U četvrtak u Rijeci konferencija o mentalnom zdravlju djece i mladih

Skup će, u četvrtak, 15. listopada, biti održan u HNK-u Ivana pl. Zajca, a već je prijavljeno oko 300 sudionika.

Rijeka - Sigurni odnosi, podrška odraslih i osjećaj da se imaju kome obratiti temelj su mentalnog zdravlja djece i mladih. Kako takvo okruženje graditi u vrtićima, školama i zajednici, tema je konferencije „Ulaganje u dobrobit i mentalno zdravlje u sustavu odgoja i obrazovanja“, najavljene na konferenciji za novinare. Skup će, u četvrtak, 15. listopada, biti održan u HNK-u Ivana pl. Zajca, a već je prijavljeno oko 300 sudionika.

Konferencija će povezati znanstvene spoznaje i iskustva iz svakodnevnog rada s djecom, otvoriti raspravu o izazovima s kojima se suočavaju učenici, roditelji i stručnjaci te predstaviti programe koji djecu osnažuju od najranije dobi. Zajednička poruka njezinih organizatora jest da se dobrobit djece gradi svakodnevno, uz sudjelovanje cijele zajednice.

Pomoć počinje povjerenjem
Za dijete koje se suočava s teškoćama važan je prvi korak – znati kome se obratiti i imati povjerenja da će ga netko saslušati. Upravo na tome, uz pravodobno prepoznavanje potreba i preventivne programe, Grad Rijeka temelji svoj pristup mentalnom zdravlju, istaknula je Jasna Grgurić Malović, privremena pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku, zdravstvo i branitelje.

„Važno je da djeca i mladi imaju kome se obratiti te da pritom dobiju pomoć, podršku i razumijevanje“, poručila je Grgurić Malović te podsjetila da takvu podršku pruža Centar za pružanje usluga u zajednici Tić Rijeka, koji radi s djecom i mladima suočenima s različitim oblicima nasilja te savjetuje i članove njihovih obitelji. Grad dugogodišnjom suradnjom sa Sveučilišnim savjetovališnim centrom podupire psihološko savjetovanje studenata, dok online savjetovalište Sve je OK omogućuje besplatnu stručnu pomoć djeci i mladima kojima je o svojim problemima lakše progovoriti putem interneta.

Briga o mentalnom zdravlju dio je i Zdravstvenog odgoja i obrazovanja, koji je 2024. počeo kao pilot-projekt, a danas se provodi u svim riječkim osnovnim školama. Pročelnica je pritom naglasila da se različiti oblici podrške trebaju povezivati u sustav koji će pravodobno prepoznati teškoće i odgovoriti na njih.

„Mentalno zdravlje nije samo briga jednog sustava, jedne ustanove ili jedne struke, nego odgovornost svih nas, šire zajednice“, istaknula je, dodajući da je ulaganje u mlade danas ujedno ulaganje u društvo kakvo želimo u budućnosti.

Životne vještine za svakodnevne izazove
Na tu se odgovornost zajednice nadovezao doc. dr. sc. Darko Roviš iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Naglasio je da podrška djeci počinje mnogo prije pojave problema, kroz odnose i prilike koje im odrasli stvaraju za razvoj samopouzdanja, empatije i životnih vještina.

„Mi u obrazovanju i zdravstvu svoj posao radimo, ali preventivnim programima ne možemo pokrpati ono što društvo propusti napraviti“, poručio je Roviš.

Stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja zato je zajednički zadatak obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa, policije, civilnog društva, roditelja i građana. U takvom okruženju djeca uče uvažavati različitosti, graditi odnose i nositi se s izazovima, a stručni programi dodatno ih osnažuju.

Jedan od njih je Trening životnih vještina, u koji je godišnje uključeno oko 10.000 učenika od trećeg do sedmog razreda. Kroz njega djeca uče donositi odluke, zauzeti se za sebe, rješavati sukobe i nositi se s izazovnim emocijama.

Jednako je važno da odrasli prepoznaju kada dijete treba dodatnu pomoć. Roviš je upozorio da teškoće mogu ostati skrivene upravo kod mirnih, tihih i uspješnih učenika, koji svojim ponašanjem ne privlače pozornost. I oni se mogu suočavati s depresivnošću, anksioznošću, samoozljeđivanjem ili suicidalnim mislima.

Kako bi takve znakove lakše prepoznali, odgojno-obrazovni djelatnici kroz program PoMoZi Da uče pristupiti djetetu, pružiti mu emocionalnu podršku i potaknuti traženje stručne pomoći. S tim se povezuju aktivnosti školske medicine, službi za mentalno zdravlje te savjetovališta i udruga u zajednici.

