Ženska inicijativa s riječkog Korza: „Dok ministar baca svjetlo, žene ostaju u mraku“
Autor: Nikola Cvjetović 21.09.2026

SOS Rijeka i ženske organizacije traže promjene sustava nakon femicida u Slatini i poručuju da država mora preuzeti odgovornost za zaštitu žena
RIJEKA – „Dok ministar baca svjetlo, žene ostaju u mraku“ – poruka je koju je u ponedjeljak s riječkog Korza poslala ženska inicijativa ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alenu Ružiću, uoči Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Javna akcija održana je istodobno u 17 hrvatskih gradova i mjesta, a u Rijeci ju je organizirao SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava. Inicijativa je usmjerena na slučaj femicida u Slatini i zahtjeve za promjenama u sustavu zaštite žena od nasilja.
Voditeljica Savjetovališta za žene žrtve partnerskog i seksualnog nasilja u udruzi SOS Rijeka Lorena Zec poručila je kako se inicijativom želi podsjetiti na slučaj iz Slatine te ukazati na potrebu odgovornijeg i koordiniranijeg postupanja institucija.
– Inicijativom koja se provodi u 17 gradova želimo poručiti da nećemo zaboraviti na femicid u Slatini i da nećemo odustati od naših zahtjeva, kazala je Zec.

Reakcija na izjave ministra nakon femicida
Ministar Ružić je 10. rujna, govoreći o slučaju femicida u Slatini, rekao da je prema tadašnjem uvidu u dokumentaciju obitelj imala potporu sustava te da nisu utvrđeni propusti. Kazao je i da je žena tjedan dana prije događaja, uz prisutnost odvjetnika, povukla sve mjere, što je, prema njegovim riječima, „cijelom događaju“ davalo „specifično svjetlo“. Istodobno je najavio dodatne provjere.
Ženske organizacije njegovu su izjavu protumačile kao prebacivanje odgovornosti na žrtvu. Ministar je takve optužbe odbacio, istaknuvši da nije tvrdio da je cijeli sustav bez propusta niti da je odgovornost pokušao prebaciti na žrtvu.
Zec je na riječkom Korzu istaknula kako povlačenje prijave ili zaštitne mjere, prema stajalištu inicijative, ne znači da je nasilje prestalo niti da nestaje rizik.
– Žena može povući prijavu ili mjeru. Država ne može povući svoju obvezu da zaštiti njezin život, poručila je.

Traže jedinstvenu procjenu rizika
Jedan od ključnih zahtjeva inicijative odnosi se na jedinstvenu, obveznu i standardiziranu procjenu rizika od ponavljanja nasilja i femicida, uz obveznu ponovnu procjenu nakon svake promjene okolnosti.
Zec je naglasila i potrebu za boljom suradnjom policije, pravosuđa, sustava socijalne skrbi i organizacija koje pružaju specijaliziranu pomoć ženama žrtvama nasilja.
– Procjena rizika nije samo trenutak. Procjena rizika je upravljanje njime, poručila je Zec, uz zahtjev da institucije budu aktivno uključene u zaštitu žena.
Organizatorice upozoravaju da nasilju koje prethodi femicidu često prethode prijetnje, prisilna kontrola i drugi znakovi rizika. Njihov je stav da institucije koje raspolažu informacijama o nasilju moraju imati mehanizme za prepoznavanje rizika i pravodobnu zaštitu žrtava.

Sedam zahtjeva ženske inicijative
Među zahtjevima iznesenima u sklopu akcije su poseban zakon protiv svih oblika rodno utemeljenog nasilja te izmještanje nasilja nad ženama iz prekršajne u isključivo kaznenu sferu.
Traži se i obvezna kontinuirana specijalizirana edukacija svih koji procjenjuju rizik i odlučuju o zaštiti žena, posebno o dinamici nasilja, prisilnoj kontroli i rizicima od femicida.
Inicijativa također traži hitno i koordinirano postupanje institucija, učinkovito procesuiranje i sankcioniranje počinitelja te odgovornost za propuste u zaštiti žena.
Među zahtjevima su i sveobuhvatna nacionalna strategija protiv svih oblika nasilja nad ženama, stabilno i dugoročno financiranje ženskih organizacija koje pružaju specijalizirane usluge te utvrđivanje eventualnih propusta i odgovornosti u slučaju femicida u Slatini.
– Ne tražimo objašnjenja nakon ubojstva. Tražimo sustav koji će prepoznati rizik, zaustaviti počinitelja i zaštititi ženu prije nego što nasilje završi femicidom, poručuju organizatorice akcije.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna, a ovogodišnje javne akcije održane su u 17 gradova i mjesta diljem Hrvatske.




