Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća upozoreno na porast mobinga i uznemiravanja na radnom mjestu
Autor: Nikola Cvjetović 13.05.2026
Na 38. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Primorsko-goranske županije raspravljalo se o sve češćim prijavama uznemiravanja na poslu te potrebi jače zakonske zaštite radnika.
Rijeka - U sjedištu Primorsko-goranska županija održana je 38. sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, a središnja tema bila je prevencija nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu.
Ključni dio sjednice obilježilo je izlaganje zamjenice pučke pravobraniteljice Dijane Kesonje, koja je predstavila aktualne podatke o prijavama građana te upozorila na rastući broj slučajeva mobinga i diskriminacije u radnom okruženju.
Prema podacima institucije Pučke pravobraniteljice Republike Hrvatske, tijekom protekle godine zabilježen je najveći broj obraćanja građana u više od trideset godina rada te institucije.
Ukupan broj predmeta dosegao je gotovo devet tisuća, što predstavlja porast od 21 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Uz zdravstvo i socijalnu skrb, među najčešćim prijavama nalaze se upravo pritužbe iz područja radnih i službeničkih odnosa te diskriminacije.
Govoreći o uznemiravanju na radnom mjestu, Kesonja je istaknula važnost razlikovanja diskriminacije i mobinga.
– Diskriminacija podrazumijeva nepovoljno postupanje povezano s nekom osobnom karakteristikom radnika, dok kod mobinga govorimo o uznemiravanju koje nije nužno povezano s diskriminacijskom osnovom. Sve češće nam se radnici obraćaju navodeći različite oblike uznemiravanja, bilo od nadređenih, kolega ili čak podređenih osoba – kazala je Kesonja.
Naglasila je i potrebu dodatnog zakonskog uređenja zaštite radnika od mobinga.
Jedna od mogućnosti je donošenje posebnog zakona, no izglednijim smatra izmjene i dopune Zakon o radu Republike Hrvatske, koje bi se trebale otvoriti u lipnju radi usklađivanja s europskim direktivama.
Posebna pozornost na sjednici posvećena je položaju stranih radnika iz trećih zemalja, koji se sve češće obraćaju institucijama zbog različitih oblika zlostavljanja i kršenja radnih prava.
Među najčešćim pritužbama izdvajaju se neisplata plaća, nezakoniti prekovremeni rad, uskraćivanje prava na odmor, rad bez potrebnih dozvola, neprijavljivanje na osiguranje, ali i ozbiljni oblici pritiska poput prijetnji otkazom te protuzakonitog oduzimanja putovnica.
– Ti radnici često ne poznaju hrvatski jezik ni svoja prava, zbog čega su u posebno ranjivom položaju. Potrebni su ciljani edukativni programi prilagođeni upravo toj skupini – upozorila je Kesonja.
Istaknuto je kako se radnik u slučaju mobinga najprije mora obratiti poslodavcu ili ovlaštenoj osobi za zaštitu dostojanstva radnika, a ako reakcija izostane, može zatražiti sudsku zaštitu.
Za dodatnu pomoć radnici se mogu obratiti odvjetnicima, sindikatima ili specijaliziranim udrugama.
Sudionici sjednice zaključili su kako podaci jasno potvrđuju potrebu jačanja svijesti o radničkim pravima te aktivnijeg djelovanja poslodavaca u stvaranju sigurnog i zdravog radnog okruženja.
Prije rasprave o ovoj temi, Vijeće je formalno potvrdilo zapisnik sa svoje prethodne sjednice održane početkom ožujka.
