SLANA – Radikalni krajobraz: izbrisani prostor koncentracijskog logora u Galeriji O.K.
Autor: Tara Tomić 22.04.2024
Središnji dio izložbe je film Uvala koji redukcijom prikaza razotkriva neraskidivu povezanost krajobraza s povijesnim kontekstom koji je iz njega izbrisan.
Rijeka - U petak, 26. travnja u Galeriji O.K., s početkom u 19 sati, u kustoskom konceptu Ane Dević (WHW) otvara se izložba „SLANA – Radikalni krajobraz” autora Davora Konjikušića, Nike Petković i Gorana Andlara, za čiji je dizajn zaslužan Damir Gamulin.
Od 2017. Davor Konjikušić i Nika Petković rade na umjetničko – istraživačkom projektu koji za svoje polazište uzima prostor Uvale Slana na otoku Pagu gdje se od lipnja do kolovoza 1941. godine nalazio prvi koncentracijski logor u NDH. Spomen-obilježja na njegove žrtve se sustavno i nasilno uništavaju. Upisujući se u taj brisani prostor, SLANA – Radikalni krajobraz obuhvaća film, fotografije, te interdisciplinarno istraživanje u formi 3D rekonstrukcije nekadašnjeg koncentracijskog logora. Od mletačkih vremena krajobraz Slane obilježen je brutalnim ljudskim djelovanjem: od ekstrakcije i prekomjerne ispaše preko uspostave koncentracijskog logora pa sve do recentne turističke eksploatacije.
Središnji dio izložbe je film Uvala koji redukcijom prikaza razotkriva neraskidivu povezanost krajobraza s povijesnim kontekstom koji je iz njega izbrisan. Koristeći se metodama ‘pejzažnog filma’ Davor Konjikušić i Nika Petković propituju postupak (povijesnog) brisanja i negiranja mjesta zločina koje se u ljeto 1941. zauvijek upisalo u surovi kameni krajobraz. Putovanjem k prošlom vremenu iz sadašnje perspektive film poziva na perceptivnu komemoraciju i propitivanje političkog okvira slike u kojoj je odsustvo čovjeka zapravo njegova trajna prisutnost, a prazan prostor mjesto zločina. Kao što ističe teoretičar filma Pavle Levi u publikaciji projekta: „Ono što na prvi pogled djeluje kao ‘prazan’ prostor, kako film odmiče, sve se eksplicitnije razotkriva kao ništa manje nego mjesto zločina. Drugim riječima, dok film traje gledatelj kao da se – linearnom vremenskom putanjom – vraća u prošlost, u doba zločina. Ali na kraju puta – što je ključno – taj linearni vremenski tok razotkriva se kao sredstvo jednog politički daleko emancipiranijeg pristupa vremenu. Taj je pristup zasnovan na vremenskom ‘kratkom spoju’ ili superimpoziciji: na spoznaji da je zločin (iz prošlosti) zapravo sve vrijeme prisutan (u sadašnjosti), ali je potisnut ‘izbrisan iz slike’. Upravo je to brisanje rezultat i simptom današnje dominantne – i problematične – ideološke paradigme.”
Projekt obuhvaća interdisciplinarno istraživanje nastalo u bliskoj suradnji s doc. dr. sc. Goranom Andlarom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, uz podršku doc. dr. sc. Hrvoja Tomića s Geodetskog fakulteta u Zagrebu i arhitekta Juraja Božića.
Umjetnički projekt SLANA – Radikalni krajobraz nastao je u produkciji Srpskog narodnog vijeća koje kroz kulturne suradničke projekte potiče umjetničke produkcije i istraživanja koja razvijaju angažiran pristup povijesti i kulturu sjećanja koja se vezuje za nasljeđe antifašizma, stradanja i genocid manjinskog stanovništva te univerzalnog ljudskog iskustva nastalog u teškim traumama ili pak u naknadnoj negaciji istih.
Izložba „SLANA – Radikalni krajobraz“ u Galeriji O.K., sufinancirana je sredstvima Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture i medija RH.
