[FOTO] Mirjana Bobuš i Dinko Tamarut dobitnici županijske nagrade za životno djelo, zaključeno kako školstvu treba reforma
Autor: Marina Pauletić 28.03.2025
Godišnja nagrada Primorsko-goranske županije za 2024. godinu pripala je Pjevačkom zboru mladih „Josip Kaplan“ za izniman doprinos kulturi te promociji zborskog amaterizma Primorsko-goranske županije te Klaudiji Juranić Klarić za izniman doprinos na promociji udomiteljstva i posvojenja.
Rijeka – Na sjednici Županijske skupštine, posljednjoj u ovom sastavu, vijećnici su jednoglasno usvojili prijedlog o dodjeli Nagrada Primorsko-goranske županije za životno djelo Mirjani Bobuš, kantautorici koja je svojim skladbama dala nemjerljiv doprinos čakavsko-glazbenom izričaju te Dinku Tamarutu za dugogodišnji rad, doprinos i značajnu ulogu u promicanju antifašizma u Primorsko-goranskoj županiji.
Godišnja nagrada Primorsko-goranske županije za 2024. godinu pripala je Pjevačkom zboru mladih „Josip Kaplan“ za izniman doprinos kulturi te promociji zborskog amaterizma Primorsko-goranske županije te Klaudiji Juranić Klarić za izniman doprinos na promociji udomiteljstva i posvojenja, kao i zalaganje za ostvarivanje prava djece i udomitelja te pružanje jednakih mogućnosti udomljenoj i posvojenoj djeci i mladima. Nagrade će se odabranima dodijeliti na svečanosti obilježavanja Dana županije, 14. travnja 2025. u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku.
U nastavku sjednice, vijećnici su raspravili brojne teme uključujući i one iz područja odgoja i obrazovanja. Vijećnica Iva Rinčić izvijestila je nazočne o aktualnim rezultatima mature, osvrćući se na trendove u obrazovnom sustavu i važnost redovitog izvještavanja o uspjehu maturanata.
Rinčić je podsjetila na nedavne objavljene rezultate državne mature za prethodnu godinu i istaknula negativne trendova koji su prisutni već nekoliko godina te smatra da bi jedan od ciljeva trebao biti stalno izvještavanje vijećnika o rezultatima mature. “Time bismo mogli pratiti uspješnost maturanata i podići kapacitete za njihov nastavak školovanja“, izjavila je Rinčić. Tijekom rasprave, vijećnica je istaknula da Primorsko-goranska županija ima 30 srednjih škola i 31 osnovnu školu te je izvijestila da su maturanti iz ove županije postigli vrlo dobre rezultate iz engleskog jezika, dok su rezultati iz hrvatskog jezika bili ispod prosjeka. Pored toga, Rinčić je spomenula da je županija u proračunu za 2025. godinu osigurala 126 milijuna eura za obrazovanje, što čini gotovo 36% ukupnog proračuna. Ostatak čine rashodi u sklopu EU projekata Razvojne agencije. Plan razvoja PGŽ-a 2021.-2027 ističe visoku razinu nadstandarda za zdravlje, socijalnu skrb i obrazovanje, a ulaganje u obrazovanje i vještine ključni je instrument politike smanjenja nejednakosti i promicanja jednakih mogućnosti.
Orjen Petković istaknuo je da rezultati mature ne mogu u potpunosti opisati rad nastavnika, naglašavajući potrebu za širim pristupom analizi, uključujući različite vrste srednjih škola i motivaciju učenika. Leo Pavela predložio je da se razmotri mišljenje učenika o svojim profesorima i nastavi, dok su drugi vijećnici, poput Morene Lekan, istaknuli potrebu za reformom obrazovnog sustava i bolje motiviranje profesora jer trenutni kurikulumi i stari sustavi ne donose željene rezultate. Pri tome jenaglasila da su to problemi na koje Županija ne može puno utjecati.
Župan Zlatko Komadina također je komentirao temu mature, izražavajući svoje mišljenje o završnim ispitima i potrebi za reformom, istaknuvši da je to vrlo važna tema o kojoj treba raspravljati.
