Povijesno ulaganje PGŽ-a: 80,7 milijuna eura za nove domove i bolju skrb za starije

Cilj investicijskog ciklusa je ravnomjernija dostupnost socijalnih usluga na cijelom području županije, od kvarnerskih otoka do Gorskog kotara, uz istodobno širenje izvaninstitucijskih usluga i uvođenje suvremenih oblika skrbi.

Rijeka - Primorsko-goranska županija pokreće veliki investicijski ciklus u sustavu socijalne skrbi, vrijedan 80,7 milijuna eura, kojim će se osigurati više od 500 novih smještajnih mjesta za starije osobe te unaprijediti kvaliteta i dostupnost socijalnih usluga. O kapitalnim ulaganjima na tematskoj konferenciji za novinare govorili su župan Ivica Lukanović i pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Mirela Smojver, istaknuvši kako je Županija iz svojeg proračuna za ovu namjenu osigurala 50,3 milijuna eura.

Cilj investicijskog ciklusa je ravnomjernija dostupnost socijalnih usluga na cijelom području županije, od kvarnerskih otoka do Gorskog kotara, uz istodobno širenje izvaninstitucijskih usluga i uvođenje suvremenih oblika skrbi.

Ovaj investicijski plan odgovor je na dugogodišnji nedostatak smještajnih kapaciteta i sve dulje liste čekanja. Trenutačno na smještaj u domovima za starije osobe na području županije čeka 3.727 osoba, među kojima je više od 500 starijih od 90 godina.

„Te brojke jasno pokazuju da ovo više nije samo pitanje socijalne politike, nego i dostojanstva ljudi te odgovornosti zajednice prema najstarijima“, kazao je župan, posebno upozorivši na podatak da je među osobama na listama čekanja čak 1.457 nepokretnih građana kojima je institucionalna skrb nužna.

Lukanović je podsjetio i na činjenicu da na području županije novih smještajnih kapaciteta u javnim domovima nije bilo više od tri desetljeća, odnosno od 1990. godine, kada je izgrađen Mali Kartec na otoku Krku. Izostanak sustavnog odgovora na potrebe starijeg stanovništva povezao je i s nedovoljnim angažmanom države.

„I s državne razine, rekao bih, to pitanje nije dovoljno osviješteno i zapravo je riječ o višegodišnjem zanemarivanju jednog od naših vitalnih socijalnih problema“, istaknuo je župan.

Novi smještajni kapaciteti, čiji bi konačni broj nakon završetka projektiranja mogao premašiti prvotno planiranih 500 kreveta, razvijat će se u Delnicama, Gerovu, Cresu, Kostreni i na području Opatije.

„Time želimo postići ravnomjernu dostupnost ove usluge na svim područjima naše županije“, istaknuo je Lukanović, naglasivši kako investicija ne podrazumijeva samo povećanje smještajnih kapaciteta, već i značajno podizanje kvalitete skrbi.

U novim objektima planirana je uspostava suvremenih kućanskih zajednica, specijaliziranih odjela za osobe s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije te terapijskih parkova. Dodatno unaprjeđenje sustava predviđeno je preseljenjem Centra za rehabilitaciju Fortica iz Kraljevice na područje Općine Jelenje.

Županija pritom ne planira razvoj sustava skrbi ograničiti samo na institucionalni smještaj. Važan dio strategije čini i širenje izvaninstitucijskih usluga kako bi starijim osobama omogućili što dulji ostanak u vlastitim domovima.

Za razvoj tih usluga u proračunu za 2027. godinu predviđeno je 500.000 eura, što je znatno više od 75.000 eura izdvojenih u 2026. godini. Sredstva će prvenstveno biti usmjerena na uspostavu dnevnih boravaka za starije osobe, a operativni razgovori o njihovom otvaranju već su započeli s predstavnicima jedinica lokalne samouprave.

Koliko je financiranje redovne djelatnosti domova za starije osobe postalo zahtjevno, ilustrira podatak koji je iznio župan. Dok je Županija 2021. godine za rad postojećih domova izdvajala 152.000 eura, u 2026. godini za održavanje istih smještajnih kapaciteta mora osigurati čak 3,4 milijuna eura.

Pritisak na županijski proračun stoga je sve veći, a dodatni izazov predstavlja financiranje budućih domova, za koje, prema trenutačnim najavama, nisu predviđena sredstva u državnom proračunu.

„Nadamo se da će Vlada Republike Hrvatske ipak pronaći sredstva i uključiti se u sufinanciranje novih objekata te pronalaženje održivog modela njihova financiranja. Lokalne zajednice same ne mogu dugoročno nositi cjelokupan financijski teret izgradnje i održavanja novih kapaciteta“, poručio je Lukanović.

