Lukanović primio najbolje mlade poljoprivrednike: „Budućnost poljoprivrede je u čuvanju vlastitih resursa, mladih ljudi i lokalne proizvodnje“

Prvo mjesto osvojio je Željko Malnar iz Tršća, mladi stočar koji je preuzeo obiteljski OPG s mliječnim kravama i siranom.

Rijeka - Župan Ivica Lukanović primio je u sjedištu Županije finaliste i pobjednika natječaja „Najbolji mladi poljoprivrednik 2026.“ – Željka Malnara iz Tršća, Matiju Kaštelana iz Barbata na otoku Rabu i Mateja Šegulju iz Porta na otoku Krku.

Ovogodišnji natječaj „Najbolji mladi poljoprivrednik“ organizirali su Jutarnji list i zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, s ciljem promocije mladih poljoprivrednika koji razvijaju inovativnu, održivu i tržišno usmjerenu proizvodnju te doprinose ostanku mladih ljudi u ruralnim sredinama.

Prvo mjesto osvojio je Željko Malnar iz Tršća, mladi stočar koji je preuzeo obiteljski OPG s mliječnim kravama i siranom. Njegovo gospodarstvo danas ima oko 20 muznih grla, a Malnar planira daljnje širenje proizvodnje. U zahtjevnim uvjetima Gorskog kotara nastavlja tradiciju mliječnog stočarstva, djelatnosti koja je desetljećima bila važan dio života čabarskog kraja.

Posebnu nagradu za održivost u poljoprivredi osvojio je Matija Kaštelan iz Barbata na otoku Rabu, nositelj gospodarstva Natura Rab. Na 1,5 hektara obiteljsko gospodarstvo razvija pčelarstvo, maslinarstvo, uzgoj smokava te ljekovitog i samoniklog bilja. Gospodarstvo ima oko 100 pčelinjih zajednica, 290 maslina i 70 smokava, a svoje proizvode razvija kroz spoj otočne tradicije i suvremenog pristupa ekološkoj proizvodnji.

Među finalistima natječaja bio je i Matej Šegulja iz Porta na otoku Krku, koji kroz svoj OPG povezuje poljoprivredu i turizam. Bavi se proizvodnjom maslinovog ulja, meda, voćnih namaza, povrća i drugim proizvodima koje plasira i kroz turistički koncept, omogućujući gostima da iz njegova kraja ponesu autentičan domaći proizvod.

Uz župana, prijemu su prisustvovali pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Alessandra Ban, direktorica Turističke zajednice Kvarnera Marijana Kalčić, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ Dijana Katica te prof. dr. sc. Dora Smolčić Jurdana, predsjednica programskog odbora 7. međunarodnog kongresa o ruralnome turizmu.

Prijem je bio prilika za čestitku mladim poljoprivrednicima koji su se istaknuli na nacionalnoj razini, ali i za predstavljanje zaključaka kongresa održanog početkom svibnja na Rabu, jednog od najvažnijih stručnih okupljanja posvećenih ruralnim područjima, održivom turizmu, lokalnoj proizvodnji i kvaliteti života u manjim sredinama.

Župan Lukanović istaknuo je kako je riječ o temi koja zaslužuje puno više prostora u javnosti jer povezuje mlade ljude, rad, proizvodnju, prostor i budućnost krajeva u kojima se bez poljoprivrede teško može govoriti o stvarnom razvoju. „Drago mi je da danas imamo jednu lijepu temu, temu koja promovira mlade ljude koji žele raditi i koja promovira poljoprivredu, izuzetno važnu gospodarsku i društvenu granu“, rekao je župan.

Naglasio je kako je kongres na Rabu otvorio važne, ali i bolne teme za hrvatsko društvo, osobito pitanje odnosa prema poljoprivredi koja, prema njegovim riječima, u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno dobro tretirana. „Kongres je otvorio priču o poljoprivredi kao važnoj gospodarskoj i društvenoj grani koja u našoj zemlji nije dovoljno dobro tretirana. S druge strane, promovirao je izuzetne ljude koji se tim teškim poslom i danas žele baviti. Vidjela se strast koja je danas potrebna da bi netko bio poljoprivrednik, a ne nužda kao što je to nekad bilo“, poručio je Lukanović.

