Suncokret ruralnog turizma - prijavljeno 17 projekata iz Primorsko-goranske županije

Prijavljeni su brojni projekti koji se provode diljem Kvarnera i Gorskog kotara.

Opatija/Rijeka - Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ uz domaćinstvo Osječko-baranjske županije organizira svečanost dodjele nacionalne nagrade „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award“ koja će se održati 30. studenog u Osijeku.

Ove će godine na svečanosti prvi put biti dodijeljena Povelja za poseban doprinos razvoju i promociji ruralnog turizma „Nagrada dr. sc. Eduard Kušen“ kojom se odaje priznanje osobi koja je ostvarila izvanredne napore, trud i postignuća u razvoju i promociji ruralnog turizma.

Iz Primorsko-goranske županije prijavljeno je 17 projekata.

Foto: arhiva

U kategoriji turistička seljačka gospodarstva prijavljena je „Villa Plasa“ s istoimenim projektom. Velimir Perčić vlasnik je i domaćin objekta „Villa Plasa“ u Zalukima, prvog seoskog domaćinstva na području PGŽ koji je otvoren od 20. prosinca 2007. godine. Ovo elegantno i autentično odredište za ljubitelje gastronomije nudi autohtona jela liburnijskog kraja pripremljena na inovativan i stručan način. Meni karta u skladu je sa sezonskim namirnicama, ali i tradicionalnom kuhinjom pa će vam tako vlasnik osobno predstaviti dnevni meni koji ovisi o svježim, sezonski dostupnim namirnicama koje chef pomno bira prilikom kreiranja svojih jela.

U kategoriji a) tradicionalna ruralna domaćinstva prijavljena je „Kuća rabske torte“ s istoimenim projektom. Kuća rabske torte je mjesto gdje se proces izrade Rabske torte može vidjeti i na kraju savršenu Rabsku tortu i probati! Smještena je u staroj gradskoj jezgri, blizu gradske Lože koja je bila mjesto okupljanja građana kroz stoljeća. Kuća rabske torte je sretno mjesto, baš kao što je Rab sretni otok. Ulaskom u Kuću rabske torte, osjećaj tradicije i topline je svuda prisutan, a Kuća miriši po svježe ribanim limunima i narančama, po netom pečenoj Rabskoj torti, po radosti! Ona je najveći promotor Rabske torte i mjesto gdje se tradicija nastavlja.

U kategoriji tradicijska (ruralna) gastronomija prijavljena je „Stancija Kovačići“ s istoimenim projektom. „Kuhanje je strast, posvećenost i trud, ali sve se vraća kroz zadovoljstvo koje dolazi kada vidite da vas gost razumije i da uživa u doživljaju …“ Ovo su riječi Vinka Frlana, chefa i vlasnika Stancije Kovačići - idealnog mjesta za potpuni gastro užitak. Gastronomska ponuda restorana održava utjecaj podneblja, suvremeno pripravljana jela ispunjena mirisima i okusima primorja. Velika pažnja pridaje se kvaliteti namirnica, njihovoj svježini, načinu pripreme, te serviranju. U jelovniku uvijek se očituje odraz godišnjeg doba u kojem se nalazimo sa svim njegovim bogatstvima. Kako svako godišnje doba sa sobom nosi i svoje specifičnosti, vlasnik i chef restorana, Vinko Frlan, uvijek će u svoj jelovnik utkati ukusne sezonske okuse. Lokalne namjernice i tradicionalna jela spremljena su na inovativan način s naglaskom na ruralno i autentično baš kako su pripremale i naše none.

Foto: arhiva

U kategoriji vinski turizam prijavljen je „OPG Ružić – Jarbola“ s istoimenim projektom. Vino niskih alkohola, ugodnih kiselina, cvjetnih i voćnih aroma. Tako bi otprilike poznavatelji opisali – jarbolu. Priča o jarboli započinje u matuljskom kraju, točnije na Zvoneći. To je mjesto gdje se nalazi jedina u svijetu proizvodnja vina i pjenušca od ove vinske sorte. Inženjer vinarstva i vlasnik OPG-a Ružić Franko Ružić, ustvari jedini registrirani proizvođač vina i pjenušca od jarbole. Razvojem kultura pijenja pjenušaca u Hrvatskoj posljednjih godina OPG Ružić svoju budućnost i budućnost jarbole vide upravo u razvoju pjenušca. Pjenušac se proizvodi klasičnom metodom fermentiranja u boci, leži na kvascima prosječno 24 mjeseca, izrazito je svjež (brut natur) i mineralan s 12% alkohola, a krasi ga oznaka vrhunskog pjenušca čime je danas postao jedan od simbola prepoznatljivosti općine Matulji.

