Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci u istraživanju o komunikaciji u koronakrizi: (Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije
Prva ideja da se bave analizom komunikacije na društvenim mrežama sinula im je kada je početkom pandemije Hrvatska zaklada za znanost objavila natječaj za financiranje projekata koji se bave istraživanjima vezanim uz COVID-19. Osim područja medicine i biotehnologije, HRZZ je prepoznala kako je važno obuhvatiti i druge aspekte istraživanja, pa su u poziv bila uključena i istraživanja koja se bave društvenim i obrazovnim aspektima pandemije, prisjeća se Ana u razgovoru koji je objavljen na web stranici Netokracija.
Rijeka – (Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža, najvaljuju sa Sveučilišta u Rijeci.
Naime, izvanredna profesorica dr.sc. Ana Meštrović i kolege s Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci na jesen 2020. počeli su pripremu za značajan projekt.
Prva ideja da se bave analizom komunikacije na društvenim mrežama sinula im je kada je početkom pandemije Hrvatska zaklada za znanost objavila natječaj za financiranje projekata koji se bave istraživanjima vezanim uz COVID-19. Osim područja medicine i biotehnologije, HRZZ je prepoznala kako je važno obuhvatiti i druge aspekte istraživanja, pa su u poziv bila uključena i istraživanja koja se bave društvenim i obrazovnim aspektima pandemije, prisjeća se Ana u razgovoru koji je objavljen na web stranici Netokracija.
-Kako se kolege i ja već dugi niz godina bavimo područjem obrade prirodnog jezika i analizom društvenih mreža, odlučili smo naše znanje usmjeriti na istraživanje i rješavanje problema uzrokovanih infodemijom koja je nastala kao posljedica ove pandemije. Stoga smo prijavili projekt koji se bavi analizom širenja poruka vezanih uz COVID-19 u društvenim medijima pod nazivom „Multilayer Framework for the Information Spreading Characterization in Social Media during the COVID-19 Crisis (InfoCoV)“.
-U fokusu InfoCoV istraživanja bit će primarno društvena mreža Twitter, ali i YouTube i Reddit, koji iako nemaju veliku količinu objava na hrvatskome jeziku, Ani i kolegama su dijelom zanimljivi zbog usporedbe s drugim istraživanjima. Iako bi s obzirom na učestalost korištenja u Hrvatskoj bilo razumljivo analizirati i Facebook, ova mreža ima vrlo stroge restrikcije što se tiče prikupljanja i analize podataka pa nažalost neće niti uključena u istraživanje. Upravo zato, većina znanstvene zajednice slične analize najčešće provodi s podacima prikupljenih s Twittera, objašnjava se dalje u razgovoru.
Proći će još neko vrijeme dok Ana i kolege prikupe dovoljno podataka, zaključuju na netokracija.com, i dođu do rezultata za sam InfoCoV project, dodajući kako do tad za referencu o tome kako izgleda jedna slična analiza već imamo primjer. Prošle godine, povezivanjem preko EU projekta “Coperation for Statistics of Network Data Science – COSTNET“, doktorski student s Instituta u Varšavi s riječkim kolegama našao je zajednički interes, a rezultat toga bilo je istraživanje o komunikaciji na društvenim mrežama koja je vezana uz COVID-19 teme – u Poljskoj i Hrvatskoj.
