Održana predavanja o riječkoj građanskoj kulturi 19. stoljeća
Riječ je o nizu kratkih predavanja koje organizira Filozofski fakultet u Rijeci i njegov Odsjek za kroatistiku, a cilj skupa bio je je predstaviti razdoblje 19. stoljeća kao nedovoljno istraženo područje koje može progovoriti o nekadašnjem kolektivnom identitetu Rijeke i problematizirati dosad zapostavljene povijesne teme.
Rijeka – U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održan je znanstveno-stručni kolokvij naziva „Tragovi građanske tradicije: Riječka građanska kultura 19. stoljeća“.
Riječ je o nizu kratkih predavanja koje organizira Filozofski fakultet u Rijeci i njegov Odsjek za kroatistiku, a cilj skupa bio je je predstaviti razdoblje 19. stoljeća kao nedovoljno istraženo područje koje može progovoriti o nekadašnjem kolektivnom identitetu Rijeke i problematizirati dosad zapostavljene povijesne teme.
– U Rijeci je gradska kultura imala specifičnu povijest u kojoj su se miješale različite kulture, jezici, navike, tradicije, te je cilj ovakvih ispitivanja da se prikaže bogatstvo lica Rijeke koja su nevidljiva jer su ostala zaboravljena ili nisu istražena ili nisu bila predmetom propitivanja. Na ovom skupu, zanima nas taj aspekt građanske kulture 19. stoljeća, kakva je zapravo bila svakidašnjica Rijeke, tko su zapravo bili ti ljudi, koje su bile njihove navike, sve što predstavlja taj duh te epohe. Da bismo razumjeli što se danas događa, moramo zapravo razumjeti što se prethodno događalo. Rijeka je jedan model suživota, tolerancije iz kojeg se može jako puno naučiti. Planiramo napraviti tematski zbornik epohe 19. stoljeća Rijeke, kazao je prof. dr. sc. Irvin Lukežić.
– Rijeka je isprepletena povijesnim događanjima čiji identitet počiva na multikulturalnosti, multijezičnosti i multietičnosti koji najbolje definira karakter Rijeke kao grada. To je grad iznimne dinamike i bogate turbulentne povijesti koja je u samo zadnjih 100 godina preživjela 7 država, a sve su one naravno ostavile traga u Rijeci, no Rijeka je ostala rekao bih, dosljedna sebi. Činjenica je da prožimanje hrvatskoga, talijanskoga, mađarskoga i njemačkoga kulturalnog kruga dalo svoj doprinos stvaranju intelektualnih i kulturnih krugova riječkoga društva, kazao je zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović te dodao kako će predavanja pokazati neke nove posebnosti Rijeke, a isto tako posvjedočiti da je Rijeka bila poluga koja je pokretala razvoj i šire regije te promicatelj građanskog sudjelovanja kulture i dijaloga.
Susret se odvijao u sklopu sveučilišnih projekata „Hrvatski kulturni krug Rijeke 19. st.“ i „Liber Fluminensis“ (prilozi za proučavanje hrvatskoga jezika u djelima riječkih tiskara do 20. stoljeća) koje vode prof. dr. sc. Irvin Lukežić, odnosno prof. dr. sc. Sanja Zubčić.
