[VIDEO] Možemo u Rijeci protiv nove plinske termoelektrane: „Hrvatska ne smije postati ovisna o američkom plinu”

Sandra Benčić, Nebojša Zelič i Morena Lekan kritizirali su prijedlog Mostova zastupnika Zvonimira Troskota o gradnji termoelektrane u Riječkom zaljevu. Upozoravaju na visoke troškove uvoznog plina i zagovaraju ulaganja u obnovljive izvore energije.

Rijeka - Predstavnici stranke Možemo u Rijeci usprotivili su se prijedlogu Mostova saborskog zastupnika Zvonimira Troskota o kupnji američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i izgradnji nove termoelektrane u Riječkom zaljevu. Ocijenili su kako bi takav projekt Hrvatsku učinio još ovisnijom o uvoznim energentima, uz visoke troškove proizvodnje električne energije i dodatno opterećenje za okoliš.

Na konferenciji za novinare održanoj 5. studenoga u Rijeci sudjelovali su koordinator Možemo za Rijeku Nebojša Zelič, vijećnica u Skupštini Primorsko-goranske županije Morena Lekan i koordinatorica stranke Sandra Benčić. Poručili su kako Hrvatska treba jačati vlastitu energetsku neovisnost, prvenstveno ulaganjem u obnovljive izvore energije, a ne povećavati oslanjanje na strani plin.

Benčić: Plin bi koštao više od pola milijarde eura godišnje
Sandra Benčić ocijenila je da Mostov prijedlog predstavlja zamjenu jedne energetske ovisnosti drugom, potencijalno skupljom i opasnijom.

Prema njezinim riječima, za proizvodnju tri teravatsata električne energije u predloženoj riječkoj termoelektrani Hrvatska bi morala povećati uvoz plina za najmanje 20 posto.

„To bi koštalo više od pola milijarde eura godišnje samo za plin, bez troškova infrastrukture, bez troškova CO2 emisija koje bi morali platiti i bez troškova same proizvodnje”, istaknula je Benčić.

Upozorila je kako bi Hrvatska na taj način postala osjetljivija na geopolitičke okolnosti te proizvodila električnu energiju koja bi, prema njezinoj procjeni, bila tri puta skuplja od one dobivene iz obnovljivih izvora.

„Je li moguće da Troskot to ne zna ili je riječ o promociji nečijih interesa? To sigurno nije hrvatski interes”, poručila je Benčić.

Zelič upozorio na dodatno opterećenje Riječkog zaljeva
Nebojša Zelič osvrnuo se na moguće posljedice izgradnje nove plinske termoelektrane za Rijeku i Riječki zaljev, u kojem već postoje kapaciteti povezani s preradom fosilnih goriva.

Podsjetio je na rafineriju u Urinju i zatvorenu rafineriju na Mlaci, za koju se, kako je naveo, govori da bi se ondje mogao obavljati i prekrcaj plina.

„Most uza sve to predlaže izgradnju još infrastrukture za spaljivanje skupog uvoznog plina, kako bi se proizvodila električna energija”, rekao je Zelič.

Kritizirao je takav pristup energetskoj politici, ističući kako se emisije ugljikova dioksida ne mogu zanemariti samo zato što nisu neposredno vidljive.

„Jasno je da se protivimo njihovu prijedlogu da Hrvatsku učine još ovisnijom o stranim energentima, kao i izgradnji nove termoelektrane u Riječkom zaljevu”, poručio je Zelič.

VIDEO

Lekan: Hrvatska zaostaje u korištenju solarne energije
Morena Lekan istaknula je kako građani Rijeke i Hrvatske ne žele novu termoelektranu na uvozni plin te da je put prema povoljnijoj električnoj energiji u jačanju domaćih kapaciteta iz obnovljivih izvora.

Osvrnula se i na tvrdnje o navodnom krahu energetske tranzicije u Europi. Prema podacima koje je iznijela, polovica električne energije u Europskoj uniji prošle je godine proizvedena iz obnovljivih izvora, dok se ukupni udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji EU-a u proteklih 20 godina utrostručio i premašio 25 posto.

Upozorila je i na nedovoljno iskorištavanje solarnih potencijala u Hrvatskoj.

„Prošle godine smo samo u ljetnim mjesecima uvezli struje za četvrt milijarde eura, a kao jedna od zemalja s najviše sunčanih sati u EU, imamo upola manje instaliranih kapaciteta solara od prosjeka Unije, 400 W po glavi stanovnika u usporedbi s prosječnih 900 W po stanovniku EU”, rekla je Lekan.
Možemo traži veća ulaganja u obnovljive izvore energije
Sandra Benčić podsjetila je kako se Možemo od osnivanja zalaže za promjenu hrvatske energetske politike i veće korištenje domaćih prirodnih resursa, među kojima su sunce, vjetar, voda i geotermalna energija.

Kao primjere uspješne energetske tranzicije navela je Dansku, koja je prošle godine 71 posto energije proizvela iz obnovljivih izvora, te Njemačku, koja već izvozi električnu energiju dobivenu iz zelenih izvora.

Kritizirala je i izostanak sustavnih ulaganja u solarizaciju kućanstava, razvoj energetskih zadruga te javna ulaganja HEP-a u solarne i vjetroelektrane. Smatra kako se previše prostora prepušta privatnim investitorima, bez odgovarajuće koristi za lokalne zajednice.

„Zahtijevamo da tamo gdje postoji elektroenergetska infrastruktura lokalna zajednica obavezno ostvaruje izravnu korist – bilo kroz jeftiniju ili besplatnu energiju za javne ustanove poput škola i vrtića, bilo kroz suvlasništvo u projektima i osiguranje dijela prihoda”, zaključila je Benčić.

Iz Možemo poručuju kako Hrvatska energetsku sigurnost treba graditi na vlastitim resursima i obnovljivim izvorima, a ne na dodatnom uvozu fosilnih goriva.

Follow @torpedo_media