Održivi gradovi su prilika za kvalitetnije javne usluge, konkurentnije gospodarstvo i odgovorniji odnos prema prostoru

Kao najveće razvojne prilike PGŽ-a Lukanović je izdvojio turizam više dodane vrijednosti, gastronomiju, lokalnu hranu, outdoor, zdravstveni i aktivni turizam, ruralni turizam te bolje povezivanje obale, otoka i Gorskog kotara

Rijeka - Održivi razvoj više nije samo stručna ili akademska tema, nego vrlo konkretno pitanje kvalitete života, razvoja gospodarstva i budućnosti lokalnih zajednica, poručeno je na konferenciji „Održivi gradovi kao potpora održivom turizmu i gospodarstvu“, održanoj u Rijeci u organizaciji Hrvatskog društva za korporativno upravljanje i menadžment.

Na konferenciji je sudjelovao i župan Ivica Lukanović, koji je u uvodnom obraćanju istaknuo kako Hrvatska, kao zemlja velikog prirodnog bogatstva, mora posebno odgovorno promišljati odnos razvoja i zaštite prostora.

Pozivajući se na poruku akademika Nikole Bašića, izrečenu dan ranije na kongresu o ruralnom turizmu, župan je naglasio kako je „prostor u Hrvatskoj naša nafta“, odnosno najveći razvojni resurs kojim raspolažemo. „Samim tim jasno je da to bogatstvo moramo čuvati i kada otvaramo temu razvoja, o toj prirodi voditi računa. S druge strane, čovjek kao dio prirode traži svoj put i to je legitimno i prirodno. Moramo se razvijati, ali pritom odgovorno promišljati kako taj razvoj utječe na prostor“, istaknuo je Lukanović.

Govoreći o gradovima, naglasio je da su oni prostori svakodnevnog života – mjesta u kojima ljudi rade, kreću se, koriste javne usluge, školuju djecu i provode slobodno vrijeme. Upravo zato, poručio je, ozbiljan razvoj ne može postojati bez funkcionalnog, prometno protočnog, energetski učinkovitog te administrativno i komunalno dobro organiziranog prostora.

Posebno se osvrnuo na turizam, istaknuvši kako se upravo u tom dijelu gospodarstva održivost vidi najkonkretnije.

Razvojne prilike
„Masovnost koncentrirana u dva ili tri ljetna mjeseca stvara veliki pritisak na prostor, promet, vodu, energiju, zdravstveni sustav, komunalne službe i život lokalnog stanovništva. Zato je održivost u turizmu istovremeno pitanje kvalitete života naše zajednice, uspješnog poslovanja sektora i naše dugoročne konkurentnosti“, poručio je župan.

Kao najveće razvojne prilike Primorsko-goranske županije izdvojio je turizam više dodane vrijednosti, gastronomiju, lokalnu hranu, outdoor, zdravstveni i aktivni turizam, ruralni turizam te bolje povezivanje obale, otoka i Gorskog kotara.

„Primorsko-goranska županija želi biti partner onima koji razumiju da budućnost nije u brzom iscrpljivanju prostora, nego u pametnom razvoju koji će osigurati budućnost novim generacijama“, naglasio je Lukanović.

U nastavku programa župan je sudjelovao na panelu „Održivi gradovi kao generator poslovnih prilika“, uz zamjenika gradonačelnice Rijeke Vedrana Vivodu, višu ekonomsku savjetnicu u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj Hanu Huzjak, vlasnika i direktora tvrtke MAR d.o.o. Gorkija Bratima te predstavnika Jadrolinije Gorana Frkovića.

U raspravi je Lukanović govorio o poslovnim prilikama koje održivi razvoj otvara Primorsko-goranskoj županiji, ali i o potrebi da se veliki potencijali prostora, prirode, turizma, luke, industrije, otoka, obale i Gorskog kotara pretvore u stvarne rezultate. Naglasio je kako razvoj u vremenu brzih tehnoloških promjena traži više znanja, bolju organizaciju i ozbiljniji pristup javnog sektora.

„Imamo ogromne potencijale, ali da bi se njima pametno upravljalo, potrebno je veliko znanje. Primorsko-goranska županija ima iznimnu kombinaciju zelenog i plavog, Gorskog kotara i priobalja, prirodne raznolikosti i urbanog središta, ali sve to mora biti dio promišljenog razvoja“, rekao je župan.

Podsjetio je i na riječku povijest snažnog tehnološkog i industrijskog razvoja, istaknuvši kako se današnji razvojni trenutak ne može promatrati bez ambicije da se ponovno stvaraju uvjeti za napredak, inovacije i poduzetništvo.

Više raditi i uključiti mozak
Govoreći o ulozi Županije, Lukanović je naglasio da javni sektor mora biti učinkovit servis građanima i gospodarstvu. To, kako je rekao, znači uređene zemljišne knjige, dostupne parcele, brže postupke, kvalitetne javne usluge, dostupno zdravstvo, dobro obrazovanje i administraciju koja pomaže razvoju, umjesto da ga usporava.

„Ako je paket javnih servisa koje društvo mora isporučiti učinkovit i kvalitetan, nema boljeg poticaja za razvoj poduzetništva i gospodarstva. Kao župan želim raditi upravo na efikasnosti sustava, jer kada javni sustav funkcionira logično i racionalno, tada se i dobre ideje mogu brže pretvoriti u konkretne projekte“, istaknuo je.

Posebno je naglasio da digitalizacija i korištenje fondova ne smiju biti sami sebi svrha, nego alat za stvarno poboljšanje procesa.

„Moramo više uključiti mozak i moramo više raditi. Danas su puni fondovi novaca za digitalizaciju, ali nitko ne razmišlja o procesu koji treba digitalizirati. Ako je proces pogrešan, a vi ga digitalizirate, niste postali učinkovitiji – postali ste još manje učinkoviti“, poručio je Lukanović.

Dodao je kako se javni sektor mora manje baviti dojmom, a više rezultatima.

„Kao društvo moramo se prestati baviti pozornicom i svjetlima pozornice. Moramo se uhvatiti posla. Kod mene dojam neće biti bitan, ja ću se baviti rezultatima. Kada županijske procese dovedemo na racionalnije i logičnije razine, sve naše usluge prema društvu bit će učinkovitije i pametnije, kako bi i trebale biti“, zaključio je župan.

Konferencija je kroz više programskih cjelina otvorila teme pametnih tehnologija, kružnih poslovnih modela, održivog turizma, dugoročne konkurentnosti, novih poslovnih modela i bihevioralnog dizajna za poticanje održivih ponašanja. Zajednička poruka sudionika bila je da održivi gradovi nisu samo pitanje infrastrukture, već i prilika za kvalitetnije javne usluge, konkurentnije gospodarstvo i odgovorniji odnos prema prostoru.

Follow @torpedo_media