Rijeka ugostila 5. Mediteranski međureligijski forum: U središtu rasprava umjetna inteligencija, migracije i ekologija

Sudionici su u Rijeci raspravljali o izazovima umjetne inteligencije, migracijama, međureligijskoj suradnji i odgovornosti prema okolišu.

RIJEKA – Rijeka je od 23. do 25. listopada bila domaćin 5. Mediteranskog međureligijskog foruma, međunarodnog susreta posvećenog dijalogu među religijama i zajedničkom promišljanju suvremenih društvenih izazova. Forum je organizirao Centar za međureligijski dijalog iz Rijeke, okupivši znanstvenike, vjerske vođe, praktičare i predstavnike civilnog društva.

Program je obuhvatio rasprave o odnosu religije i umjetne inteligencije, migracijama i izbjeglicama te praktičnoj ekoteologiji, uz susrete predstavnika različitih vjerskih zajednica i upoznavanje s riječkom vjerskom i kulturnom baštinom.

Susret riječkog nadbiskupa Mate Uzinića i nadbiskupa Mouneera Hanne Anisa

Forum je započeo susretom nadbiskupa emeritusa Episkopalne odnosno Anglikanske provincije Aleksandrije, Mouneera Hanne Anisa, s riječkim nadbiskupom Matom Uzinićem.

Razgovarali su o položaju kršćana u Egiptu i sjevernoj Africi, međureligijskoj suradnji, ekumenizmu i migracijama. Nadbiskup Hanna Anis istaknuo je važnost suradnje s predstavnicima većinske islamske zajednice, dok je Uzinić naglasio da Katolička crkva u povijesno kršćanskim zemljama može učiti iz iskustava zajednica koje djeluju u drukčijim društvenim okolnostima.

Sugovornici su se složili i oko važnosti nastavka ekumenskih napora te prihvaćanja razlika među kršćanskim Crkvama kao dijela puta prema većem jedinstvu.

Razgovarali su i o migracijama, pri čemu je nadbiskup Hanna Anis naglasio potrebu stvaranja uvjeta koji će ljudima omogućiti dostojanstven život u zemljama iz kojih odlaze.

U posjetu riječkom nadbiskupu bio je u pratnji Vedrana Obućine, svećenika Anglikanske crkve, predsjednika Centra za međureligijski dijalog i organizatora foruma.

Umjetna inteligencija pred teološkim i etičkim izazovima

Svečano otvaranje održano je u petak, 23. listopada, u Gradskoj vijećnici Rijeke. Nakon pozdravnog govora fra dr. Vedrana Obućine, sudionicima su se obratili predstavnici nekoliko riječkih vjerskih zajednica: Melanie Ivančević iz Evanđeosko-luteranske crkve, pastorica Ivana Sadek iz Adventističke crkve, pastor Giorgio Grlj iz Baptističke crkve i otac Dejan Belčovski iz Makedonske pravoslavne crkve.

Prvi panel bio je posvećen odnosu religije i umjetne inteligencije. Sudionici su razmatrali teološke, etičke i antropološke posljedice razvoja novih tehnologija, uključujući pitanja ljudskog dostojanstva, odgovornosti, algoritamskog odlučivanja i mogućih zloupotreba umjetne inteligencije.

O izazovima su govorili isusovac Mikolaj Martinjak, kanonik Almir Pehlić iz Protestantske reformirane kršćanske crkve u Karlovcu, teolog i novinar Mislav Miholek te Ibrahim Murtala, istraživač religije i umjetne inteligencije na Slobodnom sveučilištu u Berlinu. Raspravu je moderirala Lidija Eret s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Sudionici su zaključili da umjetnu inteligenciju treba promatrati kao alat koji može imati korisnu ulogu, ali i otvoriti ozbiljne etičke i društvene probleme. Posebno su upozorili na mogućnost širenja teoloških netočnosti, uporabu umjetne inteligencije u propovijedanju bez odgovarajućeg nadzora te potrebu za jasnijim smjernicama za vjerske zajednice.

