Župan Komadina: Zbog alarmantne situacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zadnji je čas da se država uključi
Autor: Sanja Monar 14.02.2023
Primorsko-goranska županija kroz Dom zdravlja PGŽ trenutno financira 56 četverogodišnjih specijalizacija od kojih 38 iz primarne zdravstvene zaštite (22 obiteljske medicine te po osam iz pedijatrije i ginekologije)
Rijeka - Župan Zlatko Komadina i predsjednik Odbora za zdravstvo Županijske skupštine PGŽ Leonardo Bressan upozorili su na alarmantnu situaciju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, posebno obiteljskoj medicini, gdje radi prevelikog broja lječnika u dobi umirovljenja, 35 posto stanovništvu u RH, a što je preko milijun stanovnika, prijeti gubitak pristupa zdravstvenoj zaštiti.
Na konferenciji za novinare župan Komadina poručio je kako je zadnji čas da se država uključi kako bi se osigurala opstojnost zdravstvenog sustava. Kako je naglasio, trenutno je sav teret specijalizacija liječnika Doma zdravlja na Županiji što predstavlja veliko opterećenje za proračun, međutim, neshvatljivo je i da država nije razmišljala o prijenosu ordinacija ugovornih liječnika.
Naime, Primorsko-goranska županija kroz Dom zdravlja PGŽ trenutno financira 56 četverogodišnjih specijalizacija od kojih 38 iz primarne zdravstvene zaštite (22 obiteljske medicine te po osam iz pedijatrije i ginekologije). Na području PGŽ-a djeluju 164 ordinacije primarne zdravstvene zaštite, od kojih je 78 u sustavu Doma zdravlja PGŽ dok ostali ostali liječnici imaju ugovore s HZZO-om. Kako je naglašeno, PGŽ je u zakonskoj obvezi imati do 25 posto ordinacija kroz Dom zdravlja, međutim, trenutno je na 45 posto, a nastavi li se ovim tempo, nakon odlaska u mirovinu ugovornih liječnika, preuzet će sve ordinacije.
I dok je PGŽ među rijetkim županijama koja je aktivna po ovom pitanju, to je i dalje dvostruko manje od minimalnih potreba da bi se sustav održao stabilnim, istaknuo je Bressan i dodao kako su za područje Primorkso-goranske županije godišnje nužne oko 24 specijalizacije. Ustvrdio je da je glavni generator nereda i problema HZZO. Prema njegovim riječima, Zavod je 2021. godinu završio s 3,5 milijarde kuna viška bez da je taj novac vratio u sustav, posebno za najakutnije potrebe, centralno financiranje specijalizacija. Bressan je najavio i održavanje zadnjeg prosvjeda 18. ožujka 2023. na Markovom trgu prije obustave rada liječnika u Hrvatskoj.
Ukazano je i kako je liječnicima potrebno povećati materijalna prava, a o modelima stimulacija, posebno u ruralnim krajevima, poput rješavanja stambenog pitanja, župan Komadina razgovarat će s gradonačelnicima i načelnicima PGŽ. Nužno je razmotriti i dodatno stipendiranje studenata obiteljske medicine, inače proizvodimo kadar za EU, poručili su. Točka o stanju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti naći će se i pred članovima Županijske skupštine PGŽ koja će biti održana ovog četvrtka.
Na konferenciji za novinare sudjelovali su i privremena pročelnica Silvia Hunjadi Korošec te v.d. ravnatelja Doma zdravlja PGŽ Alen Šimatić. Na pitanje novinara o stanju u Domu zdravlja PGŽ, ravnatelj Šimatić je naveo da će Dom zdravlja PGŽ nastaviti sa specijalizacijama, financirale se one iz vlastitih ili nacionalnih sredstava. Iako bi se za stanje u državi moglo reći da je kritično, u PGŽ-u nema niti jedna ordinacija bez kadra, naveo je dodavši da Dom zdravlja PGŽ mahom zapošljava mlađe liječnike. Trenutno je desetak liječnika koji su stekli ili će uskoro steći pune uvjete za umirovljenje, no svi su iskazali volju za nastavkom rada, a što im je Županija i odobrila.
