Udruga iznajmljivača: Zašto zabrana retroaktivnosti vrijedi za Hilton Costabellu, a ne za hrvatske građane?

Predsjednik Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače Vedran Tomić tvrdi da država različito primjenjuje načelo zabrane retroaktivnosti, uspoređujući slučaj koncesije na plaži Costabella s predloženim izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Rijeka - Predsjednik Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače, Vedran Tomić, oštro je kritizirao, kako navodi, različit pristup države prema zaštiti stečenih prava u slučaju koncesije na plaži Costabella i predloženih izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koje se odnose na privatne iznajmljivače.

U priopćenju podsjeća na nedavni slučaj u kojem je saborski zastupnik Marin Miletić ponovno uklonio lokot s ograde na plaži Costabella, nakon čega je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture stalo na stranu koncesionara.

Prema Tomićevim navodima, Ministarstvo smatra da ograđivanje plaže nije nezakonito jer je koncesijski ugovor sklopljen u vrijeme kada su tadašnji propisi dopuštali takvu mogućnost. Ističe kako se u tom slučaju primjenjuje načelo zaštite stečenih prava, odnosno da se novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2023. godine ne primjenjuje retroaktivno na ranije sklopljene ugovore.

Tomić smatra da se isto načelo ne primjenjuje kada je riječ o privatnim iznajmljivačima. Navodi kako aktualne izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti predviđaju da postojeći iznajmljivači moraju pribaviti suglasnost dvije trećine suvlasnika zgrade te svih neposrednih susjeda kako bi nastavili obavljati djelatnost. Prema njegovim riječima, oni koji to ne učine do 1. siječnja 2030. godine izgubili bi pravo na pružanje usluga smještaja, iako su dozvole dobili u skladu s tada važećim zakonima.

Predsjednik udruge tvrdi kako takav pristup predstavlja različitu primjenu pravnih načela prema različitim skupinama te ocjenjuje da se narušava pravna sigurnost građana koji su svoje poslovanje temeljili na pravomoćnim rješenjima države.

U priopćenju navodi da se u Hrvatskoj, prema njegovom mišljenju, stvaraju "dva paralelna pravna sustava" – jedan koji štiti velika ulaganja i korporacije te drugi u kojem se stečena prava građana mogu mijenjati naknadnim zakonskim izmjenama.

Tomić također upozorava da predložene izmjene mogu imati dugoročne posljedice za obiteljski smještaj i male iznajmljivače, koje smatra važnim dijelom hrvatskog turizma. Ističe kako država, prema njegovom stajalištu, ograničava poslovanje domaćih iznajmljivača, dok istodobno, kako tvrdi, velikim hotelskim sustavima omogućuje zadržavanje ranije stečenih prava.

- Hrvatska u 2026. godini ima dva pravna sustava. Jedan za povlaštene korporacije čija stečena prava nitko ne smije dotaknuti i jedan za tisuće građana na kojima se, sustavno i metodično, trenira protuustavno ponašanje. Kroz zakonske intervencije retroaktivno se briše tisuće apartmana s lica zemlje – a plaže prestaju biti javno dobro zbog navodno nemoguće primjene te iste retroaktivnosti. Kako je to moguće? Moguće je u zemlji u kojoj je upravo na redu za prodaju – turizam. Nakon poljoprivrednika, malih trgovaca, voćara, ribara i stočara – na red za eliminaciju su stigli iznajmljivači. A njihovu budućnost nije teško predvidjeti. Ova situacija na najbolji način prikazuje cjelokupnu državnu strategiju u turizmu: ograničenja samo i isključivo hrvatskim građanima, a sloboda velikim lancima u stranom vlasništvu. Dok Hilton dobiva ministarsku zaštitu za ogradu na javnoj plaži, obiteljski iznajmljivač iz Šibenika ili Rijeke gubi rješenje za svoj apartman jer mu susjed nije htio potpisati suglasnost. Ograda oko privatne hotelijerske plaže najbolje ilustrira cijelu reformu „održivog turizma“: cilj je fizički odvojiti hrvatske građane od turista i njihov novac od naših lisnica, ističe Vedran Tomić, predsjednik udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače.

Follow @torpedo_media