[VIDEO] Tribina „Ulazak u eurozonu: propast ili spas“ okupila brojne građane

„Bilo bi bolje da smo oduvijek imali euro“, kazao je Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Rijeka - Šesta tribina ciklusa „U raljama politike“ u organizaciji Udruge Da štima svima pod nazivom „Ulazak u eurozonu – propast ili spas“, okupila je u riječkom botelu Marina velik broj zainteresiranih građana, ekonomista i studenata. U središtu zanimanja bilo je hoće li uvođenje europske valute donijeti više koristi ili štete građanima i gospodarstvu, kako će euro utjecati na naš standard te zašto ga nisu uvele sve članice Unije, a jedna od značajnijih tema odnosila se na povezanost uvođenja eura s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti te s aktualnim reformama. O prednostima i nedostacima uvođenja eura govorili su: dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Drezgić, posebni savjetnik Predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić te ekonomski stručnjak i gospodarstvenik Mladen Vedriš.

Hrvatska je plaćala veći postotak na sve kredite

„Imali smo vlastitu valutu vezanu uz euro i konstantni rizik deviznog tečaja, koji se prelijevao u kreditni rizik. Zato je Hrvatska plaćala veći postotak na sve kredite. Bilo bi bolje da smo oduvijek imali euro“, kazao je Saša Drezgić i dodao: „Ulazak u europski tečajni mehanizam, što je prethodio ovoj fazi, donio nam je poboljšani investicijski rejting, koji definira visinu kamatnih stopa. Omogućio nam je korištenje mehanizama koje smo već koristili u vrijeme covid krize i to nam je konsolidiralo gospodarstvo“, smatra Drezgić dodajući da ćemo daljnje koristi imati u još većoj mjeri. „Dugo imamo fiksni tečaj vezan uz euro i ovo je samo promjena nominalne kategorije, a ne suštinska promjena ekonomske politike“, rekao je Mladen Vedriš usporedivši lagano ljuljanje broda na kom je održana tribina s ljuljanjem eurozone u kojoj plove male barke, veliki brodovi ali i razarači. „Snaga ekonomije u eurozoni je divergentna no u kriznim trenucima lakše ćemo pojas za spašavanje dohvatiti iz eurozone“, rekao je Vedriš napomenuvši da je Grčka najbolji primjer.

Brojne prednosti uvođenja eura

Smatra da će doći do pomaka cijena radi zaokruživanja, ali ne drastično jer će se utopiti u ovoj pravoj velikoj inflaciji nastaloj zbog energetske krize. Prednosti uvođenja eura, među ostalim, vidi u jednostavnijim transakcijama i smanjenju gotovinskih plaćanja. „U razdoblju visoke stope inflacije ulaskom u eurozonu doći će do laganog jednokratnog porasta na postojeću inflaciju. Procjena je da će za Hrvatsku to biti 0,23 postotna boda. Taj će porast biti vidljiviji kod proizvoda i usluga relativno niske vrijednosti što ih koristimo svakodnevno“, rekao je Zvonimir Savić.

Ulazak u eurozonu smanjuje transakcijske troškove

Također tvrdi da će koristi imati svi sektori. Hrvatski javni dug od 250 milijardi kuna vezan je uz eure pa je veliki dobitak uklanjanje valutnog rizika. Istog se rizika rješavaju i građani čijih je 50 posto kredita vezano uz euro. Uvođenjem eura smanjuju se troškovi vezani uz transakcijske i mjenjačke poslove, a naš kreditni rejting u proteklih nekoliko godina raste zbog približavanja eurozoni. „Troškovi uvođenja eura su jednokratni i relativno maleni, a koristi za društvo i gospodarstvo – višestruki su i dugoročni u svim sektorima“, poručio je Savić spomenuvši kao primjer i zdravstveni sektor. Davor Štimac je govorio o iskustvima nabavke medicinske opreme iz zemalja eurozone. Podsjetio je na to da je iz Operativnog programa koherentnosti i kohezije u Rijeci opremljeno devet dnevnih bolnica i tri sale dnevnih bolnica. Ocijenio je da je važno što su bili brzi u povlačenju europskoga novca te kako će se ulaskom u eurozonu financiranje zdravstva europskim novcem biti lakše.

Nacionalni program oporavka i otpornosti

Zvonimir Savić je govorio o povezanosti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s uvođenjem eura te aktualnim reformama, kao uvjetima za dobivanje europskog novca. Naveo je primjer dobivenog bespovratnih sredstava za izgradnju vrtića, a slijede i značajna sredstva za škole. Od lani do danas za Nacionalni program oporavka i otpornosti Hrvatska je dobila 15,6 milijardi bespovratnog novca – među ostalim i za obnovu bolnica. Saša Drezgić je uvjeren daj naš javni sektor spreman za uvođenje eura. Tehnički elementi su na potrebnoj razini, a zahtjevniji proces je na HNB koja se mora integrirati u sustav Centralne banke EU. Bilo je i zanimljivih pitanja iz publike, među ostalim i zašto neke zemlje Unije ipak nisu uvele euro. Moderatorica Leonida Domijan Fišter tribinu je privela kraju odgovorima na to pitanje. „Za razliku od nekih zemalja koje to imaju, mi nemamo kapaciteta za vođenje vlastite monetarne politike i imamo veliki javni dug“, rekao je Saša Drezgić. „Kraj ove tribine – novi je početak, a svi naši daljnji razgovori o euru zapravo su post festum priča o rezultatima nečega što je započelo fazom stabilnog tečaja“, zaključio je Mladen Vedriš.

Follow @torpedo_media