Rijeka obilježava 100 godina biskupijskog sjedišta: Održan znanstveni skup o povijesti Crkve na području Nadbiskupije

Povodom stote obljetnice uspostave biskupijskog sjedišta u Rijeci, znanstvenici iz Hrvatske, Slovenije i Italije raspravljali su o bogatoj povijesti Crkve, njezinoj baštini i izazovima budućnosti.

Rijeka - Povodom 100. obljetnice uspostave biskupijskog sjedišta u Rijeci, u Nadbiskupskom domu održan je znanstveni skup pod nazivom „Prošlost Crkve na prostoru Riječke nadbiskupije“. Skup su zajednički organizirali Riječka nadbiskupija, Metropolitanski pastoralni institut i Zavod za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Otvarajući skup, riječki nadbiskup Mate Uzinić istaknuo je kako jubilej predstavlja priliku za zahvalno prisjećanje prošlosti, ali i za usmjeravanje pogleda prema budućnosti.

– Zahvalno pamteći i iskreno liječeći povijesne rane, riječka Crkva želi hrabro nastaviti svoje poslanje i biti misionarska i sinodalna Crkva otvorenih vrata, mostova, dijaloga, služenja i nade. Današnjim znanstvenim skupom želimo nastaviti u tom duhu – poručio je nadbiskup Uzinić.

Na skupu je sudjelovalo 18 znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije i Italije, među kojima su bili povjesničari, pravnici, povjesničari umjetnosti, filolozi i teolozi. Kroz interdisciplinarni pristup obrađene su brojne teme vezane uz povijest Crkve na području današnje Riječke nadbiskupije, od kasne antike do suvremenog doba.

Nadbiskup Uzinić podsjetio je kako je jubilejska godina započela prošlogodišnjom proslavom blagdana svetog Vida, zaštitnika Rijeke i Nadbiskupije, a završit će 15. lipnja svečanim euharistijskim slavljem koje će predvoditi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Govoreći o značaju jubileja, Uzinić je istaknuo kako povijest Crkve na riječkom području seže mnogo dalje od stotinu godina postojanja Riječke biskupije i nadbiskupije.

– Želimo bolje upoznati ono što smo primili, razumjeti svoju baštinu i na njoj graditi budućnost te je obogaćenu vlastitim doprinosom predati generacijama koje dolaze – naglasio je.

Akademkinja Silvana Vranić, voditeljica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, istaknula je dugogodišnju povezanost Crkve i znanstvene zajednice na riječkom području. Posebno je podsjetila na doprinos Franje Račkog, Maksa Peloze i fra Emanuela Hoška, koji su svojim radom povezivali crkvene i znanstvene institucije.

U ime organizatora iz Riječke nadbiskupije povjesničar Marko Medved istaknuo je kako je skup potaknut obilježavanjem stote obljetnice Riječke biskupije, ali da tematski zahvaća puno šire razdoblje i prostor povijesti Crkve na području današnje Nadbiskupije.

Sudionici su tijekom dana predstavili istraživanja o kasnoantičkoj Tarsatici, riječkoj katedrali svetog Vida, srednjovjekovnim liturgijskim rukopisima, sakralnoj arhitekturi, pavlinima u Vinodolu, djelovanju kapucina i isusovaca te povijesnim okolnostima osnivanja Riječke biskupije 1925. godine.

Posebnu pozornost privuklo je videouključivanje svećenika Severina Dianicha iz Pise, posljednjeg živućeg svjedoka egzodusa talijanskih svećenika iz Rijeke nakon Drugog svjetskog rata. U svom obraćanju poslao je snažnu poruku o važnosti dijaloga i pomirenja među narodima.

Znanstveni skup još je jednom potvrdio važnost proučavanja bogate crkvene i kulturne baštine riječkog područja te otvorio nova pitanja i smjernice za buduća istraživanja povijesti Crkve na prostoru Riječke nadbiskupije.

Follow @torpedo_media