Pročelnica odjela za odgoj i obrazovanje, Edita Stilin, istaknula je da županija osigurava uvjete rada školama kroz decentralizirana sredstva i proračun i uključuje se u izradu fakultativnih programa poput građanskog odgoja i obrazovanja, koji je uveden među prvima u Hrvatskoj u srednje škole u našoj županiji. Također, napomenula je podijeljenu odgovornost u obrazovnom sustavu, u kojem ključnu ulogu imaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje te Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje.
Rekla je da loši rezultati mature u županiji i na nacionalnoj razini nisu zadovoljavajući te je naglasila potrebu za promjenama u obrazovnom sustavu. U svrhu daljnjeg unapređenja, dogovorena je suradnja s Institutom za društvena istraživanja kako bi se provela dubinska analiza rezultata po sektorima. Također je spomenula projekt Regionalnih centara kompetentnosti u koji je uloženo 16,5 milijuna eura te dodala da je kroz četiri godine uvedeno devet novih obrazovnih programa u srednjim školama, što smatra značajnim doprinosom razvoju županije.
Stilin je naglasila važnost prilagodbe obrazovnih programa potrebama učenika i tržišta rada te istaknula visok udio upisa maturanata sa područja PGŽ-a na fakultete. Dodala je i da bi Centar izvrsnosti mogao pozitivno utjecati na poboljšanje rezultata, navodeći primjer Varaždinske županije. Pozvala je na daljnje razmatranje svih faktora koji utječu na rezultate državne mature.
Jedan od prijedloga je i zaduženje Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje da redovito godišnje izvješćuje o rezultatima mature i izradi Akcijskog plana za poboljšanje uspjeha maturanata u Primorsko-goranskoj županiji. Također, predloženo je osnivanje Centra izvrsnosti za srednje škole koji bi pružio dodatnu podršku darovitim učenicima, a cilj je da županija bude među 10% najboljih u Hrvatskoj prema rezultatima mature.
Na kraju, većina se složila da obrazovni sustav u županiji, kao i u cijeloj zemlji, treba ozbiljnu reformu. Točka je usvojena od strane vijećnika.
U raspravi o gospodarskoj situaciji u Primorsko-goranskoj županiji, vijećnici su iznijeli različite stavove o ključnim izazovima i mogućim rješenjima za poboljšanje konkurentnosti i razvoja.
Boris Popović, predlagatelj točke, predstavio je strukturu kompanija u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na Primorsko-goransku županiju. Istaknuo je da nedostaje unicorn firmi, dok je pohvalio uspjehe u stručnim i znanstvenim djelatnostima. Prepoznao je važnost ulaganja u EU fondove i kredite kako bi se ubrzao razvoj i da županija ima pozitivne pokazatelje u financijama, nekretninama i hotelijerstvu. S druge strane tu su visoka porezna opterećenje, a kao neka od rješenja, Popović predlaže usvajanje Županijskog indeksa razvijenosti, izradu regionalnog indeksa konkurentnosti i formiranje Akcijskog plana za jačanje konkurentnosti i razvoj PGŽ-a.
Vijećnik Leonardo Pavela ukazao je da postoje razvojni potencijali o kojima treba nastaviti raspravljati. Vijećnik Orjen Petković spomenuo je kako demografski trendovi negativno utječu na konkurentnost i rast županije. „Imamo jasne pokazatelje da broj stanovnika opada, a s time i konkurentnost našeg gospodarstva. Moramo se pitati, možemo li razvijati sve sektore ili se treba fokusirati na specifične oblasti, poput turizma ili pomorskog sektora“, istaknuo je Petković.
S druge strane, Nedo Pinezić izrazio je podršku prijedlogu da se pokrenu akcijski planovi za gospodarski razvoj, ali je također naglasio potrebu za suradnjom između privatnog i javnog sektora. „Ne smijemo se podijeliti na privatni i javni sektor, nego zajednički raditi na prevladavanju prepreka koje nas usporavaju. Da bi županija napredovala, moramo se udružiti i koristiti resurse koji su nam dostupni“, poručio je Pinezić.
