Održan znanstveni skup: Ciotta između gradske autonomije i mađarske idile

Međunarodni znanstveni skup o riječkom gradonačelniku s konca 19. stoljeća “Prešućena europska povijest: grad Rijeka u zlatnim godinama Giovannija de Ciotte i drugi slučajevi” održan je u utorak u riječkoj Gradskoj vijećnici

Rijeka – Skup se održao u organizaciji Udruge Slobodna Država Rijeka, Muzeja grada Rijeke i Zaklade “Coppieters” u suradnji sa “Societa di studi Fiumani” iz Rima, Mađarskim kulturnim institutom “Liszt” i Zajednicom Talijana Rijeke te uz potporu Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

Tajnica Udruge Slobodna država Rijeka Laura Marchig ocijenila je da je razdoblje s kraja 19. Stoljeća kada je Giovanni de Ciotta bio riječki gradonačelnik (1872.- 1896.), iznimno važnim za povijest Rijeke, koja tada kao multikulturalni grad doživljava svoj gospodarski i društveni uzlet.

‘Na ovom skupu želimo kroz prikaz tog dinamičnog razdoblja i sličnih primjera u Europi pronaći neke nove smjernice otkrivanja ekonomskoga, kulturnog i moralnog preporoda’, istaknula je Marchig.

Predsjednica Zajednice Talijana Rijeke Melita Sciucca istaknula je da je vrijednost konferencije u prisjećanju na bogatu povijest Rijeke te u upoznavanju mlađih generacija s tim bogatstvom.

Sudionike su pozdravili veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj Csaba Demcsak i zamjenica riječkoga gradonačelnika Sandra Krpan, te online Franco Papetti iz Udruge riječkih Talijana u svijetu i predsjednik ‘Societa di studi Fiumani’ Giovanni Stelli.

U uvodu predstavljen je Zbornik radova s prošlogodišnje konferencije povodom stote obljetnice osnutka Riječke Države. Urednik zbornika Danko Švorinić istaknuo je činjenicu da je konferencija rezultirala s nizom vrijednih radova koji su sada izdani u dvojezičnom hrvatsko-talijanskom izdanju.

Na konferenciji su govorili Damir Grubiša, Antonello Nasone, Luc Boeva, Ljubinka Karpowicz, Marko Medved, Giovanni Stelli, Ervin Dubrović, Ivan Jeličić, Márton Pelles, Gábor Zsigmond, Róbert Török i Imre Juhász.
U uvodnom predavanju Luc Boeva iz Antwerpena govorio je o značaju arhiva za kolektivno sjećanje te stvaranje identiteta.

‘Kolektivitet je nezamisliv bez kolektivnog sjećanja, koje održava zajedničku prošlost na životu i neprestano je prevodi u sadašnjost’, istaknuo je. S tim je povezana baština koja se odražava kroz mnoge oblike, knjige, muzeje te arhive. U tom smislu, dodao je, arhivi postaju ključni za kolektivno sjećanje i identitet zajednice.
U nastavku skupa Ljubinka Toševa Karpowitz govorila je o de Ciottinoj analizi značenja Sueskog kanala za trgovačke odnose tadašnje Ugarske, Ervin Dubrović govorio je o de Ciottinom odnosu prema gradskoj autonomiji i Ugarskoj, a o crkvenim prilikama u Rijeci u doba njegova mandata govorio je povjesničar Marko Medved. Imre Juhász imao je izlaganje na temu pravne pozadine razvoja u doba Ciotte, a Ivan Jeličić o Unaprjeđenju moralne i materijalne dobrobiti radništva, radnička udruženja u nagodbenoj Rijeci. Damir Grubiša je održao predavanje na temu rađanja riječke građanskosti u doba Ciotte.

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }