[VIDEO] Nakladnici i knjižari Ministarstvu kulture i medija uputili apel za spas knjige i književne djelatnosti

Dragan Ogurlić, Valter Lisica i Milan Zagorac

- Knjige koje mi objavljujemo nalaze se u knjižnicama diljem Hrvatske. Ovakav stav Ministarstva šalje poruku da knjige od nacionalne važnosti egzistiraju samo u Zagrebu što je netočno i uvredljivo i pitam se zašto nas se ovakvim odnosom uporno gura u provinciju kada mi to nismo, rekao je Ogurlić.

Rijeka - Nezadovoljni odnosom Ministarstva kulture i medija prema lokalnim knjižarima i izdavačima, devet nakladnika s područja Primorsko-goranske županije održalo je danas u riječkoj gradskoj vijećnici Javnu tribinu za spas knjige.

Kako kazuju nakladnici (Valter Lisica (Lektira, Kostrena), Emil Kršovnik (Paradox, Rijeka), Shura Dumanić (Shura Publikacije, Opatija), Dragan Ogurlić (Naklada Val, Rijeka), Mateo Dušević (Madoo, Trnovec), Leonardo Marušić, ml. (Felix Liber, Rijeka), Milan Zagorac (Studio TiM, Rijeka), Leonardo Marušić (Leo commerce, Rijeka) i Franjo Butorac (Naklada Kvarner, N. Vinodolski), na natječaj se prijavilo 150 nakladnika iz 15 županija i grada Zagreba. Iz 5 županija nije došla niti jedna prijava. Ukupno odobrena potpora iznosi 7.799.000,00 kn. Potpora je odobrena za 71 nakladnika, a odbijena za 79 nakladnika. Već taj prvi podatak unosi zebnju – broj odbijenih veći je od broja odobrenih projekata. Ali to nije sve. Polovicu odobrenog iznosa (3.900.000,00 kn) dobilo je samo 15 nakladnika od onih 71. Svih 15 je iz Zagreba! I da ne bi bilo zabune, među tih 15 nisu naši najveći nakladnici koji redovito objavljuju najveći broj izdanja godišnje i za koje bi bilo razumno očekivati da prednjače u dobivenim potporama. Dakle tu nema Školske knjige, Alfe, Znanja, Mozaik knjige. Pa tko su onda ti „dobitnici“ najvećih iznosa? Isti oni kojima je Ministarstvo kulture i medija već dugi niz godina bankomat preko kojega našim zajedničkim novcem ostvaruju samo svoje planove. Dobrom dijelu tih nakladnika novci Ministarstva kulture i medija ─ što od potpore, što od otkupa, što od poduzetništva u kulturi ─ čine od 40 do čak 72% ukupnog godišnjeg prihoda. Zamislite kako je lako planirati poslovnu, čak i pandemijsku godinu, kad znate da vam je unaprijed osigurano 50% godišnjeg prihoda! Država ima sve razloge da preuzme vlasništvo u tim privatnim tvrtkama! Druga polovica iznosa raspoređena je na ostalih 56 nakladnika. I od tih 56, 44 je iz Zagreba! Onih 8 nakladnika izvan Zagreba dobilo je ukupno samo 320.000,00 kn ili 4% odobrenih potpora. Potpora nije odobrena ni jednom nakladniku iz čak 9 hrvatskih županija: Primorsko-goranske, Istarske, Brodsko-posavske, Karlovačke, Bjelovarsko-bilogorske, Vukovarsko-srijemske, Šibensko-kninske, Dubrovačko-neretvanske i Krapinsko-zagorske. Već samo taj podatak bio bi je dovoljan za opću uzbunu.

Nezadovoljni takvim odnosom uputili su ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek otvoreno pismo u kojem između ostalog stoji kako je prema relevantnom istraživanju Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara, u razdoblju od 2014. do 2021. godine, putem potpora za izdavanje knjiga, mjere Poduzetništvo u kulturi i otkupa knjiga za narodne knjižnice Ministarstva kulture i medija, vidljivo da Ministarstvo kulture i medija preferira određene nakladnike, a zanemaruje i marginalizira, pa čak i isključuje druge, pretežno male nakladnike.

- Prema provedenom relevantnom istraživanju Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara, u razdoblju od 2014. do 2021. godine, putem potpora za izdavanje knjiga, mjere Poduzetništvo u kulturi i otkupa knjiga za narodne knjižnice Ministarstva kulture i medija, posve se eksplicitno uočava da Ministarstvo kulture i medija preferira određene nakladnike, a zanemaruje, marginalizira pa čak i isključuje druge, mahom male, nakladnike, ali i one koji se nađu na tzv. "crnim listama" Ministarstva. Tako je istraživanjem utvrđeno da je tridesetak hrvatskih nakladnika putem navedenih bespovratnih potpora Ministarstva kulture i medija u spomenutom razdoblju dobilo više od 90 milijuna kuna, odnosno čak 60% svih dodijeljenih sredstava, dok su svi ostali nakladnici koji su aplicirali za ta sredstva, njih preko 200, dobili tek 40%. Ova politika preferiranja određenih nakladnika traje već zaista dugo, neovisno o političkoj opciji na vlasti. Svjesni smo da je Ministarstvo kulture i medija možda željelo potaknuti najbolje (doduše opet po svom izboru, katkad i teško shvatljivom) upravo ne bi li "spasilo" hrvatsko nakladništvo, a koje se jako dugo nalazi u dubokoj strukturnoj krizi. No, s druge strane Ministarstvo je vodeći takvu politiku stvorilo ogroman disbalans na tržištu u kojem mali nakladnici dolaze na rub egzistencije, a i mnogi veći nakladnici posustaju u toj neravnopravnoj i netržišnoj utakmici. Ni oni ne mogu pratiti „izabrane“ u licitaciji s autorskim pravima, prijevodima, likovnim opremama, odnosima s javnošću, marketingom itd., istaknuli su potpisnici pisma.