Vice Sep je pozdravio inicijative za poboljšanje uvjeta za poduzetnike, naglašavajući važnost infrastrukturnih projekata poput industrijske zone u Bakru.„Infrastruktura je ključ za razvoj poslovnih zona. Moramo se fokusirati na konkretne projekte koji će donijeti stvarnu korist našim poduzetnicima“, rekao je Sep, dok je vijećnik Bojan Kurelić istaknuo važnost suradnje Grada Rijeke i Grada Bakra, kao i Županije.
U zaključku, pročelnik Ljudevit Krpan istaknuo je da je Primorsko-goranska županija u prošloj i sadašnjoj financijskoj perspektivi bila peta po povučenim sredstvima iz EU fondova. Na kraju je župan Komadina naglasio da, unatoč svim izazovima, županija nije stagnirala i da su u planu važni infrastrukturni projekti. „Moramo biti realni u procjeni i planiranju. Da bismo u budućnosti bili konkurentni, moramo koristiti sve dostupne alate i resurse, ali i surađivati na svim razinama“, zaključio je Komadina. Spomenuta točka nije usvojena od strane vijećnika.
Raspravljalo se i o prijedlogu izmjene Statuta kojom bi se omogućila zastupljenost srpske nacionalne manjine u predstavničkom tijelu Županije putem jednog izabranog člana Skupštine, slično kako je to već osigurano za pripadnike talijanske nacionalne manjine.
Komadina je objasnio kako bi ovom izmjenom autohtone srpska i talijanska nacionalna manjina bile ravnopravno zastupljene, svaka s jednim predstavnikom. Istaknuo je kako su slični prijedlozi već usvojeni u drugim županijama te smatra da bi ovim izmjenama Županija postala primjer zajedništva i poštovanja prava nacionalnih manjina.
Vijećnici Pavela i Katalinić uložili su dva amandmana kojima se predlaže izmjena kojom će svi pripadnici nacionalnih manjina, uključujući i talijansku, srpsku i slovensku, biti ravnopravno tretirani i imati mogućnost zastupljenosti u skladu s izbornim rezultatima i zakonskim okvirima, bez dodatnog privilegiranja kroz Statut, odnosno da političke stranke koje žele osigurati zastupljenost pripadnika srpske nacionalne manjine u Skupštini trebaju te kandidate postavljati na vodeće pozicije na svojim izbornim listama, a ne tražiti posebna dodatna prava kada za to ne postoje objektivni demografski razlozi.
Josip Katalinić naglasio je kako je pitanje zastupljenosti nacionalnih manjina u Skupštini osjetljivo i istaknuo da, prema njegovom mišljenju, trenutni prijedlog ne osigurava jednakost među svim nacionalnim manjinama. Katalinić je također istaknuo kako postoje različita viđenja ove teme. Vijećnica Vesna Blanuša osvrnula se na ranije uspjehe u zaštiti prava manjina, poput sprječavanja zatvaranja dječjeg vrtića u Moravicama te je pozvala na zajedničku raspravu i usklađivanje stavova među klubovima vijećnika.
Vijećnik Sanjin Vrkić također je ukazao na potrebu ravnopravnog tretmana svih nacionalnih manjina i spomenuo da bi rasprava o izmjenama statuta trebala biti bolje pripremljena.
Zamjenik župana Petar Mamula osvrnuo se na važnost poštovanja prava nacionalnih manjina i priznao da je rasprava o ovoj temi nužna, unatoč povijesnim i političkim izazovima te zahvalio svim vijećnicima na konstruktivnoj i uljudnoj raspravi.
Na kraju, župan Komadina je potvrdio kako neće povući prijedlog, naglašavajući važnost poštovanja postojećih prava manjina te ističući da su nacionalne manjine bogatstvo županije. Osvrnuo se na kritike da se izmjena Statuta donosi u nezgodnom trenutku, no zaključio da je važno krenuti u raspravu i donijeti odluku.
Vijećnik Katalinić povukao je svoj amandman, dok mandat vijećnika Pavele nije usvojen, kao ni prijedlog izmjene Statuta.
Pročelnica Ermina Duraj uvodno je predstavila Izvješće o stanju sustava civilne zaštite na području Primorsko-goranske županije u 2024. Godini te je vijećnicima prikazana video prezentacija u kojem su predstavljene aktivnosti sustava civilne zaštite, u kojem se između ostalog ističe dobro funkcioniranja sustava pri čemu je istaknut veliki broj žena, čak 40 % , dok se utvrdilo i da mladi iskazuju interes za sudjelovanjem u radu civilne zaštite.
