Županija ponosna na bogatstvo različitosti nacionalnih manjina
Autor: Marina Pauletić 01.04.2025
Na pitanje novinarke hoće li srpska nacionalna manjina imati predstavnika u novom sazivu Županijske skupštine, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Zoran Stanković je odgovorio da hoće.
Rijeka – „Prijatelji smo, znamo se godinama i živimo zajedno u jednom od najljepših krajeva Hrvatske. Nadam se da je tu svima ugodno te da smo i mi, a zahvaljujući vama kao, i pripadnicima većinskog hrvatskog naroda, doprinijeli multikulturalnosti te stabilnosti u Primorsko-goranskoj županiji vođeni sloganom „bogatstvo različitosti“. Mene nikad nije interesiralo koje si vjere i nacije, nego jesi li čovjek ili ne. A vi ste svi bili sjajni ljudi i suradnici. Žao mi je situacije koja se odgodila na posljednjoj Županijskoj skupštini. Imali smo dobru namjeru, ali neki nas nisu razumjeli“, rekao je župan Zlatko Komadina obraćajući će predstavnicima nacionalnih manjina okupljenima u sjedištu Županije povodom uručivanja ugovora koji im osiguravaju sredstva za rad i programske djelatnosti.
Na pitanje novinarke hoće li srpska nacionalna manjina imati predstavnika u novom sazivu Županijske skupštine, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Zoran Stanković je odgovorio da hoće. Komadina je dodao da je to omogućeno po Ustavnom zakonu o nacionalnim manjinama kao i člankom Zakona o brojnosti preko 5 % zastupljenosti, jer manjina gubi pravo na predstavnika tek kada broj padne pripadnika ispod 2,5 %.
„Naša je namjera bila da Statutom Županije osiguramo budućnost s obzirom na elemente autohtonosti Srba na ovim prostorima. No, dio vijećnika to baš nije tako shvatio, rekao je Komadina te dodao da bi manjine trebale biti integrirane u političke stranke, ali ako se to ne dogodi Zakon je predvidio svojevrsnu „pozitivnu diskriminaciju“ da se dopunskim izborima osiguraju predstavnici. I ne vidim tu nikakav problem, iako su ga neki vidjeli. Tako da će se u idućem mandatu, nakon izbora, ako ne budu zastupljeni, raspisati dopunski izbori za talijansku i srpsku nacionalnu manjinu u Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije“, poručio je Komadina.
Zamjenik župana Petar Mamula prisjetio se suradnje u proteklih dvanaest godina te naglasio je da predstavnici manjina u ovoj županiji žive drukčiji, dobar i kvalitetan život u odnosu na druge dijelove naše domovine. Pohvalio je pomlađivanje članstva zbog osiguranja budućnosti Vijeća i udruga koji će u godinama koje dolaze nastaviti ono što je započeto.
Osvrnuo se i na sjednicu Skupštine, izrazio nezadovoljstvo što dobra praksa koju primjenjuju i druge zemlje nije prepoznata te se obratio županijskim vijećnicima koji nisu podržali prijedlog odluke o ostvarivanju prava na jednog člana Skupštine iz redova srpske nacionalne manjine da u novom sazivu inzistiraju na tome.
“Naime, suradnja i razgovor su jedino što nas može dovesti do boljeg sutra“, rekao je Mamula i zahvalio županu na podršci nacionalnim manjinama svih ovih godina.
Župan je dodao još jedan argument u prilog izmjeni Statuta, ističući da Županijska skupština ima 41 člana, a Županija 10 % stanovnika pripadnika nacionalnih manjina. Kada bi proporcionalno sagledali situaciju, nacionalne manjine bi trebale imati četiri predstavnika u Skupštini, rekao je Komadina te dodatno obrazložio neke teze o manipuliranju većinom.
„Županijska skupština ima 41 člana, što znači da većina iznosi 21 glas. Ako se odabere predstavnik talijanske nacionalne manjine broj članova skupštine bit će 42, većina je tada 22. A ako se tu pridoda još predstavnik srpske nacionalne manjine broj članova Skupštine bit će 43, ali većina ostaje ista- opet 22. Dakle, izborom srpskog predstavnika ne naštimava se rezultat iako se toga bezrazložno boje neki zastupnici desne provenijencije”, zaključio je župan.
Pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Ermina Duraj u čijem resoru su i nacionalne manjine istakla je da Primorsko-goranska županija prema Zakonu o nacionalnim manjinama pomaže rad Vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina. U ovoj županiji je šest vijeća s po 25, odnosno 24 člana te osam predstavnika nacionalnih manjina. U 2025. godini sredstva su povećana pa sada potpora za njihov rad iznosi 90.000 eura. No, uz to Primorsko-goranska županija redovito financijski prati udruge manjina te sve kulturne i tradicijske programe naroda i država iz kojih dolaze.
„Drago mi je što smo imali kvalitetnu suradnju i hvala svima u ime cijelog Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine“, zaključila je Duraj.
Predstavnik češke nacionalne manjine Franjo Kuželka zahvalio je na suradnji i rekao da je češka nacionalna manjina relativno mala s 149 pripadnika koji žive u Primorsko-goranskoj županiji, ali jako aktivna posebno na području njegovanja češke kulture koju će predstaviti i ove godine u Češkom domu u svibnju pa je svih pozvao da ih posjete. Izrazio je zadovoljstvo skorim otvaranjem Srpskog doma u neposrednoj blizini što će još poboljšati suradnju češke, slovačke i srpske manjine.
Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Zoran Stanković rekao je kako mu je drago doći u ovaj prostor koji uvijek osjeća kao svoj. Za listopadu je najavio planiran dovršetak Srpskog kulturnog doma, a do kraja godine njegovo opremanje i otvorenje.
„To će nam omogućiti da veliki broj aktivnosti, a bit će, kao i Češki dom, otvoren za sve ljude dobre volje“, poručio je Stanković.
Za kraj zahvalio županu na potpori i zalaganju te poželio je da i sljedeći župan ima razumijevanja za nacionalne manjine te osigura sredstva za njihovo funkcioniranje. Izrazio je i želju da, referirajući se na posljednju sjednicu, na jednoj od sjednica u novom mandatu tema Županijske skupštine bude pitanje problematike svih manjina Županije. Zahvalio i pročelnici Ermini Duraj na razumijevanju i susretljivosti te doprinosu prezentaciji rada srpske nacionalne manjine.
Senad Hajdarević predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine najavio je svoje umirovljenje s mjesta predsjednika Vijeća. Složio se s prethodnicima da se nacionalne manjine u Županiji uvijek dobro osjećaju i da je suradnja sa županom, zamjenikom te pročelnicom uvijek bila na nivou. Zahvalio i na povećanju sredstava za rad Vijeća. Rekao je kako je u planu kupnja prostora za rad bošnjačke nacionalne manjine preko koordinacije Bošnjaci zajedno za što je osigurano pola milijuna eura.
Povod prijemu predstavnika nacionalnih manjina i predstavnika vijeća nacionalnih manjina Primorsko-goranske županije bilo je uručivanje potpisanih ugovora s navedenim predstavnicima kojima im se osiguravaju sredstva za rad i programske aktivnosti. Primorsko-goranska županija za financiranje vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u 2025. godini osigurala je sredstva u visini od 64.580 eura za rad vijeća, odnosno 23.600 eura za rad predstavnika/predstavnica nacionalnih manjina. Ukupno to čini 88.180 eura za troškove rada vijeća i predstavnika/predstavnica nacionalnih manjina u 2025. godini.
Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina osiguravaju jedinice samouprave, uključujući sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe, a mogu osigurati i sredstva za provođenje određenih aktivnosti utvrđenih programom rada vijeća nacionalnih manjina. U jedinicama samouprave na čijem području pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5 % u ukupnom stanovništvu jedinice samouprave, odnosno u jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici te nacionalne manjine mogu izabrati vijeće nacionalne manjine, a ako na području jedinice samouprave živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine bira se predstavnik nacionalnih manjina.
Članovi vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina biraju se neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine. Izbori za vijeća nacionalnih manjina i predstavnike nacionalnih manjina (šesti saziv) održani su, na temelju odluke Vlade RH, 7. svibnja 2023. godine.
Prema posljednjem popisu stanovništva 2021. godine, pravo birati članove vijeća u Primorsko-goranskoj županiji imaju Albanci (1.771 pripadnika), Bošnjaci (3.547 pripadnika), Romi (683 pripadnika), Slovenci (1.575 pripadnika), Srbi (10.419 pripadnika) i Talijani (2.368 pripadnika).
Svoje pak predstavnike mogu birati Crnogorci (414 pripadnika), Česi (149 pripadnika), Mađari (302 pripadnika), Makedonci (443 pripadnika), Nijemci (282 pripadnika), Rusi (153 pripadnika), Slovaci (111 pripadnika) i Ukrajinci (154 pripadnika).
