U Rijeci održan strukturirani dijalog o modernim izazovima roditeljstva
Autor: Marina Pauletić 01.10.2025
Naglašena je i važnost ranih intervencija te dostupnosti usluga mentalnog zdravlja. Dugi rokovi čekanja na dijagnostičke preglede, nedostatak logopeda i psihologa te nedovoljno razvijeni programi podrške za djecu s teškoćama u razvoju rezultiraju time da obitelji pomoć dobivaju kasno ili nikako.
Rijeka – Proteklog je četvrtka u prostoru CKT Rijeka održan je strukturirani dijalog „Moderni izazovi roditeljstva i demografija". Događaj je organizirala udruga Roda – Roditelji u akciji u suradnji s organizacijom OPEN MOSAIC, a okupio je predstavnice Grada Crikvenice, Grada Opatije, Grada Rijeke, Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Crikvenica te Udruge za promicanje dobrobiti djece „Portić". Cilj susreta bio je zajednički sagledati postojeće mjere podrške roditeljima i djeci, razmijeniti iskustva i identificirati potrebe za promjenama u lokalnom i regionalnom kontekstu.
Sudionice su naglasile da roditelji i građani često nisu dovoljno informirani o pravima koja im pripadaju. Iako postoje brojne mjere – od dječjih doplataka, subvencija za vrtiće i jaslice, pomoći pri podmirivanju stanarine i režija do socijalnih naknada – informacije su često fragmentirane, kriteriji nejasni, a administrativni postupci složeni. Posljedica je da mnogi roditelji ostaju bez podrške ili odustaju od prijava, dok se istodobno bilježe i zloupotrebe sustava, što smanjuje povjerenje i učinkovitost.
Posebna je pozornost posvećena ulozi liječnika obiteljske medicine, koji su ocijenjeni najslabijom karikom u ostvarivanju prava. Primjeri iz prakse pokazuju da liječnici nerijetko odbijaju ili odgađaju izdavanje potrebne dokumentacije, primjerice za ostvarivanje inkluzivnog dodatka, čime obitelji ostaju bez pomoći. Sudionice su istaknule da bi upravo liječnici trebali biti važna poveznica zdravstvenog i socijalnog sustava, no često ne preuzimaju tu ulogu.
Razgovor je otvorio i pitanje suradnje između različitih institucija i struka. Socijalni radnici, zdravstveni djelatnici, odgojno-obrazovne ustanove i organizacije civilnog društva trebali bi djelovati usklađeno, no u praksi takva suradnja uglavnom izostaje. Dodatni problem je kronični nedostatak stručnjaka – logopeda, psihologa i socijalnih radnika – zbog čega i dobro osmišljene mjere ostaju nedovoljno provedive.
Sudionice su ukazale i na svakodnevne izazove s kojima se suočavaju roditelji. Visoki troškovi života i skrbi za djecu, nedostatak mjesta u jaslicama i vrtićima, kao i neujednačene subvencije, predstavljaju ozbiljan teret. U raspravi su otvorena i pitanja stambene politike – natječaji za javne stanove rijetki su i spori, dok subvencije za kredite često ne odgovaraju stvarnim potrebama mladih obitelji.
Naglašena je i važnost ranih intervencija te dostupnosti usluga mentalnog zdravlja. Dugi rokovi čekanja na dijagnostičke preglede, nedostatak logopeda i psihologa te nedovoljno razvijeni programi podrške za djecu s teškoćama u razvoju rezultiraju time da obitelji pomoć dobivaju kasno ili nikako.
Zaključeno je da sustav podrške roditeljima i obiteljima u sadašnjem obliku ne odgovara u potpunosti potrebama građana. Nužno je osigurati jasnije i dostupnije informacije kroz katalog prava, snažnije povezivanje institucija i struka te ulaganja u stručnjake i infrastrukturu. Samo takav pristup može stvoriti sustav koji će doista podržati roditelje, djecu i obitelji u suočavanju s modernim izazovima roditeljstva i života u zajednici.
Udruga Roda će na temelju ovog dijaloga izraditi analitički dokument s primjerima dobre prakse i preporukama za unapređenje mjera podrške obiteljima. Dokument će služiti kao alat za daljnje zagovaranje prema zakonodavnim i izvršnim tijelima, s ciljem izgradnje učinkovitijih i pravednijih politika koje mogu doprinijeti kvalitetnijem i svrhovitijem odgovoru zajednice na suvremene potrebe obitelji.