Pročelnica je u ime svih članova Stožera zahvalila vijećnicima i županu Zlatku Komadini na izuzetnoj podršci razvoja sustava civilne zaštite. Prisutni su bili i zamjenik načelnika PU Primorsko-goranske uprave Tomislav Dizdar, načelnik stožera CZ PGŽ Dario Gauš, kapetan Lučke kapetanije Rijeka Darko Glažar, pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Rijeka Matko Škalamera, u ime HGSS Stanica Rijeka Krisitina Krajičić, član HGSS Stanice Delnice Bruno Stipančić, ravnatelj NZZJZ PGŽ Željko Linšak te ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu PGŽ Senka Kajčić.
Dario Gauš pridružio se zahvalama vijećnicima i PGŽ na čelu sa županom i zamjenicima na svoj podršci koju su im dali za koju je uvjeren da će se nastaviti, a ujedno se zahvalio i svim pripadnicima Sustava čemu se pridružio i potpredsjednik Županijske skupštine Željko Lamabaša istaknuvši odličnu suradnju.
U nastavku Sjednice usvojene su sve točke Dnevnog reda.
Vijećnicima je uoči početka Sjednice uručeno i Mandatno izvješće za razdoblje od 2021.-2025. koje sadrži pregled aktivnosti Županijske skupštine i njenih radnih tijela. Izvješće obuhvaća važne dokumente kao što su Akcijski plan energetske učinkovitosti PGŽ (2022.-2024.), Plan za zdravlje PGŽ (2022.-2025.) te Program mjera za razvoj poduzetništva (2022.-2025.). U njemu su navedeni svi dobitnici Županijskih nagrada za životno djelo i godišnjih nagrada. Izvješće uključuje i značajne zaključke župana, poput Pravilnika o raspodjeli sredstava za lučke uprave i projekte u Gorskom kotaru. Aktivnosti upravnih tijela Županije, javnih ustanova i trgovačkih društava također su uključene, kao i aktivnosti vezane uz odnose s javnošću i protokol. Poseban naglasak stavljen je na razvoj civilnog društva i sustava civilne zaštite. U izvješću su prikazane i aktivnosti u zdravstvu, obrazovanju, proračunu, prostornom uređenju te kulturi i sportu. Osim toga, izvješće pokriva i projekte financirane iz EU fondova, kao i aktivnosti vezane uz prometnu infrastrukturu. Dodatno, razmatrane su i investicije u socijalne usluge i infrastrukturne projekte. U znak zahvale, vijećnicima je uručen protokolarni poklon kojeg su izradili studenti Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci u čijoj su izradi sudjelovale studentice Fiona Ančić i Tea Rajković pod vodstvom asistentice Ljiljane Barković.
AKTUALNI SAT
Aktualni sat otvorio je brojne teme pa je tako vijećnik Bojan Kurelić postavio pitanje o spremnosti škola pod nadležnošću Primorsko-goranske županije za uvođenje cjelodnevne nastave, koja bi do 2027. trebala biti implementirana u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. Zanimalo ga je postoje li konkretni planovi za prilagodbu te ako postoji Akcijski plan, može li biti dostavljen vijećnicima.
Odgovor je dala resorna pročelnica Edita Stilin koja je navela da se trenutno u dvije osnovne škole nastava u potpunosti odvija u dvije smjene, dok su dvije škole djelomično u dvije smjene.
Osnovna škola Sv. Matej Viškovo nalazi se u fazi javne nabave za izgradnju druge zgrade, a za taj projekt povučeno je 21 milijuna i 230 000 eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Ugovor o gradnji trebao bi biti potpisan do kraja godine, nakon čega bi škola bila u potpunosti spremna za cjelodnevnu nastavu.
Osnovna škola Milan Brozović Kastav koja također radi u dvije smjene, pri kraju je javne nabave, s otvaranjem ponuda planiranim za polovicu travnja. Za njenu izgradnju osigurano je 17,9 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a te se uskoro očekuje početak radova.