Foto: arhiva

U kategoriji craft turizma prijavljena je „Pivovara Morčić d.o.o.“ s istoimenim projektom. Pivovara „Morčić“ u Velom Brgudu prva je craft pivovara na području Liburnije. Obitelj Kalčić u prizemlju rustikalne obiteljske kuće uredila je prostor u kojem se nalazi mali pogon za proizvodnju piva te su krenuli u novu životnu i poslovnu avanturu koja se rodila iz hobija. Trenutno proizvode tri vrste piva – american pale ale, india pale ale i jedno crno pivo vrste čokoladni stout. Veleučilište u Karlovcu provelo je ispitivanje kvalitete hrvatskih piva, a prva nagrada otišla je upravo Pivovari „Morčić“ za njihov čokoladni stout. Ime „Morčić“ izabrano je upravo iz razloga što ono simbolizira i Elviov povratak kući, svom primorskom kraju, ali su kroz ime željeli promovirati i kraj, a upravo je zato u proizvod ugrađena i priča. Na etiketama piva „Morčić“ tako se mogu naći opisi nekih znamenitosti našeg kraja. Pivo „priča priču“ o morčiću, torpedu, a u planu je da ovo crno pivo na sebi nosi priču o zvončarima i karnevalu.

Foto: arhiva

U istoj kategoriji prijavljena je i „Lynx Craft Distillery, obrt za jaka alkoholna pića“ s projektom „Goranska destilerija Lynx Craft Distillery - proizvodnja vrhunskih destilata“. Ljubav prema prirodi i destilaciji motivirala je dvoje znanstvenika i stručnjaka da zagrebački život zamjene životom i radom u Gorskom kotaru gdje Maja i Marin vode obiteljsku destileriju Lynx Craft Distillery i proizvode, osim prvog goranskog gina - vrhunske rakije i likere. Inspiracija za vizual moćni je ris (eng. lynx), vrsta koja živi u divljinama Gorskog kotara. Destilati nastaju od lokalnih sirovina te čiste planinske vode. Inspiraciju za gin pronašli su u glavnoj začinskoj biljci gina - borovici koja na goranskim suhim livadama postiže vrhunsku kvalitetu. Trenutno u paleti imaju 2 tipa gina - Color Changing Edition (koji mijenja boju promjenom kiselosti) i London Dry Gin Edition. Poznati su i po Goranskoj Travarici (rakija od cijelog grožđa s kratkom maceracijom goranskog bilja), a uskoro stiže i gorski pelinkovac. Otkrili su ih i turisti koji rado dolaze u destileriju vidjeti što se to novog kuha u Lukovdolu pa su sa svojom zanimljivom ponudom dio uzleta goranskog turizma.

U kategoriji aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru prijavljena je Turistička zajednica općine Matulji s projektom „Interpretacijske vožnje e-biciklima“. Interpretacijske vožnje organizirane su pod vodstvom licenciranih vodiča, te pratnje za tehničku podršku. Na određenim točkama sudionicima su prezentirane zanimljivosti pojedinog područja na četiri jezika: hrvatski, engleski, njemački i talijanski kao i degustacije autohtonih proizvoda i predstavljanje domaćih OPG-ova i proizvođača.

Foto: arhiva

U kategoriji ruralno turistički projekti prijavljena je Udruga Žene za otok s projektom „Boja je zlatna“. Boja je zlatna manifestacija je u čast Zlatnog otoka, otoka Krka. Ona priča priču o njegovoj baštini, povijesti, kulturi i turizmu kroz žene koje žive, rade i stvaraju na otoku. Boja je zlatna jer su takvi ljudi, povijest, kultura i baština. Ova manifestacija pokazuje koliko autentičan, osoban, kvalitetan može biti turizam. Samim time on postaje održiv jer ga nose pojedinci koji djeluju u zajedničkom cilju. Cilj je očuvati naš način života i pružiti gostima mogućnost da ga dožive s nama. Panel Turizam zlata vrijedan iznosi najbolje primjere dobre prakse, modna revija Zlatne niti predstavlja lokalne kreativce te cijeli niz obrta koji posredno djeluju u turizmu, a Zlato otoka Krka – interaktivni sajam predstavlja najkvalitetnije i nagrađivane proizvode otoka Krka.