Poseban naglasak župan je stavio na strateško pitanje budućnosti poljoprivrede u Primorsko-goranskoj županiji. Istaknuo je kako se poljoprivreda, nakon dugo godina, ozbiljnije vraća u županijske programe i politike te da je u proteklom razdoblju održan velik broj sastanaka, obilazaka i razgovora s ljudima koji se na terenu svakodnevno bave proizvodnjom. „Od samog početka u našem se programu poljoprivreda, nakon dugo godina, ozbiljnije našla u fokusu Primorsko-goranske županije. Obišao sam mnoge ljude koji se bave poljoprivredom i održali smo niz sastanaka kako bismo shvatili kako najlakše pomoći onima koji su ostali u tom teškom poslu“, rekao je Lukanović.

Upozorio je i na širi europski i globalni kontekst, u kojem se premalo govori o zaštiti vlastite proizvodnje, bioraznolikosti, autohtonih sorti i lokalnih proizvoda. Naglasio je kako Hrvatska, a posebno Primorsko-goranska županija, ne može konkurirati velikim globalnim sustavima količinama, nego kvalitetom, posebnošću i očuvanjem vlastitih resursa. „Mi u Hrvatskoj imamo nevjerojatno bogatstvo bioraznolikosti, autohtonih proizvoda i autohtonih sorti. To je zapravo ono što imamo. Globalnim pritiscima možemo se suprotstaviti jedino ako čuvamo svoje“, poručio je župan.

Govoreći o stanju u Primorsko-goranskoj županiji, Lukanović je istaknuo da postoje ozbiljni izazovi s količinama, obrađenim površinama, brojem grla i pčelinjih zajednica, ali i veliki potencijali u specifičnim nišama. Kao posebne mogućnosti izdvojio je mediteranske kulture, ljekovito bilje, autohtone sorte maslina i grožđa te proizvodnju koja se može snažnije povezati s turizmom.

„Naše su šanse ogromne, dodatno potencirane turizmom. Dok god budemo mogli raditi na tim pitanjima, iz Županije će prema poljoprivredi ići dobra energija, pozitivan stav, ozbiljna ulaganja i zanimljivi projekti u budućnosti“, zaključio je Lukanović. Najavio je i da će Županija ponovno otvoriti pitanje stipendija za mlade koji se žele obrazovati za poljoprivredu, uz ideju pilot-programa od 12 stipendija u iznosu od 400 eura mjesečno po studentu. Time bi se, istaknuo je, mladima poslala jasna poruka da se poljoprivreda ne promatra kao sporedna tema, nego kao područje u kojem se može graditi budućnost.

Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ istaknula je kako je 7. međunarodni kongres o ruralnom turizmu na Rabu okupio oko 400 sudionika iz 30 država, među njima znanstvenike, stručnjake, poduzetnike, žene i mlade koji se bave poljoprivredom i ruralnim turizmom. Predstavljajući zaključke kongresa, naglasila je kako ruralni turizam nije važan samo za turistički sektor, nego i za opstanak ruralnih krajeva jer otvara prostor za nove poduzetničke prilike, povezuje lokalnu proizvodnju i tržište, čuva identitet prostora i može biti snažan oslonac mladima koji žele ostati živjeti i raditi u manjim sredinama.

Posebno je istaknula važnost gastroturizma i enogastronomske prepoznatljivosti, naglasivši da je Kvarner kao Europska regija gastronomije dobar primjer povezivanja lokalnih proizvoda, turizma i regionalnog identiteta.

Pročelnica Alessandra Ban zahvalila je organizatorima kongresa i istaknula da su njegovi zaključci već prepoznati u pripremi županijskog programa razvoja poljoprivrede. Naglasila je kako je jedan od najvećih izazova stavljanje poljoprivrednog zemljišta u funkciju i povećanje obrađenih površina, a najavila je i program potpora vrijedan 104 tisuće eura, uz mogućnost sufinanciranja do 80 posto i najviše 20 tisuća eura po poljoprivredniku. Dodala je i da Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj u Staroj Sušici priprema poseban program za stočare vrijedan oko 280 tisuća eura.

Susret u sjedištu Županije tako je, uz čestitke mladim poljoprivrednicima, još jednom otvorio širu temu budućnosti ruralnog prostora. Priče Željka Malnara, Matije Kaštelana i Mateja Šegulje pokazale su da poljoprivreda u Primorsko-goranskoj županiji ima mlade ljude, znanje, upornost i proizvode koji mogu nositi novu vrijednost, a zaključci kongresa na Rabu dodatno potvrdili da se razvoj ruralnih krajeva mora graditi povezivanjem poljoprivrede, turizma, lokalnog identiteta i konkretnog života na terenu.

Galerija

Follow @torpedo_media