Lukanović podržao Jadransko-jonski željeznički koridor: Rijeka bi dobila snažniju vezu s europskim zaleđem
Autor: Serena Calderara 03.10.2026

Primorsko-goranska županija podržala je inicijativu za novi željeznički pravac koji bi povezao Italiju, Sloveniju i Hrvatsku s državama jadransko-jonske regije. U fokusu je i snažnije povezivanje riječke luke s europskom prometnom mrežom.
Rijeka - Primorsko-goranska županija podržala je inicijativu za uspostavu Jadransko-jonskog željezničkog koridora, zamišljenog kao novi prometni pravac koji bi povezao Italiju, Sloveniju i Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom.
Potporu inicijativi župan Ivica Lukanović dao je na konferenciji „Jadransko-jonski željeznički koridor – prometna povezanost kao temelj razvoja i otpornosti“, održanoj 2. listopada u Uredu Europskog parlamenta u Zagrebu. Na skupu je potpisan i zajednički dokument potpore inicijativi.
Inicijativu je pokrenula zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac, zajedno sa zadarskim županom Josipom Bilaverom, a cilj je bolje željeznički povezati Hrvatsku sa susjednim državama i ostatkom jadransko-jonske regije te potaknuti zajednička ulaganja u prometnu infrastrukturu.
Novi koridor povezao bi Rijeku s jadransko-jonskom regijom
Prema predstavljenoj inicijativi, novi željeznički pravac povezivao bi Trst, Koper, Rijeku, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Bar i Drač, uz nastavak prema grčkim središtima na jadransko-jonskom pravcu. Cilj je povezivanje luka i njihovog zaleđa s ostatkom europske prometne mreže.
Za Primorsko-goransku županiju posebno je važna uloga Rijeke i riječke luke. Župan Ivica Lukanović podsjetio je na povijesnu važnost željeznice za razvoj Rijeke te istaknuo da bi novi koridor mogao biti nadogradnja velikim ulaganjima u hrvatsku željezničku infrastrukturu, uključujući nizinsku prugu prema Rijeci.
„Za Primorsko-goransku županiju prometna povezanost ima posebno značenje. Znamo što je dolazak željeznice značio za Rijeku i kakvu je novu razvojnu perspektivu otvorio. Ovakav koridor bio bi snažna nadogradnja na nizijsku prugu i dodatno bi otvorio potencijal riječke luke i našega gospodarstva“, istaknuo je Lukanović.
Župan je pritom naglasio prednosti željezničkog prometa u pogledu smanjenja prometnih zagušenja i onečišćenja, veće sigurnosti te mogućnosti kontinuiranog prijevoza roba.
„Željeznica donosi manje prometnih zagušenja, veću sigurnost i manje onečišćenja, a omogućuje kontinuiran promet tijekom cijelog dana. Za riječku luku, hrvatsko gospodarstvo i Primorsko-goransku županiju ovo je iznimno važan razvojni potencijal i spremni smo aktivno sudjelovati u svim sljedećim koracima“, poručio je Lukanović.
Cilj je uvrštavanje među europske prometne prioritete
Nikolina Brnjac istaknula je da inicijativa nije usmjerena samo na povezivanje pojedinih hrvatskih gradova i luka, već na stvaranje nove prometne osi između srednje i jugoistočne Europe. Posebno je istaknula mogućnost boljeg povezivanja jadranskih luka s tržištima srednje Europe te stvaranja dodatnih prometnih pravaca.
Prema njezinim riječima, sljedeći korak bit će predstavljanje inicijative europskim institucijama, a završna konferencija planirana je u Bruxellesu. Cilj je otvoriti prostor za uključivanje Jadransko-jonskog koridora u buduće europske prometne prioritete i osigurati mogućnosti financiranja razvoja infrastrukture.
Brnjac je naglasila i važnost koridora za sigurnost prometnih pravaca i otpornost opskrbnih lanaca, posebno u okolnostima novih geopolitičkih izazova.
Potpora Ministarstva i hrvatskih primorskih županija
Potporu inicijativi dao je i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek. Razvoj željezničke mreže povezao je s aktualnim ulaganjima u modernizaciju hrvatske željezničke infrastrukture i povećanje konkurentnosti željezničkog prometa.
Na konferenciji su sudjelovali predstavnici hrvatskih primorskih županija, Europske komisije, državnih institucija, veleposlanstava zemalja obuhvaćenih inicijativom te prometnog, gospodarskog i akademskog sektora. Među sudionicima bili su i predstavnici HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, KONČARA, ENNA Transporta, Hrvatske gospodarske komore, HAKOM-a i Fakulteta prometnih znanosti.
Potpisivanjem zajedničkog dokumenta predstavnici Ministarstva i hrvatskih primorskih županija iskazali su spremnost sudjelovati u daljnjem razvoju inicijative te surađivati s europskim institucijama, nacionalnim i regionalnim vlastima, lukama i prometnim sektorom.
Za Primorsko-goransku županiju u tom procesu posebno se ističe mogućnost snažnijeg povezivanja riječkog prometnog pravca i Luke Rijeka s europskim zaleđem.