U istoj kategoriji prijavljena je i TURISTIČKA ZAJEDNICA VINODOLSKE OPĆINE s projektom FESTIVAL BRIBIRSKOG PRISNACA. S ciljem očuvanja tradicije i običaja Vinodola-Bribira osmišljena je manifestacija Festival „bribirskog prisnaca“. Prisnac je autohtona bribirska delicija čiji nastanak seže još u doba Frankopana. Slana je to deliciju, spoj brašna, jaja, masti, šunke ili pancete, mladog sira i mladog. Upravo je očuvanje njegovog identiteta motiv osmišljavanja ovog projekta. Prisnac se je mogao degustirati kod brojnih izlagača kojih je bio priličan broj. Pored degustacije održao se je bogati kulturno umjetničkim programom. Posjetitelji su imali priliku pogledati i demonstraciju izrade bribirskog prisnaca koju je pokazala Draženka Savić, vlasnice Vagabundine kolibe.

U istoj kategoriji prijavljena je opet TURISTIČKA ZAJEDNICA VINODOLSKE OPĆINE s projektom „VINODOLSKA VRELA I PERILA“. Turistička zajednica Vinodolske općine prepoznala je važnost očuvanja Vinodolskih vrela i perila za buduće generacije te njihovu valorizacija u turističke svrhe. Realizacijom građevinskih radova obnove i uređenja petnaest lokacija vrela i perila, izradom brošure istih, označavanjem odnosno izradom i postavljanjem smeđe signalizacije, info tabele s QR kod-ovima te izradom mobilne aplikacije stvoreni je turistički projekt koji će upotpuniti postojeću turističku ponudu, ali i očuvati spomenička vrijednost hrvatske baštine. Cilj je digitalnim putem širu javnost upoznati s tim graditeljskim nasljeđem naših predaka, vrelima i perilima.

U istoj kategoriji prijavljen je i „Virtualni muzej ribarstva, pomorstva i brodograditeljstva grada Raba JUXTA MARE“ s istoimenim projektom. Ovim projektom obuhvaćeno su naselja Banjol i Barbat u kojima je u minulih stotinu godina mala drvena brodogradnja bila najintenzivnija. To je područje bilo najzastupljenije u bavljenju profesionalnim ribolovom gledajući i nekoliko stoljeća u prošlost. U ovom trenutku nekoliko je obiteljskih škverova već ugašeno, ali još uvijek nekolicina funkcionira. Od nekada vrlo žive ribarske flote ostalo je samo nekoliko brodica s najčešće jednočlanom posadom. U ovoj fazi je obrađeno 13 lokacija koje uključuju brodograditelje, ribare i značajnu povijesnu arhitekturu, a sve se nalaze duž šetnice uz more na čitavom potezu naselja Banjol – Barbat. Iz činjenice da se cjelokupan sadržaj muzeja nalazi na šetnici uz more proizlazi i naziv projekta JUXTA MARE. Projekt uključuje fizički dio – samoodržive konstrukcije sa solarnim panelima koji noću osvjetljavaju table, virtualni dio u koji se pristupa putem QR koda te brošure koja je zapravo „domovnica“ projekta.

Foto: arhiva

U istoj kategoriji prijavljena je i Turistička zajednica općine Matulji s projektom „Matuljicious“. Matuljicious obuhvaća sva događanja i inicijative na području općine Matulji koje uključuju gastronomiju, edukaciju i outdoor aktivnosti, te garantiraju kvalitetu i izvornost. Autohtona gastronomija i autentični doživljaji, netaknuta priroda i više od 150 km označenih biciklističkih i pješačkih staza, te zvončarski pohodi koji se nalaze na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine samo su dio Matuljicious ponude.

