Velebna “Carmina Burana” sa Zborom HRT-a za finale koncertne sezone u "Zajcu"

Koncert je na programu u subotu 1. srpnja s početkom u 21 sat.

Rijeka - Za koncertno finale sezone u HNK Ivana pl. Zajca bit će izvedena velebna i moćna Orffova “Carmina burana”, glazbeni spektakl u suradnji sa Zborom HRT-a. Pod dirigentskim vodstvom maestra Valentina Egela, uz Riječki simfonijski orkestar, Riječki operni zbor i Zbor HRT-a, nastupit će solisti: sopranistica Nina Dominko, tenor Franko Klisović i bariton Robert Kolar. Koncert je na programu u subotu 1. srpnja s početkom u 21 sat.

Kad je Carl Orff iz zbornika otkrivenog 1803. godine u samostanu Benediktbeuern u Gornjoj Bavarskoj, od dvije stotine pjesama izdvojio njih dvadeset i pet i uglazbio ih, nije ni slutio da će stvoriti najpoznatije i najpopularnije svjetsko djelo glazbene literature 20. stoljeća.

Danas slavna scenska kantata “Carmina burana” praizvedena je 1937. godine. Postala je popularna nakon Drugog svjetskog rata kad je ovom njemačkom skladatelju donijela planetarnu slavu. Glazbeno-poetski brojevi grupirani su po sadržajnoj srodnosti u tri dijela: prvi veliča proljeće, drugi prikazuje životne užitke, a treći ljubav koja vlada životom i smrću. Prva i posljednja točka kantate posvećene su božici Fortuni, o čijim hirovima ovisi sreća svakog pojedinca te tako uokviruje cjelinu. Poslušati moćnu “Carminu buranu” uvijek znači posebno iskustvo

Antologijsko ostvarenje njemačkog skladatelja Carla Orffa, genijalni niz od 25 uglazbljenih pjesmama srednjovjekovnih vaganata, lutajućih klerika i studenata svjetovnjaka u kojem su se jezikom kasne latinštine, srednjovjekovnog njemačkog i starofrancuskog govora pjevaju o ljepoti prirode i ljubavi gdje se erotika i naturalizam izmjenjuju s duhovitošću i satirom. Orff je izabranim pjesmama svojom glazbom dao novi život i neprolaznu popularnost.

Poput Beethovenove “Ode radosti” ili spektakularnog početka Straussova “Zaratustre” i Orffova kantata davno je već postala dio kolektivne memorije čovječanstva.
U Orffovoj glazbi sve je podređeno ritmu kao elementarnoj pokretačkoj snazi plesa i govora. I “Carmina burana” počiva na tom moćnom segmentu koji Orff obilno primjenjuje koristeći bogati spektar udaraljkaških instrumenata. Neosporno privlačna, i danas trijumfira na koncertnim podijima, ali se često izvodi i koreografirana, scenski uprizorena na opernim pozornicama.

Uz „Carmina buranu“ bit će izvedena i kompozicija „Tableaux islandais“ ili u prijevodu „Islandske slike“ koju je za Riječki simfonijski orkestar skladao Bruno Delepelaire, inače prvi violončelist Berlinske filharmonije, koji je već prošle sezone za riječke kolegice i kolege skladao i djelo „Les Taurides“.

Follow @torpedo_media