Projekt „Zdravo mršavljenje“ kao novi model zdravstvene skrbi protiv „tihe epidemije“ debljine
Autor: Marina Brajkovic 07.04.2026
Ova inicijativa, koja okuplja ključne županijske zdravstvene ustanove, ima za cilj sustavnu borbu protiv pretilosti – kronične bolesti koja u Hrvatskoj, ali i svijetu, poprima epidemijske razmjere.
Rijeka - Povodom Svjetskog dana zdravlja, u sjedištu Primorsko-goranske županije predstavljen je inovativni javnozdravstveni projekt „Zdravo mršavljenje“. Ova inicijativa, koja okuplja ključne županijske zdravstvene ustanove, ima za cilj sustavnu borbu protiv pretilosti – kronične bolesti koja u Hrvatskoj, ali i svijetu, poprima epidemijske razmjere.
Župan Ivica Lukanović istaknuo je važnost zajedničkog djelovanja ustanova u stvaranju dodane vrijednosti za građane.
„Svi smo svjesni koliko je pretilost postala ozbiljan problem. Drago mi je što su se naše ustanove udružile kako bi koordinirale ovaj važan projekt koji će, osim povećanja svijesti o zdravlju, rasteretiti i naše ordinacije primarne zdravstvene zaštite“, poručio je župan, zahvalivši ravnatelju Ljekarni Jadran na pokretanju inicijative.
Ravnatelj Thalassotherapije Opatija, Viktor Peršić, iznio je podatke o ekonomskom opterećenju sustava, istaknuvši da na liječenje posljedica debljine odlazi između 6 i 8 posto ukupne zdravstvene potrošnje.
„U našoj županiji približno 50.000 ljudi ima problem s debljinom. Kada bi svatko od njih izgubio samo dva kilograma mjesečno, to bi značilo 10 posto manje kroničnih bolesti poput dijabetesa i infarkta, te uštedu od preko 50 milijuna eura godišnje u širem društvenom kontekstu“, objasnio je Peršić, naglasivši da debljina više nije estetsko, već prvenstveno medicinsko pitanje.
Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, Željko Linšak, upozorio je da Hrvatska, uz Slovačku i Maltu, drži neslavni vrh Europe po stopi prekomjerne težine, koja kod muškaraca doseže gotovo 69 posto.
„Postoji jaz između znanstvenog znanja koje imamo i ponašanja građana. Naš je cilj preventivno djelovati kako bismo smanjili potrebu za kurativnim liječenjem“, rekao je Linšak.
Nositelj projekta su Ljekarne Jadran, čiji je ravnatelj Sanjin Sirotnjak detaljno prezentirao operativni plan. Projekt je nadogradnja uspješnog pilot-programa koji je pokazao veliki interes građana, ali i zabrinjavajuće trendove – poput osoba koje su na opasnim dijetama bez nadzora ili onih koji zaziru od farmakološke terapije.
„Ovo nije samo inicijativa, već model koji u fokus stavlja pacijenta kroz osobni i partnerski odnos.
Ljekarna postaje uvijek dostupna i ključna točka primarne zdravstvene zaštite, a ljekarnik jednakovrijedan sudionik u provođenju zdravstvene skrbi“, kazao je Sirotnjak. Projekt uključuje antropometrijska mjerenja, odnosno mjerenje sastava tijela, opsega struka, krvnog tlaka, šećera i lipida. Potom individualna savjetovanja kroz termine od 30 minuta uz prethodnu predbilježbu. Dnevnik samokontrole kao alat za jačanje odgovornosti pacijenata i edukativni ciklus od deset tematskih predavanja o debljini i imunitetu, suplementima, prehrani, tjelesnoj aktivnosti, mentalnom zdravlju, perimenopauzi, lijekovima za mršavljenje i debljini kod trudnica i djece.
Sirotnjak je najavio da će se savjetovanja provoditi u riječkim ljekarnama na pet lokacija: Vežica, Škurinje, Zamet, Kazalište te u gradu Cresu, čime se osigurava dostupnost usluge i na otocima. Prvi turnusi kreću već krajem travnja, a detaljni termini bit će dostupni na web stranicama i u samim ljekarnama.
Ravnatelj Doma zdravlja PGŽ, Nikola Osojnak, zaključio je kako svaka aktivnost usmjerena na zdravu težinu dugoročno omogućava kvalitetniju medicinsku uslugu.
„Ljekarnici često imaju doticaj s građanima koji možda nisu u tom trenutku posjetili svog obiteljskog liječnika. Ovakva suradnja jača svijest i pomaže nam da kao sustav budemo bolji i održiviji“, poručio je Osojnak.
Građani su već na dan prezentacije ispred ljekarne na riječkom Korzu mogli obaviti prva metabolička mjerenja, čime je simbolično označen početak ovog programa za zdraviju budućnost regije.
