Vijeće građana: Nasumično izabranih 35 građanki i građanka raspravljat će o mjesnim odborima
Autor: Nikola Cvjetović 06.06.2023
Grad Rijeka pokreće projekt Vijeće građana Rijeke. Tijekom šest susreta tijekom ove jeseni 35 nasumično odabranih građanki i građana Rijeke raspravljat će o mogućnostima unapređenja rada mjesnih odbora u Rijeci.
Rijeka - Vijeća građana (Citizens’ Assemblies) predstavljaju inovativni alat koji omogućava sudjelovanje građana u procesima donošenja odluka na različitim razinama vlasti (od lokalne do europske) i razmatranje različitih tema i važnih društvenih i političkih pitanja od strane samih građana koji, u strukturiranom i vođenom procesu, izrađuju prijedloge i preporuke donositeljima i provoditeljima odluka na zadanu temu, pitanje odnosno problem. Vijeća građana provedena su do sada u Njemačkoj, Belgiji, Republici Irskoj i mnogim drugim državama ili gradovima, pa i na razini Europske unije.
Vijeće građana čine građani i građanke koji se biraju slučajnim odabirom (ždrijebom) stanovnika grada, regije ili države vodeći računa o statističkoj reprezentativnosti i socijalnostrukturnoj heterogenosti ukupnog stanovništva zajednice.
Planirano je da Vijeće građana oformi najesen, a sudionici projekta u pravilu će se sastajati subotom, uz facilitatore i facilitatorice iz reda riječkih organizacija civilnoga društva. Za koordinaciju provedbe cijeloga projekta bit će zadužena riječka Udruga za razvoj civilnog društva SMART, s kojom Grad Rijeka ima dugogodišnju uspješnu suradnju u pripremi i provedbi različitih aktivnosti, projekta i programa usmjerenih na aktivno građanstvo i razvoj civilnoga društva.
O pripremi i provedbi projekta „Vijeće građana Rijeke“ na 20. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, vijećnike je upoznao Igor Bajok iz Udruge Smart.
„Vijeće građana možemo zvati demokratskom inovacijom u Hrvatskoj, u kojoj do sada niti jedna općina, grad, županija kao niti država nije provela takav projekt, koji ima specifičnosti u odnosu na druge alate uključivanja građana u procese donošenja odluka. Jedna od specifičnosti te metode je da se, umjesto da se otvara javni poziv građanima da se pridruže nekom događaju, kao što je javna tribina, javno savjetovanje ili, primjerice, zbor građana, na što se odazivaju najčešće aktivniji građani, vijeća građana vođena idejom da se dođe do građana i građanki koji možda uopće ne sudjeluju u građanskim procesima, čak niti izlaskom na izbore“, istaknuo je Bajok.
Pripremu i provedbu ovog projekta podržale su Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i Zaklada Friedrich Ebert te Udruga gradova u Republici Hrvatskoj koja ima interes diseminacije ovoga projekta u jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Grad Rijeka, pružit će provedbi ovoga projekta u 2023. godinu potporu u iznosu od 6.700,00 EUR.
O vijećima građana u Rijeci se prvi put razgovaralo prije godinu dana, kada je u RiHubu u U organizaciji Grada Rijeke i zaklade Friedrich-Ebert-Stiftung u prostoru RiHuba održana je konferencija „Skupština građana: način na koji možemo demokratizirati demokraciju“. Tada je o iskustvu gradskog vijeća poljskog grada Lublina govorio je Grzegorz Lubaś, dok je o svom iskustvu sudjelovanja u britanskoj skupštini građana, od trenutka kad je dobila poziv na uključivanje do današnjih dana, govorila Sue Peachey.
Vijeće građana provodi se kroz četiri faze: od učenja do davanja preporuka građana
Vijeća građana omogućavaju građanima da se na informiran, konstruktivan, uključujući i tolerantan način bave društveno-političkim pitanjima, a sam proces se može podijeliti u četiri glavne faze.
Proces započinje fazom učenja koja može trajati nekoliko tjedana (vikenda), a koja omogućuje sudionicima da se uhvate u koštac s temama kojima će se baviti kroz individualno i zajedničko učenje. Angažirani stručnjaci koji daju informacije i podloge za rasprave i odlučivanje trebali bi biti neutralni ili, u slučaju spornih pitanja, izričito zastupati suprotna stajališta.
Nakon toga slijedi faza konzultacija tijekom koje sudionici mogu održati javne rasprave i na druge načine prikupljati informacije i mišljenja šire javnosti i/ili pojedinih relevantnih aktera i dionika s obzirom na temu vijeća građana.
U trećoj fazi odvija se proces raspravljanja i odlučivanja tijekom kojeg sudionici u malim grupama raspravljaju, vrednuju i važu rezultate, iskustva i argumente dobivene kroz dvije prethodne faze. Ova faza služi za postupni razvoj zajedničkog pozicioniranja sudionika vijeća građana spram teme odnosno ključnih pitanja koje su pred njih postavljena. Sudionici slušaju, socijaliziraju se u okruženju koje njeguje empatiju i razmjenjuju argumente, pri čemu nisu podvrgnuti nikakvoj prisili. Imaju priliku pronaći, preispitati ili revidirati vlastito stajalište.
