti samo 2 eura.
Uz to, traže i osiguravanje 60.000 eura za ispitivanje mogućnosti otvaranja gradskih potoka, izradu plana ozelenjivanja parkirališnih površina radi smanjenja toplinskih otoka, te izradu elaborata zdravstvenog stanja drvoreda na Pećinama i na Trsatu. Istaknuli su da su sve mjere predviđene usvojenom Strategijom zelene urbane obnove Grada Rijeke, te da na ovaj način pokreću prijeko potrebnu obnovu i širenje zelene infrastrukture u Rijeci.
Konačno, riječki Možemo! predlaže i amandman kojim traže povećanje predviđenih sredstava za Javni poziv za utvrđivanje programa kulture u iznosu od 44.400,00 eura, čime žele pomoći lokalnim umjetnicima i kulturnim organizacijama da ublaže posljedice općeg povećanja cijena tijekom 2023. i 2024. godine.
Povlačenje Odluka o izmjenama Prostornog plana i GUP-a
U nastavku su Zelič i Stanković pojasnili i da su od Filipovića zatražili da se na ovoj sjednici ne donose predložene Odluke o izmjenama Prostornog plana i GUP-a, odnosno da se iz njih amandmanom izuzme prenamjena prostora bivšeg Istravina u zonu stambene i mješovite namjene.
Iz Možemo! su podsjetili da je javnost do sada imala prilike samo putem medija vidjeti vizualizacije, odnosno projekte DDG grupe za tzv. East District kompleks.
‘’Vidjeli smo i hvalospjevni tekst u kojem se najavljuje da je DDG grupa korak bliže realizaciji projekta odnosno svojih želja u ovoj zoni bivšeg Istravina jer je Grad Rijeka pokrenuo izmjene GUP-a.’’ - kažu i dodaju da je istovremeno zanimljivo kako za lokalne medije ti isti investitori nisu htjeli komentirati ništa. A upravo iz lokalnih medija javnost je mogla doznati da su ‘’investitori iz riječke DDG Grupe, izradili urbanistički koncept, odnosno idejno rješenje »grada u gradu« temeljem kojeg je Gradu Rijeci upućen i zahtjev za izmjenama Prostornog plana i Generalnog urbanističkog plana te prenamjenu cijele te zone od oko šest hektara iz poslovne u mješovitu namjenu.’’
U Možemo! apostrofiraju: ‘’To se tako ne radi. Sad je pred nama na Gradskom vijeću donošenje Odluka o izmjenama GUP-a i Prostornog plana i to prema zahtjevu DDG grupe, a bez ikakvog propitivanja interesa Grada i građana, bez adekvatne procedure i ishitreno: bez arhitektonsko-urbanističkog natječaja, bez primjena smjernica Strategije zelene urbane obnove, bez razmišljanja o javnim i društvenim sadržajima.’’
Nedavno su gradonačelnika Filipovića zbog ovakvog načina rada u otvorenom pismu prozvali i Društvo arhitekata Rijeka, Udruženje hrvatskih arhitekata te Hrvatska komora arhtekata. U riječkom Možemo! smatraju da je vrijeme za stati na loptu i temeljito promisliti na koji način upravljamo prostorom, a još važnije - na koji način ćemo upravljati prostorom u budućnosti. Kako ističu, nova Vežica na području Istravina može se dogoditi i oni nisu protiv nje, ali ona mora biti dio strategije i vizije, zelenog i održivog planiranja, mora uključivati i struku i građane.
Amandman za zemljište bivše Dječje bolnice Kantrida
Iz riječkog Možemo! su također uputili amandman na točku izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana kojim se otvara mogućnost prenamjene prostora Dječje bolnice na Kantridi iz isključivo turističkog kompleksa u namjenu koja uključuje većim dijelom funkcije društvene i zdravstvene namjene, sportsko rekreacijskih prostora, uređenje parka i perivoja, a manjim dijelom, do jedne trećine, turističko ugostiteljskih sadržaja.
‘’Ovakva bi prostorna namjena osigurala ostvarenje javnih potreba i interesa Grada Rijeke i njegovih građanki i građana te štitila zeleni, društveni i zdravstveno-rehabilitacijski karakter kompleksa,’’ naveli su Zelič i Stanković. Prostornu namjenu predlažu uskladiti s rezultatima procesa višekružnog savjetovanja, a koje će se okupiti u detaljnim Smjernicama kao završnom dokumentu predmetnog participativnog procesa. Također, konkretan razmještaj, kao i omjere funkcija potrebno je odrediti provedbom arhitektonsko-urbanističkog natječaja te izradom plana užeg područja - Urbanističkog plana uređenja prostora dječje bolnice Kantrida, vodeći se upravo Smjernicama procesa višekružnog savjetovanja.
Iz Možemo! se nadaju da će većina gradskih vijećnica i vijećnika podržati ovaj amandman i time spriječiti da cijeli taj prostor dobije jedan investitor koji bi tu razvijao hotelski ili neki drugi turistički sadržaj već da ga se oplemeni raznim zdravstvenim, društvenim i kulturnim sadržajima.