Goran Andlar (1981.), krajobrazni arhitekt. Docent na Agronomskom fakultetu, Sveučilište uZagrebu (Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost) te nositelj nekoliko kolegija na Bs i Ms studiju Krajobrazna arhitektura. Znanstveni i stručni interes usmjeren mu je na teme kulturnog krajobraza, zelene infrastrukture, krajobrazne osnove te GIS baze podataka i analize. Autor je i koautor niza znanstvenih radova, voditelj stručnih projekata, mentor stručnih, završnih, diplomskih i doktorskih radova. Bavi se foto dokumentiranjem hrvatskog ruralnog krajobraza pri čemu na temelju dugogodišnjih terenskih istraživanja i avio preleta uspostavlja i vodi geo-foto arhiv. Djeluje u području prilagodbe nacionalnog zakonodavstva i implementacije tema planiranja, zaštite i upravljanja krajobraza u politike prostornog planiranja, ruralnog razvoja, zaštite prirode i okoliša te kulturne baštine. Za istraživanje provedeno doktoratom, 2012. dobio je posebno priznanje 47. zagrebačkog salona arhitekture, a u nagrađenom timu je za Projekt godine u sklopu Godišnje nagrade za zelenu i održivu gradnju 2019. i to za Studiju i strategiju razvoja zelene infrastrukture grada Siska. Član je inicijative Suhozid.hr., EUCALAND – međunarodne mreže za istraživanje europskih agrikulturnih krajobraza, ITLA – International Alliance for Terraced Landscapes te HDKA – Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata. Pokretač je interdisciplinarne platforme Opservatorij krajobraza Banije.
Davor Konjikušić (1979.) završio je preddiplomski studij snimanja i diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti, u Zagrebu, gdje je magistrirao je s temom Fotografija i moć. U svojoj umjetničkoj praksi služi se fotografijom kao primarnim medijem za artikulaciju autorskog koncepta u kojem propituje odnose između osobnog i javnog, intimnog i društveno političkog. Fotografiju povezuje s tekstom, arhivom, nađenim predmetima i videom. Zanima ga uloga fotografskog medija u uspostavljanju odnosa moći i kontrole. Za svoj rad je, između ostalog, 2013. godine nagrađen u kategoriji profesionalnog koncepta na festivalu Rovinj Photodays. Na istom festival je i 2016. godine nagrađen prvom nagradom u kategoriji umjetničkog koncepta. Dva puta je izlagao na godišnjoj izložbi Nagrade za hrvatsku suvremenu umjetnost T-HT@MSU. Na Slavonskom bijenalu je za svoj rad Sveti ljudi osvojio nagradu Ex Aequo. Radovi mu se nalaze u fundusu Muzeja grada Zagreba i Muzeja za umjetnost i obrt. Finalist je Nagrade Radoslav Putarza najboljeg hrvatskog mladog umjetnika 2018. godine. Osnivač je škole umjetničke fotografije Drugi Kadar. Od 2018. godine kao umjetnički asistent radi na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
Nika Petković (1992.) završila je preddiplomski studij Vizualnih umjetnosti, kazališta i glazbe te diplomski studij Filma, televizije i multimedijalne produkcije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Bologni, u Italiji. U svom diplomskom radu bavila se istraživanjem odnosa između filmske i fotografske slike u suvremenoj umjetnosti, kao i njihovom doprinosu u nastanku medijske nostalgije. U svojoj umjetničkoj praksi koristi fotografiju, arhiv i video. Radila je kao istraživačica na nekoliko umjetničkih projekata i filmova, surađujući s filmskim arhivima, kinotekama, televizijama te produkcijskim kućama (Cineteca di Bologna, Archivio Nazionale del film di famiglia – Home Movies, MAST, RAI Televizija, Restart). Osim filmske umjetnosti njeno područje interesa posebno je fokusirano na fotografiju. Izlagala je na nekoliko grupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima su Festival Fotografia Europea, Athens Photobook Festival, ARTE FIERA i drugi. Od 2019. godine živi i radi u Zagrebu.
Ana Dević je kustosica, živi u Zagrebu gdje administrira, koordinira i kurira, povremeno piše i pleše kad god stigne. Uz druge teme, zanimaju je mogućnosti izložbenog žanra, obrazovni kolaborativni procesi i različite kulturne situacije u kojima se prepleću umjetnost i politika. Uz Ivet Ćurlin, Natašu Ilić i Sabinu Sabolović članica je kustoskog kolektiva Što, kako i od koga/WHW. Od 2003. kolektiv WHW vodi program Galerije Nova, a od 2018. međunarodni studijski i eksperimentalni program za mlade umjetnike WHW Akademija u Zagrebu. Članice WHW-a Ivet Ćurlin, Nataša Ilić i Sabina Sabolović imenovane su 2019. za umjetničke direktorice Kunsthalle Wien u Beču, a Ana Dević vodi aktivnosti WHW-a u Zagrebu na čijim programskim aktivnostima surađuju kolegice Ana Kovačić i Martina Kontošić.
