Tekst iz arhive. Stranice su u međuvremenu redizajnirane!

Od 19. siječnja nova izložba na Kampusu: Riječka pisana baština u 19. stoljeću

Izložba je pripremljena unutar projekata Riječka pisana baština u 19. stoljeću (Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 – 27 susjedstava – susjedstvo Kampus) i Hrvatska pisana baština od 18. do 20. stoljeća (Sveučilište u Rijeci) i bit će ju moguće pogledati do 11. veljače 2021.

Rijeka - U utorak, 19. siječnja 2021. s početkom u 12 sati Kampusu Sveučilišta u Rijeci na šetnici prema zgradi STEPRI-a na vanjskim panelima bit će otvorena izložba ”Riječka pisana baština u 19. stoljeću”, javljaju s riječkog Sveučilišta.

Izložba je pripremljena unutar projekata Riječka pisana baština u 19. stoljeću (Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 – 27 susjedstava – susjedstvo Kampus) i Hrvatska pisana baština od 18. do 20. stoljeća (Sveučilište u Rijeci) i bit će ju moguće pogledati do 11. veljače 2021.

Voditeljica je projekata Diana Stolac s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a u timu su s Filozofskoga fakulteta Corinna Gerbaz-Giuliano, Borana Morić-Mohorovičić, Kristian Novak i Anastazija Vlastelić, iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci Sanja Holjevac i Nina Spicijarić Paškvan, iz Sveučilišne knjižnice Rijeka Sanja Kosić i Lea Lazzarich te doktorandice Mateja Fumić Bistre i Petra Radošević.

Izložba riječke tiskane baštine iz 19. st. pokazuje da je u tome vremenu Rijeka bila središte niza kulturnih aktivnosti i dio europskoga kulturnog prostora, objašnjavaju, nastavljajući kako je grad predstavljen kao višejezična i višekulturna urbana cjelinu u 19. stoljeću, što se tradira do današnjega vremena. Izložba progovara kroz bogatu slikovnu dokumentaciju tiskarstva u Rijeci u 19. stoljeću, s naglaskom na hrvatskome tisku, ali i s prikazom knjiga, novina, časopisa, proglasa i drugih tiskovina na talijanskom, mađarskom i njemačkom jeziku. Upravo slikovni materijal na izloženim plakatima najbolje pokazuje višejezičnost kao obilježje riječke kuture u 19. stoljeću, uz prateće tekstove na talijanskom, mađarskom i njemačkom na nekima od plakata, uz hrvatski i engleski na svima. Zbog epidemioloških razloga neke planirane prateće aktivnosti moraju se odgoditi za bolja vremena, kao što su predavanja, vođenja kroz izložbu i interaktivni paneli u fakultetskom (zatvorenom) prostoru, a koji su zamišljeni kao mjesto dijaloga između autora i posjetitelja.

-Kultura svakoga prostora ima svoje korijene u prošlome vremenu i treba je istražiti te u suvremenu kulturu uključiti one cjeline koje doprinose razvoju prostora u novim okolnostima. Kulturno nasljeđe nije samo spomenik prošlosti nego i aktivni čimbenik suvremene kulture. Identitet grada uvijek se čita i iz prošlosti i iz sadašnjosti, zaključuju sa Sveučilišta.

Recenzentice su Ines Srdoč-Konestra, Gianna Mazzieri-Sanković i Maja Ćutić Gorup, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, za tehničku priprema plakata zaslužna je Petra Večerić, a prijevode Petra Sapun Kurtin (engleski), Corinna Gerbaz-Giuliano (talijanski), Eszter Tamasko Baričević (mađarski) te Kristian Novak (njemački).