U istoj kategoriji prijavljena je i „Domaća radinost Veprina 519“ s projektom s istoimenim nazivom. Domaća radinost Veprina 519 obrt je za poljoprivredu, a posvećen je proučavanju ljekovitosti veprine i izradi proizvoda na bazi ove bodljikave vrste žarko crvenih plodova, uz koje su u ponudi i proizvodi od ljekovitog i samoniklog bilja te šumskih plodova. Nositelj je oznake kvalitete Feel & Taste, inovativnog turističkog programa. Uz radionice te prodaju ljekovitih pripravaka, na ovom se imanju u Veprincu mogu kušati i tri izvrsna menija koja povezuju šumske plodove, ljekovito bilje i domaće namirnice. Organiziraju se i radionice izrade košara i metli od veprine, predavanja u vrtu ljekovitih biljaka te šetnje šetnicama Veprinca u pratnji vodiča.

U istoj kategoriji prijavljen je i KTD FUŽINE D.O.O./URED ZA TURIZAM OPĆINE FUŽINE s projektom MEDUN FEST „Veseli i zdravi festival“. Taj festival je festival promocije jedinstvenog goranskog proizvoda ŠUMSKOG MEDUNA. Medun, ili mediljkovac, je svojevrsni superfood Gorskog kotara jer sadrži, između ostaloga, antioksidanse, aminokiseline, mineralne tvari, folnu kiselinu, a bogat je i željezom. Sadrži dvanaest puta više minerala od nektarnog meda i kombinaciju šećera koja je u prirodi jedinstvena. Malene žitelje i goste educira se na radionicama uz suradnju Hrvatskog apiterapijskog društva o važnosti pčela za cijeli eko sustav, Osmislili smo uz pomoć vrhunskih chefova prvi sladoled i koktel od šumskog meduna te zanimljive gastro kombinacije glavnih jela na bazi meduna. Veliki interes izazvao je medeni vlak s kojim su organizirano došli gosti i posjetitelji iz Rijeke.

Foto: arhiva

U istoj kategoriji prijavljena je TZG KRKA s projektom „Dani smokava u gradu Krku“. Dani smokava u gradu Krku održavaju se od 2007. godine te slave cijenjenu voćku Mediterana, smokvu, koja je stoljećima hranila otočno stanovništvo. Posvećeni primarno edukaciji gostiju i lokalnog stanovništva o smokvi, u svim njenim aspektima, Dani smokava istodobno turistički brendiraju grad Krk i otok Krk kao autentično gastronomsko odredište. Program manifestacije započinjem krajem kolovoza, a bogat i zanimljiv je i laicima i stručnjacima, gastronomskim znalcima i gurmanima, gostima i domaćinima, a uključuje prodajno-izložbeni dio koji, među ostalim, nudi i visoko kvalitetne proizvode od smokava – od džemova, smokvenjaka, čokolade s kokosom i smokvama, svježih i suhih smokava do prirodne kozmetike sa smokvom te rukotvorina i ukrasne i uporabne keramike na temu smokve - ali i gastronomsku ponudu ugostiteljskih objekata, koja se tih dana bazira na smokvama.

U istoj kategoriji prijavljena je i Turistička zajednica Grada Novi Vinodolski s projektom „Pjenušavi doručak u vinogradu“. To je hedonistički događaj koji je posjetiteljima omogućio uživanje u pjenušcima Kvarnera i u lokalnim, autohtonim delicijama. Uz uživanje, događaj ima i edukativnu notu vezano za uparivanje vina s raznom hranom i slasticama.

U kategoriji projekti/nositelji zaštićenih i ostalih marketinških oznaka prijavljen je Natura Rab Poljoprivredni obrt MD Trade s projektom „Natura Rab, Poljoprivredni obrt MD Trade Eko Centar oglednog tipa „Natura Rab“. Na južnoj strani otoka Raba, u mjestu Barbat, na zemljištu površine 4000 m2 nalazi se jedinstveni eko Centar oglednog tipa „Natura Rab“ - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje objedinjuje proizvodnju i prodaju autohtonog poljoprivrednog proizvoda. Uzgajaju autohtono ljekovito i kultivirano bilje, nastavljaju stoljetnu tradiciju pčelarstva, uzgoja maslina i proizvodnje maslinovog ulja te proizvodnje plemenitih pića.

Ruralni turizam važan je čimbenik reaktivacije i razvoja ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu i ekološku proizvodnju te ga s pravom možemo nazvati budućnošću svjetskog turizma.

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ po jedanaesti put dodjeljuje nagrade onim najboljima, a ove godine za nju se natječe čak 197 prijavitelja u osam kategorija.

Follow @torpedo_media