Rijeka istražuje budućnost zelenog vodika: Tehnički fakultet vodi projekt vrijedan 1,5 milijuna eura

Projekt H2ADRIA povezuje šest hrvatskih i talijanskih partnera koji će tijekom 30 mjeseci istraživati mogućnosti primjene vodika u gradskom grijanju, javnom prijevozu i lučkoj logistici. U planu su razvoj digitalne platforme i podrška za najmanje 23 poduzeća.

Rijeka - Može li zeleni vodik u budućnosti postati dio riječkog sustava grijanja, pogoniti gradske autobuse ili pridonijeti smanjenju emisija u lučkom prometu? Na ta će pitanja pokušati odgovoriti međunarodni projekt H2ADRIA, vrijedan gotovo 1,5 milijuna eura, koji je predstavljen u četvrtak, 29. listopada, u Opatiji.

Vodeći partner projekta je Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, koji će tijekom sljedećih 30 mjeseci koordinirati suradnju šest hrvatskih i talijanskih partnera na istraživanju mogućnosti razvoja i primjene vodikovih tehnologija.

Cilj projekta je povezati znanstvena istraživanja s potrebama gospodarstva te ispitati na koje bi načine vodik mogao pridonijeti energetskoj tranziciji Rijeke i sjevernog Jadrana. Među područjima koja će se istraživati nalaze se gradsko toplinarstvo, javni prijevoz, pomorstvo i lučka logistika.

Rijeka kao poligon za razvoj vodikovih tehnologija
Dekan Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Lado Kranjčević, istaknuo je kako je ambicija da Rijeka ne bude samo mjesto znanstvenih istraživanja, nego i prostor za praktično ispitivanje novih energetskih rješenja.

Jedna od mogućnosti o kojoj se razmišlja jest uspostava proizvodnje vodika koja bi služila kao svojevrsni živi laboratorij za testiranje njegove primjene u različitim sektorima.

„Namjera je da naučimo više o toj tehnologiji i vidimo mogućnosti njezine primjene. Potencijalno bismo mogli razviti punionicu za vodik, pa i razmotriti korištenje vodika u gradskim autobusima“, rekao je Kranjčević.

Dodao je kako bi riječki brdoviti teren mogao biti zanimljiv za ispitivanje mogućnosti korištenja autobusa na vodik.

Ipak, riječ je o potencijalnim primjenama koje će ovisiti o rezultatima istraživanja, tehničkim mogućnostima i budućim ulaganjima.

Šest partnera iz Hrvatske i Italije
Voditelj projekta H2ADRIA, doc. dr. sc. Vladimir Valentić, naglasio je važnost toga što Tehnički fakultet u Rijeci predvodi međunarodni konzorcij u okviru programa Interreg.

„Ovo nam je lijepa prilika jer smo u Interregovu projektu vodeći partner. Projekt inače okuplja šest partnera, dva iz Hrvatske i četiri iz Italije“, istaknuo je Valentić.

Uz Tehnički fakultet, hrvatski partner je riječko komunalno društvo Energo. S talijanske strane sudjeluju Sveučilište u Trstu, pomorski tehnološki klaster mareFVG, regionalna inovacijska agencija ART-ER i Institut za promet i logistiku Fondazione ITL.

Suradnja bi trebala omogućiti prijenos znanja između akademske zajednice i gospodarstva, ali i pomoći poduzećima u procjeni mogućnosti uvođenja vodikovih tehnologija.

U sklopu projekta planiran je razvoj digitalne platforme koja će koristiti umjetnu inteligenciju za simulaciju vodikovih postrojenja, procjenu isplativosti ulaganja i analizu potencijalnog smanjenja emisija ugljikova dioksida.

Tehnički fakultet u Rijeci i Sveučilište u Trstu modernizirat će istraživačke laboratorije, dok će najmanje 23 poduzeća iz Hrvatske i Italije dobiti tehničku i ekonomsku podršku za procjenu mogućnosti primjene novih tehnologija.

Može li vodik pridonijeti povoljnijem grijanju?
Jedno od pitanja koje bi moglo izravno zanimati građane Rijeke odnosi se na mogućnost korištenja vodika u gradskom toplinarstvu.

Riječki Energo, jedan od partnera projekta, već raspolaže dijelom opreme koja omogućuje korištenje mješavine prirodnog plina i vodika.

Nereo Milin, rukovoditelj Službe za planiranje i razvoj projekata u Energu, objasnio je da bi takav pristup mogao otvoriti mogućnosti postupnog smanjenja emisija ugljikova dioksida.

„Sigurno postoji opcija da se određena količina vodika koristi u mješavini s prirodnim plinom u nekim od Energovih pogona za proizvodnju toplinske i električne energije“, istaknuo je Milin.

Prema njegovim riječima, u povoljnim okolnostima takva bi primjena potencijalno mogla pridonijeti i smanjenju cijena grijanja. Međutim, to zasad nije zajamčeno, nego mogućnost koju tek treba dodatno istražiti i procijeniti s tehničkog i ekonomskog aspekta.

Projekt će tako omogućiti detaljniju analizu uvjeta pod kojima bi vodik mogao postati dio energetskog sustava te procjenu njegovih mogućih koristi i troškova.

Vodik kao prilika za održivije luke i pomorstvo
Važan dio projekta H2ADRIA odnosi se na pomorstvo i lučku logistiku, sektore u kojima je smanjenje emisija posebno zahtjevno.

Marco Russo Cirillo sa Sveučilišta u Trstu istaknuo je kako ne postoji jedno univerzalno rješenje za dekarbonizaciju te da je međunarodna suradnja važna za pronalaženje odgovarajućih pristupa.

„Ne postoji jedan jasan put prema dekarbonizaciji. Projekti poput ovoga, u kojima se zajednički raspravlja o rješenjima, pomažu nam pronaći najprikladniji smjer“, poručio je Russo Cirillo.

Posebno je istaknuo važnost luka Rijeka i Trst kao gospodarskih središta sjevernog Jadrana. Razvoj vodikovih tehnologija mogao bi pomoći lukama i logističkim poduzećima u istraživanju održivijih načina poslovanja te smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima.

Projekt vrijedan gotovo 1,5 milijuna eura
Projekt H2ADRIA provodi se u okviru programa Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027., uz financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.498.097,24 eura, a provedba je planirana tijekom 30 mjeseci.

Iako će konkretna primjena vodika u riječkom grijanju, javnom prijevozu i lučkim operacijama ovisiti o rezultatima istraživanja i budućim odlukama o ulaganjima, projekt predstavlja korak prema procjeni mogućnosti korištenja novih energetskih tehnologija u regiji.

Follow @torpedo_media