Cijeli proces završava četvrtom fazom u kojoj se odlučuje o konačnom rezultatu, tj. preporukama vijeća građana o zadanoj temi odnosno pitanju. Očekuje se da usvojene preporuke budu rezultat kvalitetnog kolektivnog odlučivanja te da budu upućene na razmatranje tijelu javne vlasti koje je i pokrenulo cijeli proces.
Kako je na sjednici Gradskog vijeća pojasnio Bajok, Vijeće građana se ne ustrojava kao stalno tijelo, koje će donositi odluke, već se radi o procesu tijekom kojeg će sudionici dobiti priliku učiti, raspravljati, konzultirati se i na koncu donijeti preporuke koje Grad Rijeka može i ne mora usvojiti, a svako prihvaćanje ili neprihvaćanje odluka mora detaljno obrazložiti.
Vijeće građana će tražiti odgovor na pitanje: Kako povećati i ojačati ulogu mjesne samouprave?
Grad Rijeka želi pozvati građanke i građane da sudjelovanjem u Vijeću građana Rijeke neposredno doprinesu unapređenju sustava mjesne samouprave i rada vijeća mjesnih odbora, ali i aktivnijeg uključivanja građana u razvoj lokalne zajednice kroz mjesne odbore u Rijeci. Drugim riječima, Grad Rijeka želi istovremeno razvijati i nove alate sudjelovanja građana (vijeća građana) i koristiti ih za jačanje odnosno unapređivanje postojećih (mjesna samouprava kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o pitanjima od njihovog svakodnevnog i neposrednog interesa za život i rad).
Iako Grad Rijeka ima razvijenu infrastrukturu za rad vijeća mjesnih odbora (VMO), interes građana za sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice kroz sustav mjesne samouprave je vrlo ograničen. Tu tvrdnju potkrepljuje i izrazito slab odaziv birača na izbore za članove VMO. Tako je na posljednjim mjesnim izborima, koji su održani 12. ožujka, izlaznost birača bila tek 10,27%, što je tek nešto više nego na proteklim izborima održanim 2018. godine, kada je izlaznost bila 9,22%, slično kao i na izborima održanim 2014. godine. Ovako slab interes građana na izborima za članove VMO nije karakterističan samo za Grad Rijeku. Slična je situacija, pa i teža, i u susjednim i brojnim drugim jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.
Uz navedeno, posebno važan, a ozbiljno zapostavljen alat temeljem kojeg građani mogu neposredno odlučivati (jedini oblik neposrednog odlučivanja građana, uz referendum) i sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima je zbor građana. Na području Grada Rijeke zborovi građana sazivaju se iznimno rijetko. U proteklom četverogodišnjem mandatu (2018.-2022.) na području sva 34 mjesna odbora u Rijeci održano je samo 6 zborova građana, dok 2 planirana zbora građana u 2021. godini nisu održana uslijed pandemije koronavirusa.
S druge strane, Grad Rijeka od 2005. uspješno provodi Riječki program lokalnog partnerstva u sklopu kojeg su provedeni brojni projekti vijeća mjesnih odbora, udruga i grupa građana čime je potaknuto aktivno sudjelovanje građana u zadovoljavanju potreba u lokalnoj zajednici i na rješavanje problema prisutnih u zajednici, omogućena je brža realizacija komunalnih projekata, razvijan je partnerski i suodgovoran odnos Grada i građana u realizaciji projekata i omogućen neposredan utjecaj građana na raspodjelu dijela proračunskih sredstava te je poticana vrijednost volontiranja u zajednici i doniranja s ciljem ostvarenja zajedničkog dobra.
U proteklih nekoliko godina pojavljuje se i sve više organizacija civilnoga društva i neformalnih inicijativa građana koje aktivno doprinose unapređenju kvalitete života u svojim „kvartovima“ i koji vide snažan potencijal za razvoj cijeloga grada upravo u i kroz mjesnu samoupravu i mjesne odbore te aktivno sudjelovanje građana u procesima donošenja odluka.
Stoga se predlaže da sudionici Vijeća građana Rijeke u svom radu budu vođeni ključnim pitanjima vezanim za mjesnu samoupravu u Rijeci koji odražavaju i različite postojeće potrebe, probleme i ograničenja, ali i različite mogućnosti i prostore za unapređenje i razvoj:
Kako povećati učinkovitost i značaj sustava mjesne samouprave u Gradu Rijeci za ukupni razvoj lokalne zajednice?
Kako povećati i ojačati ulogu mjesne samouprave i vijeća mjesnih odbora za pružanje snažnijeg doprinosa razvoju grada te za poticanje građana na aktivnije sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice?
Kako potaknuti i osnažiti građane za aktivnije sudjelovanje u životu lokalne zajednice kroz uključivanje u aktivnosti i programe vijeća mjesnih odbora na području Grada Rijeke?
Očekuje se da će provedba ovog projekta povećati interes i spremnost građana za aktivno sudjelovanje u procesima posrednog i neposrednog donošenja odluka na lokalnoj razini te povećati razinu povjerenja građana u demokratske procedure i institucije te da će se:
povećati utjecaj građana na procese donošenja odluka o razvoju lokalne zajednice na području Grada Rijeke, unaprijediti sustav mjesne samouprave u Gradu Rijeci, kao oblika neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o pitanjima od njihovog svakodnevnog i neposrednog interesa za život i rad te 3. potaknuti i druge jedinice lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj na stvaranje boljih mogućnosti i uvjeta za aktivnije sudjelovanje građana u procesima donošenja odluka, objavljeno je na web stranicama Grada Rijeke.
