"Sigurnost, a ne nasilje": Protestni skup u Rijeci adresirao problem normalizacije nasilja u društvu i neadekvatnog rada institucija

Marko Boras Mandić, koji je među prvima reagirao na događaj na Platku, rekao je kako se to može dogoditi bilo gdje...

Rijeka - Večeras se održao protestni skup naziva "Sigurnost, a ne nasilje" u organizaciji platforme Možemo, a koji je brojne građane unatoč vjetru i hladnoći okupio na riječkom Trgu 128. Brigade HV. Okupljenima se obratilo nekoliko vijećnika i aktivista.

Ana Marković, jedna od organizatorica, koja je počela sa samim razlogom okupljanja: “Okupili smo se večeras ovdje kako bi zajedno dali do znanja da nam je dosta nasilja u društvu, uspavanih institucije koje su postale same sebi svrha umjesto da nam pružaju sigurnost. Slučaj na Platku bio je tek okidač da izađemo i jasno i glasno kažemo da imamo problem nasilja u društvu, prihvaćanja nasilja.” Naglasila je kako institucije slučaj na Platku opsiuju kao izolirani incident, no da je to daleko od istine. Podsjetila je na ubojstva Vitomira Jovičića Simkea i Aleksandra Abramova, te nabrojila nemali broj novinskih naslova o slučajevima teškog nasilja i ubojstava na javnim mjestima u Rijeci, te dodala kako za većinu ni ne znamo. Istaknula je kako ni slučaj na Platku nije izolirani incident s obzirom da se svake godine događa nedozvoljene uletavanje pojedinaca u motornim vozilima na stazu i da ne bi smjeli čekati da se dogodi smrt da bi institucije počele raditi svoj posao. Isto tako, institucije je prozvala radi nesposobnosti da zaštite građane, a koju prikrivaju umanjujući ozbiljnost nasilja te time staju na stranu nasilnika i participiraju u istom tom nasilju.

Okupljenima se obratila i Lorena Zec iz Udruge SOS, koja pomaže ženama žrtvama nasilja, a koja je govorila o tome kako se ovo svaki dan događa ženama. Rekla je kako je nakon ovog slučaja istovremeno bila oduševljena i frustrirana radi reakcije građana jer “mi stalno pričamo o tome, a nas nitko je sluša. Biste li došli da je ovo organizirala ženska organizacija? Dođite na osmi mart, gdje su svi ti ljudi kada se radi o ženskim životima? A situacija je gotovo identična. Slični scenariji kao što je ovaj za nas su redovni. Mi doživljavamo da se kaznena djela određuju kao prekršajna, nasilnici se puštaju na slobodu, sustav za zaštitu žrtava nasilja je jako spor, ne kažnjavaju se kršenja mjera opreza, čemu smo svjedočili u više slučajeva femicida.” Dodala je kako počinitelji presudu čekaju na slobodi, nasilje nad ženama se minorizira, primjer na Platku pokazuje da se to tiče svih nas i da je borba zajednička. Ovaj slučaj je alarm da se treba mijenjati zakon i konačno zaštititi žrtve svih oblika nasilja i unaprijediti sigurnost za sve. Pozvala je da se ovakve akcije organiziraju za svako ženu koja je žrtva nasilja, koje se privodi zajedno s nasilnikom, koje čekaju danima da im netko javi je li prijava primljena, hoće li dobiti mjeru zabrane približavanja, gdje je nasilnik, zašto je na slobodi i smije li se ona braniti ako ju nasilnik ponovo napadne. Pozvala je i političare da se aktiviraju i kada se nema političkih interesa i kada stranke nisu uključene i kad nema medijskih napisa i javnost da se aktivira za svaki slučaj nasilja jer se ono što se dogodilo na Platku, događa svaki dan.

Novinarka Nađa Berbić nasilje je opisala kao društveni proizvod kojeg mi proizvodimo jer je delikt šutnje i nečinjenja, indiferentnosti i zataškavanja oblik suučesništva u nasilju. Prozvala je institucije da rade posao za koji su plaćene jer ako zavlače ruku u naš džep, trebali bi za to odgovarati javnosti i štititi nas. “Što poručujemo našoj djeci, što im institucije poručuju ako je nulta tolerancija na nasilje puki paravan za šutnju i toleriranje nasilja? Sloboda i miran život nije nešto što će nam itko pokloniti. To je pravo koje nam nitko ne smije oduzeti. Naš zadatak nije odgojiti djecu koja će očvrsnuti na okrutan i bezdušni svijet, nego da odgojimo djecu koja će svijet učiniti manje okrutnim i manje bezdušnim. Nisu odgovorni samo nasilnici, nego i oni koji ih štite. A ovdje su građani postali prava javnost, ma koliko različito mislili, sve nas ugrožavaju neistina i nasilje.”

Marko Boras Mandić, koji je među prvima reagirao na događaj na Platku, rekao je kako se to može dogoditi bilo gdje. Naveo je četiri čina koja opisuju taj događaj. Prvi je sama spoznaja da se jedno motorno vozilo može nalaziti na skijalištu, na pješačkoj zoni, a tu situaciju opisao kao terorizam. Drugi je čin samog nasilja, ali je dobro da se to dogodilo u javnosti i pred kamerama jer su onda svi mogli vidjeti što se točno dogodilo, a da pripadnici HGSS-a moraju dobiti status službenih osoba. Treći čin je postupanje policije, one koja je vodila ovaj slučaj. Izrazio je zgražanje radi toga da je taj događaj okarakteriziran kao remećenje javnog reda i mira, pored svih kamera i svjedoka. Četvrti je press policije, na kojoj je izjednačena krivnja počinitelja i žrtve, koja je doživjela nasilje i od nasilnika, ali i od institucija.

Na kraju se obratio Nebojša Zelić, koji je dodao kako je ministar Božinović izjavio kako mu nije jasno zašto se ovaj prosvjed događa i da on nema smisla. “Ovaj prosvjed ima smisla jer se desio nakon nečeg što nije tragično završilo. Nažalost, prosvjedi se uvijek dese kada se dogodi nasilje koji ima tragičan epilog, ali tada je nažalost kasno. Za sve one osobe koje je Ana u prvom govoru navela, koje su u kolektivnom sjećanju Rijeke, kasno je prosvjedovati. Ima smisla prosvjedovati kako se takvo nešto više nikada ne bi ponovilo ni toleriralo, kako bi se to sankcioniralo da više nikome ne padne na pamet fizički nasrnuti na drugu osobu. Htio bih reći i to da se moramo suprotstaviti i nasilju koje se događa u naše ime, koje se događa pod krinkom naše sigurnosti, a to je normalizacija nasilja na hrvatskim granicama. Problem je što se u naše ime tuku ljudi i da se to tolerira i institucionalno podržava. Nasilje jednako utječe i na ljudsko tijelo i na ljudsku psihu bez obzira na rod, spol, porijeklo i bolju kože. Nadam se da ćemo se češće okupljati na ovi temu.

Skup je završio minutim šutnje za žrtve potresa u Turskoj i Siriji.

Follow @torpedo_media