Dodatno, pročelnica Stilin istaknula je da su Osnovna škola Čavle i Osnovna škola Omišalj prijavljene na isti program financiranja, a ukupno je Primorsko-goranska županija do sada povukla 45 milijuna eura bespovratnih sredstava za projekte u školstvu.
Predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić podsjetio je da je Županijska skupština 2018. godine jednoglasno usvojila zaključak o iskazivanju interesa za sudjelovanje u projektu „Obnova stadiona Kantrida“. Tom odlukom Županija se obvezala na suradnju s Gradom Rijekom kako bi se projekt realizirao. S obzirom na to da do danas nije bilo pomaka, upitao je gdje je zapelo – na Gradu Rijeci ili Primorsko-goranskoj županiji.
Župan Zlatko Komadina odgovorio je da je Županija postupila u skladu sa zaključkom Skupštine te obavijestila Grad Rijeku o spremnosti na suradnju. Međutim, kako je u zaključku bilo navedeno da će se Županija uključiti tek nakon što Grad Rijeka kao vlasnik pozove na sudjelovanje, a to se nije dogodilo, daljnji koraci nisu poduzeti. Istaknuo je i kako je Republika Hrvatska ulagala u sportske objekte poput dvorana, Arene, u planu su ulaganja u stadione Maksimir i Poljud, dok je stadion Kantrida izostavljen iz takvih investicija. Stoga je Županija uputila dopis Vladi RH s ciljem osiguravanja ravnopravnog tretmana po tom pitanju.
Vijećnica Ivana Pećnik Kastner postavila je pitanje vezano uz poboljšanje uvjeta za starije osobe u Gorskom kotaru. Podsjetila je da je na prošloj sjednici usvojena Deklaracija o osiguravanju i unaprjeđenju kvalitete života osoba starije životne dobi te da je tada bilo govora o potrebi izgradnje domova za starije i dnevnih boravaka.
Navela je da su u Gorskom kotaru dostupne nekretnine koje bi mogle poslužiti u te svrhe te da je novim zakonom Primorsko-goranskoj županiji prenesena ovlast upravljanja neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama u vlasništvu RH. Konkretno, u Delnicama i Lokvama postoje građevine koje bi mogle biti prenamijenjene u dnevne boravke ili centre za integraciju osoba s invaliditetom.
Pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Dragica Marač odgovorila je da su lokalne sredine prepoznale potrebu za takvim ustanovama te su već obavljeni razgovori s predstavnicima jedinica lokalne samouprave. Istaknula je da će se Županija uključiti u svaki zahtjev koji stigne iz općina ili gradova.
Vijećnik Nedjeljko Pinezić postavio je pitanje vezano uz postupak dodjele koncesije za marikulturu na lokaciji Plavnik. Konkretno, zanimalo ga je je li zatražena studija utjecaja na okoliš s obzirom na povećanje proizvodnje na lokaciji Plavnik (s 200 na 750 tona godišnje) te otvaranje novog ribogojilišta Merag u blizini, s planiranih 200 tona uzgoja godišnje.
Također je upitao koja institucija kontrolira redovitost i rezultate monitoringa proizvodnog procesa te na koji način zainteresirana javnost može dobiti uvid u poštivanje standarda proizvodnje prema ASC (Aquaculture Stewardship Council) procedurama.
Odgovor je dala pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić koja je potvrdila važnost ove teme te najavila da će odgovor biti dostavljen pisanim putem. Također, dodala je da je koncesiju za ribogojilište Plavnik preuzelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Vijećnica Sanja Beljan Brkić postavila je pitanje vezano uz donošenje Strateškog okvira tržišnog kapitala te mogućnosti emisije obveznica i trezorskih zapisa. S obzirom na to da je cilj potaknuti tržište kapitala, zanimalo ju je planira li Županija, koja ima stabilan proračun, samostalno izdati obveznice.
Župan Zlatko Komadina odgovorio je kako će Županija, kada donese odluke o projektima koji zahtijevaju veće iznose financiranja nego što je moguće osigurati redovnim načinima, razmotriti i druge oblike financiranja, uključujući izdavanje obveznica.
Vijećnik Josip Katalinić, postavio je pitanje vezano za Mrtvi kanal i komunalne vezove. Zanimalo ga je postoje li pozitivni pomaci u rješavanju ovog pitanja i ima li Županija informacije o eventualnim daljnjim koracima.
