[VIDEO INTERVJU] Nana Gulić: „Vi nas više ne slušate“ – upravo je ta rečenica pokrenula projekt Centra Tić

Nana Gulić

U intervjuu Nana Gulić govori o radu Centra Tić, projektu „Mladi za mlade“, prevenciji seksualnog online nasilja, edukaciji učenika, roditelja i nastavnika te važnosti otvorenog razgovora o digitalnoj sigurnosti i mentalnom zdravlju djece.

Rijeka - Djeca i mladi danas velik dio svog života provode u digitalnom okruženju, a s brojnim prednostima interneta dolaze i ozbiljni izazovi poput seksualnog online nasilja, dijeljenja intimnih sadržaja bez pristanka i zlouporabe umjetne inteligencije. Upravo zato Centar Tić pokrenuo je projekt Mladi za mlade, u kojem su učenici riječkih osnovnih škola postali edukatori svojih vršnjaka i kroz podcaste, videe, ankete i druge sadržaje otvorili razgovor o problemima s kojima se svakodnevno susreću.

O radu Centra Tić, važnosti preventivnih programa, nastanku projekta te porukama koje su mladi poslali svojim vršnjacima i roditeljima razgovarali smo s Nenom Gulić, stručnom suradnicom za projekte i programe u zajednici.

Možete li nam ukratko predstaviti Centar Tić i čime se bavite?
Nana Gulić: Centar Tić je javna ustanova socijalne skrbi. Ovdje pružamo podršku djeci i njihovim obiteljima kojima je dodatna podrška u odrastanju potrebna iz različitih razloga. Nekada se radi o visokokonfliktnim razvodima, nekada o iskustvu zlostavljanja ili zanemarivanja, a nekada jednostavno zbog životnih okolnosti dođe do problema u osjećajima ili ponašanju, zbog čega djeca trebaju dodatnu podršku.

Koje djelatnosti Centar Tić provodi?
Nana Gulić: Tri su osnovne djelatnosti koje imamo u našem centru. Prva je savjetovalište, u koje je uključeno stotinjak djece. Imamo nekoliko psihologa, socijalnu pedagoginju i socijalnu radnicu koje individualno rade s djecom, a povremeno i s njihovim roditeljima, vezano uz odgojne postupke i načine na koje roditelji mogu pružiti podršku djetetu. Savjetovalište je besplatno. Djeca ili odrasli mogu nam se javiti izravno ako imaju potrebu. Najprije se odradi intake, odnosno prvi razgovor s našom socijalnom radnicom, a nakon toga djeca kreću kod psihologa. Također, za djecu mlađe osnovnoškolske dobi imamo i grupnu podršku. To je psihodrama, koju provode socijalna radnica i naša socijalna pedagoginja, koja je završila edukaciju za psihoterapeutkinju. Kroz zabavan način djeci pomažu da se nose sa svojim traumama.

Što obuhvaća poludnevni boravak?
Nana Gulić: Drugi dio našeg rada je poludnevni boravak. To je tretmanski program u koji djeca dolaze od ponedjeljka do petka, od 14:30 do 18:30 sati. Riječ je o intenzivnom programu u kojem djeca nakon škole dolaze u Centar, dobivaju topli obrok, rade domaću zadaću s našim odgajateljima i volonterima te sudjeluju u različitim zabavnim i edukativnim aktivnostima. Primjerice, srijedom imamo sport, svaki drugi četvrtak djeca idu na tečaj kuhanja, dolazi nam djevojka koja s njima radi glinu, a udruga ACT provodi razne umjetničke aktivnosti. Na taj način djeca dobivaju holističku i sveobuhvatnu podršku. Paralelno radimo i s roditeljima, koji dolaze na roditeljske sastanke, različite edukacije i individualne razgovore.

Koji je treći dio rada Centra Tić?
Nana Gulić: Treći dio je prevencija, a to je moj posao kao stručne suradnice za projekte i programe u zajednici. Kroz taj dio rada u zajednici pokušavamo širiti znanje i poticati razgovore o temama prevencije nasilja i mentalnog zdravlja.

