ERSTE AD

Panel rasprava u “Benčiću”: Sat za povijest – Rijeka, identitet i jedan crveno-crni dox

Dokumentarac “Fiume crno-crveno Rijeka” izazvao je puno reakcija, a to je pravi motiv za početak našeg programa “Sat za povijest” kojim će se tematizirati različite povjesničarske teme i dileme. Ekipa koja će raspravljati i podijeliti svoja razmišljanja respektabilni su istraživači riječke povijesti i kulture. Vidimo se i uključite se u razgovor!

Rijeka – U četvrtak 9. rujna u 18 i 30 u art-kvartu “Benčić”, na prilaznom putu Dječjoj kući i uz novoobnovljenu Palaču Šećerane, održat će se razgovor “Sat za povijest: Rijeka, povijesni identiteti i jedan crveno-crni dox” na kojem će sudjelovati povjesničarka i muzejska kustosica Tea Perinčić, povjesničar i teolog Marko Medved te povjesničar riječke književnosti i kulturolog Aljoša Pužar. Organizator susreta je Gradska knjižnica Rijeka.

Nedavno na HRT-u prikazani dokumentarni serijal “Fiume crno-crveno Rijeka” izazvao je dosta pažnje javnosti te oprečnih reakcija. Jedan od prigovora ide prema tome da su pojedine interpretacije pojava neadekvatne i tendenciozne te da uloga povjesničara nije dovoljno kvalitetno iskorištena. Upravo to je povod za otvaranje pitanja poput koja je uloga povjesničara u oblikovanju gradskog identiteta te kako kompleksne znanosti i spoznaje, poput povijesnih, kvalitetno prevoditi u jezik masovnih sredstava komunikacije i pop kulture.
Rezervacija mjesta je obvezna, a sudjelovanje je potrebno prijaviti na mail prijave.programi@gkri.hr

Tea Perinčić, nakon završene srednje škole u rodnoj Rijeci, upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje studira filozofiju i povijest. Na istom fakultetu magistrirala je povijest baveći se temom reforme Katoličke crkve u mletačkoj Dalmaciji u 16. stoljeću. Iako će povijest / historiografiju braniti zdušno kao znanost, a i kao svoj životni poziv, bavila se raznim zanimanjima: od učiteljice u školi, voditeljice eko-centra, prevoditeljice za engleski jezik do kustosice u muzeju i profesorice na fakultetu. U međuvremenu završila je doktorsku školu, smjer povijest na Sveučilištu u Padovi.

Sudjelovala je u nizu znanstvenih projekata kao povjesničar te objavila nekoliko znanstvenih djela. Njezina doktorska disertacija objavljena je na engleskom jeziku pod naslovom „Dalmatia between the Ottoman and Venetian Rules 1645-1718“, a dobitnica je strukovnog priznanja za hrvatsko-englesko izdanje knjige „Rijeka ili Smrt! D’Annunzijeva okupacija Rijeke 1919.-1921.“ Od 2007. zaposlena je u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka u statusu više muzejske kustosice pa se s obzirom na to i njezin povijesno-istraživački interes usmjerio prema predstavljanju ništa manje intrigantne povijesti Rijeke i njezine okolice.

Marko Medved (rođen 1974. u Rijeci) doktorirao je na Fakultetu crkvene povijesti Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu. Dugogodišnji je profesor crkvene povijesti na Teologiji u Rijeci i voditelj Nadbiskupijskog arhiva u Rijeci. Izvanredni je profesor na Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci. Od 2013. do 2021. bio je glavni i odgovorni urednik „Riječkog teološkog časopisa“. Iz njegova opusa izdvajamo zapaženu knjigu “Riječka Crkva u razdoblju fašizma. Nastanak biskupije i prvi talijanski upravitelji”, a za znanstvenu monografiju “Filius conventus Fluminensis. Augustinci pustinjaci riječkog. sv. Jeronima” ove je godine primio nagradu Grada Rijeke za doprinos identitetu grada.

Aljoša Pužar povjesničar je književnosti, kulturolog, aktivist. Završio je studij kroatistike na Filozofskom fakultetu u Rijeci, gdje je i doktorirao. Drugi doktorat stekao je na Sveučilištu Cardiff. Predavao je na Filozofskom fakultetu u Rijeci, na Sveučilištu u Trstu, a od 2007. do 2016. i na Korejskom sveučilištu za strane studije i na sveučilištu Yonsei u Seulu. Trenutno predaje kulturologiju na FDV-u (Fakultetu za društvene znanosti) Sveučilišta u Ljubljani.

Od druge polovice 90ih godina intenzivno je istraživao talijansku književnosti i kulturu u podalpsko-sjevernojadranskoj regiji te riječku književnu povijest. O tome je objavio više knjiga i drugih publikacija. Od 2004. do danas istražuje i objavljuje u polju urbane antropologije, feminističke kulturologije, kulturologije ljudskog glasa, političke estetike i drugih kulturoloških tema. Njegova izvorna teorija lutkizacije (dollification) citira se i rabi u istočnoazijskim medijskim studijima i studijima popularne glazbe od 2011. godine, a njegov model liminalnosti u južnoslavenskoj povijesti i teoriji književnosti. Objavio je kulturološko-filološke knjige „Città di carta : la letteratura italiana di Fiume nell’Ottocento e nel Novecento = Papirnati grad : talijanska književnost Rijeke u XIX. i XX. stoljeću“, “Granice, granice” (2007.) i “U tamni vilajet: kulturalni studiji liminalnosti” (2007.) te putopisnu knjigu “Azaleje na putu: (korejske sličice)” (2009.).

“Sat za povijest” program je Gradske knjižnice Rijeka kojim se kroz razgovore, susrete i predstavljanje knjiga tematiziraju različiti povijesni fenomeni, znanost, historiografija, s posebnim naglaskom na Rijeku.

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }