U Rijeci predstavljena knjiga "Glagoljica prije Ćirila i Metoda"

Analizom većine slova dolazi se do zaključka da je glagoljica jedinstveno pismo, jer nema uzora niti u jednom drugom poznatom pismu.

Rijeka - Sve znamo osim povijesti koju ne znamo, misao je koja se provlačila tijekom predstavljanja knjige ''Glagoljica prije Ćirila i Metoda'' Tomislava Beronića, hrvatskog književnika, glagoljaša, računalnog programera i slobodnog istraživača u vijećnici Grada Rijeke u organizaciji Družbe čuvara baštine Frankopani, čiji je Prior autor.

Beronić, koji se inače bavi istraživanjem glagoljice od gimnazijskih dana, kako je u uvodnom dijelu nagovijestio Goran Majetić, urednik knjige i portala Budni div, ponudio je stručno, ali pitko djelo o glagoljici i to bez predrasuda, koje iz temelja mijenja naše znanje i odnos prema ovome drevnom hrvatskom i ilirskom pismu.
Glagoljicu su stvorile ilirske žene
Proizlazi da sveta braća Ćiril i Metod nisu izumili glagoljicu, ali jesu jesu ćirilicu, teda glagoljica zapravo uopće nije djelo jednog čovjeka.
Naime, glagoljica je starija od doba kada su djelovala sveta braća što ukazuje da je nastala je prije polovice 9. stoljeća.
Usavršio ju je Sveti Jeronim, istaknuti kršćanski učenjak podrijetlom iz Dalmacije, s tim da je glagoljica starija i od 4 odnosno 5. stoljeća, kada je djelovao Sveti Jeroinim.
Prepoznavajući preteče znakova glagoljice u motivima nakita te ukrasima na keramici Japoda, Liburna, Histra, Delmata i drugih ilirskih plemena na prostoru od Istre pa sve do Crnog mora, Beronić je došao do spoznaje da su glagoljicu postupno i to vjerojatno tijekom 1. tisućljeća prije Krista stvorile ilirske žene i to kao komunikacijski alat iz kojega je ustrojeno pismo u povijesti zapamćeno kao bukvica ili jerolimica, a koje se od 17. stoljeća naziva glagoljicom.

Jedinstveno pismo
Analizom većine slova dolazi se do zaključka da je glagoljica jedinstveno pismo, jer nema uzora niti u jednom drugom poznatom pismu.
Gotovo sva glagoljska slova sačuvana su upravo kroz primjerke nakita, posebice brončanih fibula, kopči, a dijelom i na ilirskoj keramici.

Gagoljicu su stvorili, očuvali i razvili naši predci Iliri, što je samo tadašnji i to strani naziv za isti narod koji i danas obitava na istim prostorima.
To dalje navodi da Iliri nisu bili nepismen narod, budući da je glagoljica jasna odrednica narodnosne svijesti.
Selidba naroda je naravno oduvijek bilo, ali jezgra i najveći dio današnjeg stanovništva istočne obale Jadrana, Dinarida i Panonske nizine sljednici su Ilira.
U konačnici, knjiga pokazuje i dokazuje da smo oduvijek na ovim prostorima bili svoj na svome, zaključili su Beronić i Majetić.

O AUTORU
Tomislav Beronić (Vukovar, 9. srpnja 1965.) hrvatski književnik, glagoljaš, računalni programer i slobodni istraživač.
Rođen je 1965. u Vukovaru, u radničkoj obitelji, a djetinjstvo provodi u Borovu Naselju, gdje završava i osnovnu školu. Maturirao je u vukovarskoj matematičkoj gimnaziji. U Zagrebu je studirao matematiku i prometne znanosti.
Tijekom studija bio je novinar i tehnički urednik Studentskog lista. Bio je programer i nakladnik desetak godina u Švicarskoj i Njemačkoj, no od 1998. živi ponovno u Hrvatskoj, u Krnjaku kod Karlovca.

Književnošću se počeo baviti u zrelim godinama. Za svoj prvi roman Peta dimenzija (2016.) dobio je književnu nagradu „Artefakt 2016” za najbolje djelo iz područja spekulativne fikcije prema izboru publike. Napisao je dva nastavka tog romana – Tajanstveni tekton (2018.) i Vrijeme snova (2019.). Kratikim romanima Memoari utajivača poreza (2019.) i Proračun (2021.) okušao se u žanru satire na aktualna gospodarska i politička događanja u Hrvatskoj. U žanru povijesne fikcije objavio je zbirke kratkih priča Frangere pane – priče o Frankopanima (2021.) i Stella aurea – priče o Frankopanima (2023.). U kolovozu 2023. objavio je Misal kneza Anža Frankopana, prvi roman ikad otisnut glagoljicom, koji je ujedno i prva u cijelosti glagoljicom otisnuta knjiga nakon 118 godina. Latinično izdanje tog romana objavio je u siječnju 2024.

Autor je GlagoMatike. GlagoMatika je mrežna aplikacija i videoigra prepoznavanja i zbrajanja brojeva na glagoljici koju je Beronić objavio 2020. i učinio dostupnom potpuno besplatno. Za Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače 2021. organizirano je prvo matematičko natjecanje u znanju i prepoznavanju glagoljskih brojeva na kojemu je sudjelovalo 92 natjecatelja osnovnoškolskog uzrasta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Švicarske. Početkom 2024. registrirano je preko 2500 učenika i mentora GlagoMatike.
Član je Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i nosi ime Zmaj od Glagoljice, Družbe čuvara baštine „Frankopani”, Društva za promicanje kulture „Kvaka”, CEIK „Braća Seljan” Karlovac i dr.

Follow @torpedo_media