Predstojeća konferencija nastavlja se na rujanski stručni skup posvećen djetetu u središtu sustava i njegovu pravu na informacije, zaštitu i podršku. Fokus se sada širi na uvjete u kojima djeca odrastaju i na ono što zajednica može učiniti za njihov pozitivan razvoj.

Različite struke, zajednička rješenja
Upravo će povezivanje različitih iskustava biti u središtu okruglog stola „Suvremeni izazovi mentalnog zdravlja i dobrobiti u odgoju i obrazovanju“. Kako je objasnila prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić s Učiteljskog fakulteta u Rijeci, cilj je otvoriti razgovor o svakodnevnim teškoćama, ali i doći do konkretnih mogućnosti djelovanja.

„Međusektorska suradnja je ključna“, naglasila je Tatalović Vorkapić, najavljujući raspravu u koju će se moći uključiti i publika, sa svojim pitanjima, iskustvima i prijedlozima.

Okrugli stol vodit će s Hrvojem Gligorom, a sudjelovat će Tanja Tuhtan-Maras, Silvija Šikić, Zrinka Selestrin i Sandro Kresina. Različite stručne perspektive omogućit će da se potrebe djece, roditelja i odgojno-obrazovnih djelatnika sagledaju šire, a rasprava usmjeri prema novim idejama i inicijativama.

Za njihovu primjenu važni su i znanje i sigurnost stručnjaka koji svakodnevno rade s djecom. Tatalović Vorkapić zato je izdvojila program PROMEHS, nastao iz međunarodnog projekta, čiji se rezultati primjenjuju kroz program cjeloživotnog obrazovanja. Njime se jačaju kompetencije učitelja, odgojitelja i studenata za podršku mentalnom zdravlju djece te rad u razredu i vrtićkoj skupini.

Otpornost raste od najranije dobi
Osnaživanje odraslih koji rade s djecom ima vrlo konkretan cilj – pomoći im da djeci pruže podršku u svakodnevnim situacijama. Kako to izgleda već u vrtićkoj dobi, predstavila je Zrinka Selestrin iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, govoreći o programu RESCUR.

Riječ je o znanstveno utemeljenom preventivnom programu koji razvija psihološku otpornost djece, komunikacijske vještine, pozitivne odnose i osobne snage. Djeci pomaže da se uspješnije nose sa svakodnevnim izazovima, stresom i težim životnim situacijama.

„Psihološka otpornost ne nastaje kada dođe do životne nedaće, nego se izgrađuje od najranije dobi, kroz kvalitetne odnose, podržavajuće okruženje i svakodnevna pozitivna iskustva“, poručila je Selestrin.

Program se provodi četvrtu godinu, uz vrlo pozitivne povratne informacije. Odgojitelji tijekom edukacija upoznaju aktivnosti i metode koje potom mogu primjenjivati u svakodnevnom radu s djecom.

Uz konferenciju će se održati i dvije edukacije: za učitelje koji provode Trening životnih vještina, 15. i 16. listopada u Osnovnoj školi Nikola Tesla u Rijeci, te za provoditelje programa RESCUR, 16. i 17. listopada u Dječjem vrtiću Kraljevica.

Od stručnih spoznaja do kazališne priče
Konferencijski program počinje registracijom u 13.30 sati, dok je otvaranje predviđeno u 14.15 sati. Plenarna predavanja održat će prof. dr. sc. Aleksandra Golubović s Filozofskog fakulteta u Rijeci, o dobrim odnosima i dobrobiti u odgoju i obrazovanju, te prof. dr. sc. Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, koja će predstaviti rezultate višegodišnjeg praćenja pozitivnog razvoja srednjoškolaca u Hrvatskoj.

Nakon okruglog stola sudionici će upoznati primjere dobre prakse iz Primorsko-goranske županije – od povezivanja tradicije i identiteta s dobrobiti učenika i poticanja dobrih djela do razvoja socioemocionalnih kompetencija kroz igru, kodiranje i robotiku. Predstavit će se i iskustva u razvoju komunikacijskih vještina djece i mladih s teškoćama te otvoriti pitanja položaja gluhe i nagluhe djece u odgojno-obrazovnom sustavu.

Teme o kojima će stručnjaci govoriti tijekom dana dobit će i kazališni izraz. U 19.30 sati na programu je predstava „Ovo bi mogao biti moj razred“, redateljice Anice Tomić, dramaturginje Jelene Kovačić i pisca Jana Sameka, koja se bavi vršnjačkim odnosima, društvenim mrežama, nasiljem i njegovim tragičnim posljedicama.

Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija osigurali su 250 ulaznica za predstavu, a stručni dio konferencije moći će se pratiti i putem YouTubea.

U organizaciji sudjeluju Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija, HNK Ivana pl. Zajca, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a, Sekcija za školsku psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, Učiteljski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci i Društvo psihologa PGŽ-a.

Follow @torpedo_media