Odgovor je dala pročelnica Linčić Mužić, koja je izvijestila da je održan sastanak sa Sportskim ribolovnim društvom „Luben“ kako bi im se pomoglo u sastavljanju zahtjeva za koncesiju. Tijekom sastanka razjašnjeno je kako luka trenutno nema svoj kopneni dio, što otvara problematiku postavljanja dizalice. Da bi se to omogućilo, potrebno je izvršiti izmjene Prostornog plana Grada Rijeke.
Vijećnica Morena Lekan postavila je pitanje vezano za natječaj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za pružanje zdravstvenih usluga iz područja medicine rada. Istaknula je da HZZ svake dvije godine raspisuje natječaj, a početkom ove godine natječaj je bio raspisan za područje Crikvenice, Novog Vinodolskog i otoka Raba. No, nakon što se na natječaj prijavio jedan privatni pružatelj, isti je poništen.
Zanimalo ju je zašto se Dom zdravlja nije javio na navedeni natječaj, kao ni na natječaj za područje Rijeke. Vijećnica će odgovor dobiti pisanim putem. Vijećnik Leonardo Pavela osvrnuo se stanje prostora Doma zdravlja u Malom Lošinju te istaknuo potrebu za njegovom obnovom. Naglasio je kako su mnogi domovi zdravlja u sličnoj situaciji te da je nužno ulaganje u njihovu infrastrukturu.
Također, vijećnik Pavela je zatražio koliko je iz Proračuna Primorsko-goranske županije utrošeno za službena putovanja i za naknade za rad na terenu, prijevoz i odvojeni život. Vijećnik će dobiti odgovor pisanim putem.
Vijećnica Gabrijela Gorjanac Kapša postavila je pitanje o stanju investicija u Primorsko-goranskoj županiji u odnosu na 100 najvećih investicija u Republici Hrvatskoj u 2024. godini.
Odgovor je dao pročelnik Ljudevit Krpan, koji je naveo da, prema informacijama iz časopisa Lider, od 100 najvećih investicija u Hrvatskoj, njih 15 se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji.
Vijećnik Orjen Petković dotaknuo se pitanja metalnog otpada u luci u centru Rijeke te upitao postoje li izvještaji o praćenju eventualnog radioaktivnog materijala na metalnom otpadu. Također, zatražio je da mu se ti izvještaji dostave u slučaju da postoje, a ako ne, zanima ga provodi li se adekvatno praćenje prisutnosti radioaktivnih elemenata u metalnim materijalima otpada.
Odgovor je dao pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Sanjin Vranković, koji je istaknuo da će se zbog kompleksnosti teme odgovor dostaviti pisanim putem. Međutim, preliminarno je naglasio da su izvršena mjerenja i ispitivanja kvalitete zraka te da su, prema dostupnim podacima, sva mjerenja unutar dopuštenih parametara sukladno Zakonu o zaštiti kvalitete zraka.
Vijećnica Lara Bressan Matić postavila je pitanje o razvojnom planu brodogradilišta Cres, napominjući kako vijećnici u Gradu Cresu nisu dobili na uvid taj plan niti su o njemu imali priliku raspravljati. Zatražila je da se razvojni plan dostavi pisanim putem, što je i potvrđeno.
Vijećnik Davor Štimac postavio je pitanje vezano za prometnu regulaciju na rotoru Šmrika tijekom ljetnih mjeseci, kada se stvaraju velike gužve. Istaknuo je da je to nadležnost Hrvatskih cesta, ali ga zanima može li Županija dati doprinos u preusmjeravanju prometa iz smjera Crikvenice kako bi se olakšao navedeni problem.
Predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić izvijestio je kako postoji privremeno prometno rješenje tijekom ljetnog perioda koje je u skladu s predloženim prijedlogom, ali problem nastaje jer ga mnogi sudionici u prometu ne poštuju te za to ne postoje sankcije.
Župan Zlatko Komadina potvrdio je da ovo pitanje nije u nadležnosti Županije, ali je naglasio da je Županije dosad više puta pisala nadležnim institucijama, upozoravala na problematiku te predlagala rješenja te kako vjeruje da će se problem uskoro riješiti.