Kao jedan od mogućih sljedećih koraka predloženo je osnivanje radne skupine Centra za međureligijski dijalog koja bi razvila konkretniji pristup tim pitanjima.

Prvi dan zaključen je glavnim govorom nadbiskupa Mouneera Hanne Anisa o povijesti kršćansko-muslimanskih odnosa u Egiptu i radu Centra za kršćansko-muslimansko razumijevanje i partnerstvo u Kairu, na čijem je čelu. Dva centra dogovorila su daljnju suradnju.

Migracije i izbjeglice u središtu drugog dana

U subotu, 24. listopada, program je nastavljen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci panelom o religiji i migracijama.

Politolog Jan Mus iz Varšave govorio je o stajalištima prema migracijama i izbjeglicama u Poljskoj, dok su Soheila Moghaddam i Lara Alavi predstavile baha'i vjeru i njezin pogled na migracije. Vedran Obućina predstavio je i pripremu Priručnika biblijskog rasuđivanja o migracijama.

Hrvoje Cvijanović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu analizirao je političke i društvene stavove prema migracijama te njihov utjecaj na vjerske zajednice. U raspravi je sudjelovao i imam Munawwar Rana Khan, vođa zajednice Ahmadiyya Muslim Jamaat u Zagrebu.

Uz stručni program, sudionici su posjetili Trsatsku gradinu i Trsatsko svetište, gdje su se upoznali s poviješću Rijeke i vjerskim značenjem svetišta. Posjetili su i Makedonsku pravoslavnu crkvu u Rijeci, gdje su ih dočekali otac Dejan Belčovski i otac Milan Đorđević s Pravoslavnog teološkog fakulteta sv. Klementa Ohridskog u Skopju. Sudionici su imali priliku upoznati pravoslavnu liturgiju, ikonografiju i crkveno pjevanje.

Susret u Islamskom centru i rasprava o ekoteologiji

Posljednjeg dana foruma, u nedjelju, 25. listopada, sudionici su se okupili u Islamskom centru Rijeka. Imam Hidajet Hasanović predstavio je povijest i prisutnost muslimana u Hrvatskoj i Rijeci te odgovarao na pitanja o islamskoj vjeri i identitetu lokalne muslimanske zajednice. Tom je prilikom proučio i prvu suru Kur'ana, Al-Fatihu.

Glavni govor održao je Swami Bhairavananda Saraswati, predsjednik Shiva Foruma Europe, istaknuvši vrijednost međureligijskog dijaloga i neformalnog upoznavanja s drugim religijama kao načina izgradnje boljih odnosa.

Završni panel bio je posvećen praktičnoj ekoteologiji, odnosno promišljanju odnosa religije, čovjeka i okoliša te mogućnostima primjene vjerskih načela u zaštiti prirode. Panel je vodio Vedran Obućina, koji je pročitao poruku o ekoteologiji nadbiskupa emeritusa Canterburyja Rowana Williamsa.

Sudjelovali su Nadja Furlan Štante sa Sveučilišta u Kopru, koja je govorila o ekoteologiji i njezinoj ekofeminističkoj pozadini, isusovac Zvonimir Marinović, koji je predstavio praktičnu primjenu enciklike Laudato si’, te Melody Wachsmuth, čije je iskustvo u međunarodnoj ekumenskoj ekoteologiji pridonijelo raspravi o konkretnim načinima djelovanja. Posebno je istaknuta i važnost tradicionalnih znanja o okolišu.

Nastavak međunarodne suradnje

Uz predavanja i panele, forum je pružio prostor za neformalno druženje, razmjenu iskustava i povezivanje sudionika iz različitih zemalja i vjerskih zajednica.

Organizatori su najavili da će u sljedećih nekoliko tjedana dodatno analizirati rezultate skupa i izdvojiti ideje koje bi se mogle razviti u istraživačke i praktične projekte.

Peto izdanje Mediteranskog međureligijskog foruma tako je još jednom istaknulo važnost dijaloga među religijama u suočavanju s izazovima suvremenog društva, od razvoja tehnologije i migracija do zaštite okoliša i izgradnje mirnijih zajednica.

Follow @torpedo_media