Jedan od najnovijih projekata je Mladi za mlade. Kako je nastao taj projekt?
Nana Gulić: Naš najnoviji projekt u zajednici zove se Mladi za mlade. Na njega nas je potaknulo iskustvo iz prošle godine, kada smo radili edukaciju za djecu koja pohađaju građanski odgoj u riječkim školama. Pojedine škole tada su došle kod nas na edukaciju vezanu uz nasilje na internetu, ali fokus je bio više na misinformacijama, dezinformacijama i problemima diskriminacije koji se pojavljuju u online okruženju. Pitali smo djecu što mi, odrasli koji radimo u školama i s djecom, možemo napraviti da ih naučimo kako prepoznati takve pojave i kako ne sudjelovati u negativnim komentarima i online nasilju. Djeca su nas pogledala i rekla: 'Vi ne možete ništa. Vas nitko više ne sluša. Ako želite nešto napraviti, pitajte mlade i možda ćemo slušati jedni druge.' Slušajući njih, odlučili smo ove godine napraviti projekt vezan uz prevenciju seksualnog online nasilja.

Na koje ste se probleme posebno usmjerili u ovom projektu?
Nana Gulić: Ciljali smo specifično na teme u kojima su mladi žrtve tog nasilja, ali, u nekim situacijama, i počinitelji. Dakle, nismo se toliko usmjerili na pedofiliju, odrasle osobe koje vrbuju mlađu djecu ili ih ucjenjuju seksualnim sadržajima, nego na situacije među mladima. Primjerice, kada netko dobije nečiju sliku pa je proslijedi dalje, ili kada se koriste AI alati kako bi se nudificiralo vršnjake i vršnjakinje.

Kako je projekt proveden u školama?
Nana Gulić: Odlučili smo ponuditi nekoliko riječkih škola da se uključe u projekt. Najprije smo educirali njihove učitelje o toj temi, a nakon toga uključili smo djecu. Okupili smo 30 djece iz četiri škole, uz našu djecu koja pohađaju poludnevni boravak, i educirali ih jedan cijeli dan, od jutra do poslijepodneva, o temi seksualnog online nasilja. Pitali smo ih što ih unutar te teme zanima i što misle da bi njihovi vršnjaci trebali znati. Svaki tim odredio je što smatra važnim i osmislio projekt kojim bi educirao svoje vršnjake u školi. Nakon prvog susreta u Tiću, iduća dva mjeseca nalazili smo se s različitim timovima, svaki put u njihovoj školi.

Što su pojedini timovi osmislili?
Nana Gulić: Osnovna škola Kantrida odlučila je educirati roditelje jer su smatrali da roditelji ne znaju dovoljno o realnosti i iskustvima mladih u online okruženju. Ekipa sa Srdoča odlučila je napraviti anketu među svojim vršnjacima u sedmom razredu. Kada su u rezultatima vidjeli nedostatke u znanju, odlučili su napraviti audio podcast za vršnjake te su intervjuirali stručnjake.
Tim našeg Tića napravio je fenomenalan video od četiri i pol minute, koji govori o tome kako različita djeca različito doživljavaju seksualno nasilje, kako okolina na to različito reagira i kako zbog toga ishodi mogu biti različiti. Tim Brajda napravio je odličan 45-minutni podcast za mlade, koji su zatim izrezali u kratke TikTok videe kako bi lakše privukli pažnju svojih vršnjaka. Zadnji tim, tim Dolac, osmislio je naljepnice s QR kodom koji vodi na sve sadržaje koje su drugi timovi izradili. Na naljepnicama su zamolili roditelje da ih poslušaju, a za djecu žrtve nasilja napravili su Instagram objave s porukom da nisu sami i informacijama o tome gdje mogu potražiti pomoć.

