Županijska skupština podržala nastavak projekta energetske obnove Guvernerove palače u Rijeci

Foto: ilustracija

Zbog uvećanih rashoda, primarno rasta plaća i materijalnih prava zaposlenih, dodatnih 1,27 milijuna eura proračunskih sredstava raspoređeno je i županijskim domovima za starije osobe.

Rijeka - Zbog povećanja procijenjene vrijednosti radova i potrebe za dodatnim radovima za ishođenje uporabne dozvole, poput protupotresne zaštite, za energetsku obnovu Guvernerove palače u Rijeci osigurano je dodatnih dva milijuna eura iz županijskog proračuna u razdoblju od 2024. do 2027. godine.

Odluka o sufinanciranju obnove ovog zaštićenog spomenika kulture za koju je osigurano 3,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, jednoglasno je usvojena na sjednici Županijske skupštine na kojoj je ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Tamara Mataija, odgovarajući na pitanja vijećnika, dodatno pojasnila faze projekta.

Kako je navela, u tijeku je izrada izvedbenog projekta nakon čega slijedi javna nabava za izvođača radova. Ukoliko proces bude tekao prema planu, izgledno je da će radovi na obnovi započeti krajem ove godine. Procijenjeno trajanje radova je 18 mjeseci tijekom kojih će muzejska građa, ali i Uprava muzeja, uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela, biti izmještena u zamjenski prostor, a što je ujedno i preduvjet za sam početak obnove.

Pred vijećnicima se našlo i više odluka o financiranju zdravstvenih ustanova kojima je osnivač PGŽ. Riječ je o namjenski raspoređenim sredstvima i to 1,3 milijuna eura za ulaganje i opremanje objekata, 541.179 eura za specijalizacije doktora medicine te 5,5 milijuna eura za financiranje rashoda poslovanja na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

Zbog uvećanih rashoda, primarno rasta plaća i materijalnih prava zaposlenih, dodatnih 1,27 milijuna eura proračunskih sredstava raspoređeno je i županijskim domovima za starije osobe.

Kritike dijela vijećnika vezane uz negativno poslovanje zdravstvenih ustanova komentirao je župan Zlatko Komadina koji je naglasio da je riječ o sistemskim gubicima koje generira država, ukazujući na činjenicu da je ovaj problem zajednički svim hrvatskim županijama. Rekao je da se prihodi HZZO-a godinama nisu mijenjali, ili su tek neznatno povećani, dok su u međuvremenu rasli troškovi za zaposlene kao i materijalni izdaci. Kazao je i kako se gubici većinom alimentiraju iz županijskog prihoda od poreza na dohodak, a sve manje iz državnog proračuna. Ugrubo, radi se o iznosu od oko 10 milijuna eura, naveo je župan dodajući da je na ovu temu razgovarao s ministrom Primorcem i ukazao da je županijama, posebno onim razvijenim, ograničen rast jer povećanim prihodima, umjesto da financiraju razvojne projekte, saniraju gubitke ustanova koje generira država. Više dajemo u državni proračun nego što povlačimo, zaključio je župan.

Resorna pročelnica Vesna Čavar istaknula je da su zdravstvene ustanove u prvom redu financirane od strane HZZO-a te da je županija, dok ne dođe do povećanja limita, primorana financirati jaz između prihoda i rashoda kako bi održala dostupnost zdravstvene zaštite.

Na sjednici se razmatralo i više prijedloga o davanju koncesija na pomorskom dobru, a rasprava se povela oko prijedloga o odbijanju ponuda za koncesiju na plaži u Crikvenici.

Kako je objasnila predsjednica nadležnog Stručnog povjerenstva Sandra Uzelac, na odluku o dodjeli koncesije koju je donio bivši saziv ovo tijela 2019. godine, jedan od ponuditelja uložio je žalbu, a upravni sud postupak je vratio na početak. S obzirom da je stav trenutnog saziva da je obje ponude nužno odbaciti radi nelogičnosti u iskazivanju troškova, vijećnici su podržali prijedlog da se postupak ponovi, ali upozorili na potrebu za hitnim postupanjem kako bi budući koncesionar mogao pripremiti plažu za sljedeću sezonu.

Članovi Županijske skupštine podržali su i prijedlog izmjena Programa javnih potreba u području tehničke kulture za 2024. godinu čiji je iznos financiranja, kao posljedica rebalansa ovogodišnjeg proračuna, porastao na 110 tisuća eura, odnosno za 40 posto.

Vijećnici su, među ostalim, donijeli i Program javnih potreba u kulturi za 2025. godinu te dopunu Plana savjetovanja tijela PGŽ s javnošću, a do kraja zasjedanja koje je održano u zgradi Rektorata Sveučilišta u Rijeci, svih 19 točaka dnevnog reda su usvojene.

Aktualni sat

U okviru aktualnog sata vijećnik Bojan Kurelić postavio je pitanje zašto se Primorsko-goranska županija na manifestaciji Fimunaka predstavila na privatnom brodu pod slovenskom zastavom na što je zamjenica župana Marina Medarić odgovorila da je PGŽ sudjelovanjem na regati dala doprinos i podršku toj manifestaciji, a kao i svake, tako i ove godine, jedrilica je iznajmljena od strane organizatora regate.