U planu i bonus za medicinske sestre zaposlene u županijskim domovima za starije

Uz investicije u smještajne kapacitete, župan je najavio i novu mjeru usmjerenu na stabilizaciju kadrovske situacije u domovima za starije osobe. Riječ je o proširenju takozvanog sestrinskog bonusa, koji bi se od 1. siječnja 2027. godine, uz medicinske sestre zaposlene u domovima zdravlja, počeo isplaćivati i medicinskim sestrama u domovima za starije.

„Ako županijska skupština prihvati predloženi proračun za 2027. godinu, više od 50 medicinskih sestara ostvarivat će pravo na mjesečni dodatak na plaću od 250 eura. Za provedbu ove mjere Županija će godišnje izdvajati nešto više od 300.000 eura. Cilj je poboljšati materijalni položaj medicinskih sestara i pridonijeti stabilizaciji kadrovske situacije u ustanovama“, najavio je župan Lukanović.

Detaljniji pregled planiranih kapitalnih projekata predstavila je resorna pročelnica Mirela Smojver. Naglasila je kako se, uz povećanje institucionalnih kapaciteta, posebna pozornost posvećuje razvoju usluga za starije osobe i druge ranjive skupine, osobito osobe s invaliditetom.

Među najznačajnijim projektima izdvojila je Centar za starije osobe Kostrena, kapaciteta 144 stacionarna mjesta. Uz smještaj, objekt će imati posebne jedinice za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije te pružati izvaninstitucijske usluge. Posebno je važna planirana dostava obroka, kojom bi se pokrio istočni dio Rijeke, dok bi postojeći kapaciteti Doma Kantrida nastavili opsluživati zapadni dio grada. Građevinski radovi privode se kraju, a početak rada planiran je sredinom 2027. godine, ako sve bude teklo prema predviđenoj dinamici.

Dom za starije osobe Cres imat će kapacitet od 80 korisnika. Projektiranje je pri kraju, a početkom 2027. godine planira se pokretanje postupka javne nabave za izvođenje radova. I ovaj će objekt imati poseban odjel za osobe s demencijom te terapijski park prilagođen njihovim potrebama.

U Gerovu je planirana rekonstrukcija i moguće proširenje nekadašnjeg hotela koji je Županija kupila prošle godine za 840.000 eura. U tijeku je postupak odabira projektanta, a nakon izrade projektne dokumentacije bit će poznat konačni kapacitet doma, za koji se zasad planira najmanje 50 kreveta.

Jedan od najvećih projekata je novi dom za starije osobe na području Voloskog, kapaciteta 190 kreveta. Planirana je izgradnja novog objekta s tri smještajna krila, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 22 milijuna eura. Projekt se realizira u suradnji Primorsko-goranske županije i Grada Opatije, koji će ga sufinancirati u jednakim udjelima. Projektna dokumentacija je u izradi, a početak postupka javne nabave za radove očekuje se početkom 2027. godine.

U suradnji s Općinom Jelenje planirana je i uspostava Dnevnog centra za starije osobe, koji neće biti namijenjen trajnom smještaju, već pružanju usluga dnevnog boravka.

U Delnicama je uređena dislocirana jedinica Doma za starije osobe Kantrida, kapaciteta 55 korisnika. Smještena je u objektu Doma zdravlja, a obuhvaća 18 moderno uređenih soba. Vrijednost projekta iznosi oko tri milijuna eura, a početak rada očekuje se tijekom 2027. godine.

Poseban projekt predstavlja preseljenje Centra za rehabilitaciju Fortica iz Kraljevice u bivšu školsku zgradu u Dražicama, na području Općine Jelenje. Kako je pojasnila Smojver, riječ je o zasebnoj investiciji čiji je cilj osigurati kvalitetnije i primjerenije uvjete za korisnike koji trenutačno borave u neadekvatnom prostoru.

Planiranom prenamjenom i proširenjem zgrade osigurat će se suvremeni uvjeti za svih 40 sadašnjih korisnika. Uz to, u novom objektu planira se razvoj dodatnih usluga, među kojima su dnevni centar za osobe s invaliditetom i usluga predaha od skrbi s najmanje šest kreveta.

Pročelnica je podsjetila i na dva završena projekta energetske obnove domova za starije osobe Kantrida i Mali Kartec, kojima su unaprijeđeni uvjeti boravka korisnika i energetska učinkovitost objekata.

Zaključno je istaknula važnost izvaninstitucijskih usluga, poput pomoći u kući, dostave obroka i dnevnih boravaka, kojima je dosad obuhvaćeno oko 900 korisnika. Usluge se pružaju putem županijskih domova, drugih ustanova, udruga, Crvenog križa i organizacija civilnog društva.

S obzirom na postojeće liste čekanja, povećanje proračunskih sredstava trebalo bi omogućiti širenje tih usluga i uključivanje većeg broja korisnika.

Razvoj institucionalne i izvaninstitucijske skrbi tako postaje temelj sustava socijalne politike Primorsko-goranske županije.

Follow @torpedo_media