Kakve su bile reakcije djece koja su sudjelovala u projektu i njihovih vršnjaka?
Nana Gulić: U ovom projektu nije sudjelovalo samo naših 30 mladih. Svaka škola provela je i edukacijsku aktivnost za svoje vršnjake, u kojoj su pokazali dio podcasta, objava ili drugih materijala koje su osmislili te razgovarali o problemu seksualnog online nasilja. Povratna informacija djece koja su bila uključena, ali i onih koji su sudjelovali samo na jednom školskom satu, jest da oni jako dobro znaju za taj problem, ali ga ne znaju imenovati, definirati ni smjestiti u kontekst zakonskih odredbi, kaznene odgovornosti i mogućnosti traženja pomoći. Oni to žive svakodnevno. Znaju djecu, imaju prijatelje, vidjeli su, čuli su i znaju priče. Ali kada se dođe do konkretnih stvari, primjerice koga možeš pitati za pomoć, kako se zove ono što si doživio ili je li legalno imati tuđu sliku koja ti je proslijeđena, tu nastaje problem.

Kakve su bile reakcije roditelja i odraslih?
Nana Gulić: Imali smo jedan veliki dan na kojem se svih pet grupa ponovno okupilo i predstavilo svoje materijale roditeljima. Došli su i službeni predstavnici, zamjenik gradonačelnice, pročelnici i ljudi iz našeg odjela. Povratna informacija odraslih bila je da su roditelji i odrasli još uvijek u nevjerici da je djeci to stvaran život.

Što dalje nakon projekta Mladi za mlade?
Nana Gulić: Prvo, mislim da je jako važno educirati odgojno-obrazovne djelatnike. Povratne informacije iz škola u kojima smo bili govore da im je edukacija bila jako korisna i da zaista misle da bi je svi trebali čuti. Zato nam je plan nastaviti raditi sa školama na toj temi. Osim toga, djeca koja su sada napravila ove materijale izradila su izvrsne sadržaje. Mislim da iduće godine trebamo napraviti dobru kampanju kojom bismo pokazali roditeljima, odgojno-obrazovnim djelatnicima i ljudima koji rade u socijalnoj skrbi da sada postoji baza odličnih materijala koji mogu pomoći u educiranju djece o toj temi. Treći cilj nam je nastaviti osmišljavati nove projekte, možda ne nužno u ovom istom obliku. Konzum nam u tome jako puno pomaže. Edukaciju koju smo osmislili za učitelje financirao je Konzum, a napravili smo je zajedno s profesoricom s Pravnog fakulteta, dr. sc. Dalidom Rittossa, koja nam je fenomenalan partner u svemu ovome. Ove godine projekt Mladi za mlade također je dijelom sponzorirao Konzum, a dijelom Grad Rijeka. Za iduću godinu planiramo osmisliti projekt koji bi se nastavio na ovo, u kojem bi se mogli koristiti postojeći materijali, ali bismo istodobno nastavili razgovor s novom grupom djece.

Pripremate i priručnik za škole. O čemu je riječ?
Nana Gulić: U završnoj smo fazi pripreme priručnika za škole vezanog uz prevenciju seksualnog online nasilja. Nadamo se da će za one do kojih edukacija ne može doći u izravnom obliku postojati pisana informacija. U priručniku se tema obrađuje iz više perspektiva. Iz pravne perspektive sudjeluje profesorica s Pravnog fakulteta, naši psiholozi iz Centra Tić nude psihološku perspektivu, a ja kao doktorica znanosti iz područja obrazovanja nudim obrazovno-preventivnu perspektivu.

Koju biste poruku na kraju poslali mladima i roditeljima?
Nana Gulić: Moja poruka zapravo je poruka mladih iz ovog projekta. Njihova poruka žrtvama je da nisu sami, da postoje ljudi u zajednici koji im žele pomoći i koji im mogu pomoći.
Poruka roditeljima je poruka našeg tima iz Dolca: slušajte nas. Mladi kažu da im je odrastanje teško, da se susreću s puno problema i da zapravo žele naše vrijeme i naše razumijevanje.

VEZANE VIJESTI:

[VIDEO/FOTO] Klapa Dominus iz Rijeke osvojila Zlatnog omiškog grdelina i postala najbolja dječja klapa u Hrvatskoj

Riječke priče - financirano sredstvima grada Rijeke / Torpedo.media

Follow @torpedo_media