Josip Katalinić postavio je pitanje vezano za državni projekt sanacije jame Sovjak. Zanimalo ga je zna li se gdje će se otpad odvoziti na spaljivanje. Pročelnik Sanjin Vranković odgovorio je da je prema njemu dostupnim informacijama to pitanje riješeno, no napomenuo da će provjeriti na današnjem sastanku s Ministarstvom za zaštitu okoliša i zelenu tranziciju.

Lara Bressan skrenula je pažnju da se novim Pravilnikom o ostvarivanju prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz uskraćuju dosadašnja prava umirovljenicima pri čemu je pročelnica Izabela Linčić Mužić potvrdila da su u fazi javne rasprave podnesene određene primjedbe te da s resornim ministarstvom rade na rješenju. Najavila je i sastanak s auto prijevoznicima na kojem će nastojati iskomunicirati što bolje uvjete za otočane te informirala da je u pripremi web aplikacija kako bi stanovnici otoka što jednostavnije došli do potrebnih potvrda.

Kada će biti donešena odluka o namjeri ponovnog davanja koncesije za plažu Crikvenica zanimalo je vijećnika Borisa Mikića. Pročelnica Linčić Mužić navela je da, sukladno zakonu, odluci prethodi ishodovanje lokacijske dozvole, a u samo projektiranje uključit će se i jedinica lokalne samouprave.

Gotovo sve zračne međunarodne luke u Republici Hrvatskoj nose imena po poznatim osobama, utvrdio je vijećnik Ivica Vrkić te predložio ponovno pokretanje rasprave o novom nazivu Zračne luke Rijeka. Župan Komadina prihvatio je prijedlog i sugerirao da se o novom nazivu odluči putem javnog natječaja.

Vijećnik Franjo Butorac postavio je pitanje je li planirano povećanje plaća županijskim službenicima, uz opasku da plaće nisu konkurentne što bi moglo utjecati na kvalitetu budućeg kadra na što je župan Komadina odgovorio da su izmjene plaća u županijama uvjetovane visinom primanja dužnosnika RH.

Hoće li se ići u nabavu fiksnog mamografa u Domu zdravlja PGŽ u Delnicama u vrijednosti od 200.000,00 eura, za koju je osigurana polovica iznos iz Zaklade Janet Majnarich, zanimalo je vijećnicu Ivanu Pečnik Kastner na što je župan odgovorio da je Primorsko-goranska županija spremna financirati preostalu polovicu kako bi Gorankama omogućila fiksni mamograf.

Potaknut rezultatima državne mature, Orjen Petković postavio je pitanje koji je dio nastave iz opće-obrazovnih predmeta obveznih na maturi u Primorsko-goranskoj županiji pokriven stručnim kadrom u srednjim školama te kako teku pripreme za uvođenje modularne nastave u okviru referme strukovnog obrazovanja. Pročelnica Edita Stilin odgovorila je da kadrovsku politiku u školama vodi Ministarstvo, dok školski odbori zapošljavaju nastavnike te da će od resornog ministarstva zatražiti potrebne informacije.

Vijećnicu Gabrijelu Korjanac Kapšu zanimalo je stanje Park-šume Golubinjak na što je pročelnik Vranković odgovorio da je šuma bila ugrožena uslijed potkornjaka pri čemu je provedena sanitarna sječa i zaštitne mjere za sprječavanje zaraze i čim se stanište oporavi bit će zasađena nova stabla. Potvrdio je da je za potrebe izgradnje plinovoda posječen dio šume, a Javna ustanova Priroda je zahtjevala da se radovi čim prije okončaju, a šuma vrati u prvobitno stanje.

Vijećnik Boris Popović komentirao je izvješće o turističkim rezultatima za prvih šest mjeseci navodeći podatak da Primorsko-goranska županija nije ostvarila rast broja noćenja, a probleme s prometnom infrastrukturom u kontekstu turizma komentirao je i vijećnik Davor Štimac. Župan Komadina podsjetio je na rezultate istraživanja kvalitete života u PGŽ-u kojeg je organizirala županijska Regionalna razvojna agencija PGŽ, a koji pokazuju da je zadovoljstvo građana životom u županiji iznad prosjeka Hrvatske, ali i Europske unije. Što se tiče broja turista, ukazao je na činjenicu da su Nijemci najbrojniji gosti u PGŽ-u, a booking je krenuo nakon Europskog prvenstva u nogometu.

Predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić postavio je pitanje zašto se žičara na Platku ne promovira i ne koristi više u turističke svrhe na što je pročelnica Šišić istaknula da Goranski sportski centar provodi brojne aktivnosti na Platku na kojem se povećava i broj gostiju te naglasila da će se raditi na tome da ljetne aktivnosti budu što atraktivnije i uključuju korištenje žičare.

Follow @torpedo_media