U odgovoru Ministarstva kulture na njihovo otvoreno pismo među ostalim stoji kako se u svim natječajima koji se odnose na književno-nakladničku i knjižarsku djelatnost podržavaju programi od nacionalne važnosti, dok bi se za financiranje programe lokalnog i regionalnog značaja trebale pobrinuti lokalne i regionalne samouprave. U odgovoru također stoji i kako je većina nakladnika registrirana u Zagrebu te je to navedeno kao razlog što se većinski dio sredstava dodjeljuje nakladnicima sa zagrebačkog područja.

- Odgovor koji smo dobili iz Ministarstva je skandalozan, izjavio je Dragan Ogurlić predstavnik Naklade i Knjižare Val i postavio pitanje koje su to knjige od nacionalnog značaja i na koji se način one kao takve kategoriziraju.

- Knjige koje mi objavljujemo nalaze se u knjižnicama diljem Hrvatske. Ovakav stav Ministarstva šalje poruku da knjige od nacionalne važnosti egzistiraju samo u Zagrebu što je netočno i uvredljivo i pitam se zašto nas se ovakvim odnosom uporno gura u provinciju kada mi to nismo, rekao je Ogurlić.

Član Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara, predsjednik Strukovne skupine nakladnika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Rijeka i predstavnik izdavačke kuće Lektira, Valter Lisica, istaknuo je kako je ovakvim odnosom Ministarstva izdavaštvo jedne županije proglašeno nevažnim te kako je to samo jedan korak više prema tome da se cijela županija u potpunosti proglasi nevažnom. „Samo za ilustraciju, na sredstva potpore Ministarstva kulture od 2010. do 2021. godine apliciralo je 22 nakladnika iz naše županije, od kojih njih desetero danas više ne postoje. Ne smijemo dopustiti takvo daljnje propadanje“, istaknuo je Lisica.

Podršku nakladnicima i knjižarima došao je iskazati i riječki gradonačelnik Marko Filipović koji je istaknuo da je postojeća raspodjela sredstava nepoštena te da se kultura ne stvara samo u Zagrebu već i u drugim gradovima i mjestima u Hrvatskoj.

- Ovakvom načinu raspodjele sredstava treba reći dosta i ja kao gradonačelnik stojim uz naše nakladnike. Riječani doprinose proračunu Republike Hrvatske jednako kao i svi ostali građani i nedopustivo je da 96% predviđenog iznosa ostaje kod zagrebačkih nakladnika, rekao je Filipović.

Grad Rijeka je u razdoblju od 2014. do 2021. godine za nakladničku odnosno književnu djelatnost izdvojio više od 2.5 milijuna kuna što se odnosi na potpore za e-knjige, knjige, književne programe, edukativne programe, festivale, časopise, književne nagrade, sajmove knjiga, organizaciju manifestacija i prijevode književnih djela. Grad je također 2013. godine krenuo s provedbom mjere potpore radu knjižara i antikvarijata, a koja je ostvarena kroz umanjenje zakupnine knjižarama i antikvarijatima za 50%. Radi se o iznosu od 750.000, 00 kuna godišnje. Posljednjih sedam godina Grad je davao i financijsku potporu prilikom objavljivanja raznih časopisa za kulturu i književnost, a pomogli su i izdavanje ili tiskano izdavanje više od 50 knjiga riječkih autora za što je izdvojeno 430.000,00 kuna.

- Svjestan sam da ono što ulažemo ponekad nije dovoljno, ali zaista radimo koliko god možemo, ali ovaj tretman Ministarstva je sramotan i ponižavajući jer se kulturu svodi na Zagreb i okolicu“, rekao je gradonačelnik i dodao kako Grad Rijeka nije ništa bolje prošao prilikom raspodjele sredstava Ministarstva kulture i medija za infrastrukturne projekte. „Jučer je izvršena raspodjela sredstava u tom segmentu. Prijavili smo našu novu zgradu Gradske knjižnice Rijeka i dobili smo 0 kuna. Jedna knjižnica, koja će biti najmodernija u Hrvatskoj i jedna od najvećih i koja je definitivno od nacionalnog značaja, prema njihovoj ocjeni zaslužuje 0 kuna, zaključio je gradonačelnik Filipović dodavši kako je iz Rijeke danas poslan ozbiljan apel, ali i kako se boji da se tu radi o borbi s vjetrenjačama.

Follow @torpedo_media