[FOTO] U fokusu sjednice Županijske skupštine PGŽ teme INA i Platak
Autor: Nikola Cvjetović 20.02.2025
Jednoglasno usvojena prva točka dnevnog reda pod nazivom Informacija o zagađenju mora, zraka i povećanoj buci iz postrojenja INA Rafinerija nafte Rijeka – lokalitet Urinj, uz kritiku INI što se nije odazvala pozivu na Skupštinu.
Rijeka - Na sjednici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije održanoj u dvorani Rektorata Sveučilišta u Rijeci prva točka dnevnog reda pod nazivom Informacija o zagađenju mora, zraka i povećanoj buci iz postrojenja INA Rafinerija nafte Rijeka – lokalitet Urinj jednoglasno je usvojena od županijskih vijećnika uz kritiku INI što se nije odazvala pozivu na Skupštinu. Kritiku je uputila većina vijećnika na čelu s predsjednikom Županijske skupštine Markom Borasom Mandićem i saborskim zastupnikom Marinom Miletićem koji je također uzeo učešće u raspravi.
Prezentaciju o onečišćenju mora na Urinju pripremio je vijećnik Josip Katalinić koji je predložio niz zaključaka usmjerenim na rješavanje onečišćenja, među kojima i osnivanje radne skupine koja će na kvartalnoj bazi pratiti sve aktivnosti oko INA Rafinerije nafte Rijeka – lokalitet Urinj te slijedeće dvije godine polugodišnje izvještavati Županijsku skupštinu o napretku situacije sa zagađenjem. Predloženo je da radna skupina bude sastavljena od predstavnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze i Odjela za zdravstvo Primorsko-goranske županije, Jadranskog edukativno-istraživačkog centra za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora (ATRAC), predstavnika civilnog društva – mještana s područja Općine Kostrena, predstavnika Općine Kostrena te predstavnika INA Rafinerija nafte Rijeka – lokalitet Urinj. Predlaže se da se u radnu skupinu uključe i drugi nezavisni stručnjaci iz područja za koje se ocijeni da je opravdan interes, primjerice, iz područja geologije, geofizičkih istraživanja, mineralogije, petrologije, geotehnike, kako bi se sa stajališta struke mogle meritorno razmotriti aktivnosti i eventualna daljnja događanja zagađenja na području Kostrene.
Također, predložena je izrada stručne revizije sustava monitoringa onečišćenja i to sa stanovišta tehnologije i sa stanovišta topologije, koja će predložiti potrebne mjere ublažavanja štetnog utjecaja postrojenja.
U raspravi koja je uslijedila, zaključeno je da se radi o problemu koji se ne tiče samo Općine Kostrene, već cijele države.
Župan Zlatko Komadina istaknuo je kako je država sada na potezu podsjetivši kako je točka na kojoj se raspravljalo o onečišćenju na sjednici u listopadu inicirana od resornih upravnih odjela Primorsko-goranske županije. „Kucate na otvorena vrata, ali mislim da država mora reagirati po službenoj dužnosti. Nadam se da će ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković održati svoje obećanje i doći da razgovaramo o okolišnoj dozvoli za INA-u i drugim važnim temama. Ono što je definitivno jasno da vlasnik mora brinuti o svojoj imovini, a vlasnik je, uz MOL i Republika Hrvatska. Ovdje imamo aspurdnu situaciju da država zagađuje državu”, zaključio je župan Komadina.
Resorni pročelnik Sanjin Vranković je u svom obraćanju istaknuo osnivanje Županijskog operativnog centra koji prati onečišćenja mora i redovno razmatra pitanje zagađenja te je proslijedio prijave Državnom odvjetništvu i Policijskoj upravi koja provodi operativne radnje. „U više navrata smo od resornog ministarstva tražili da se preispita okolišna dozvola i da se INA-i naloži sanacijski program koji onda ima i akcijski plan u kojem se definiraju jasno rokovi kada se koji dokument mora napraviti i što se mora sanirati. Mi smo održali sastanak s ministricom Vučković na kojem je zaključeno da će biti organiziran sastanak na kojem će biti prisutni svi ključni dionici, no nije održan. Pred 15 dana smo opetovano tražili taj sastanak”, rekao je Vranković.
Načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić pozdravio je inicijativu za organizacijom zajedničkih tematskih sjednica Županijske skupštine Primorsko-goranske županije i Općinskog vijeća Općine Kostrena s ciljem upoznavanja javnosti o poduzetim mjerama sanacije od strane INA d.d. i provedbi mjera. Naglasio je kako je i Općina svim nadležnim institucijama podnijela sve konkretne prijave i da bi prije svega trebalo vršiti pritiske na nadležne institucije da počnu koristiti sve instrumente. Načelnik je dodao kako je Općina isključivo prema onečišćivačima podigla cijenu komunalne naknade.
Kao drugu točku dnevnog reda, vijećnik Leonardo Pavela predstavio je svoje Izvješće o stanju, realiziranim aktivnostima GSC-a i planovima za sportsko-rekreacijski centar Platak i Goranski sportski centar d.o.o. pri čemu je izrazio nezadovoljstvo s određenim segmentima poslovanja te ujedno istaknuo prijedloge za poboljšanja, kao i prijedlog da direktor GSC-a podnese izvješća o dosadašnjima aktivnostima s čime se većina vijećnika složila.
Načelnica Općine Čavle Ivana Cvitan Polić istaknula je kako Platak zaslužuje status strateški važnog projekta za Republiku Hrvatsku naglasivši značaj ulaganja Primorsko-goranske županije nakon čega su vidno poboljšani uvjeti rada i infrastrukture s čime se složio i potpredsjednik Županijske skupštine Željko Lambaša. Iznos od 20 milijuna eura uložen je u izgradnju parkinga, ceste kao i žičare, dok je Općina Čavle uložila 625 tisuća eura. Gradonačelnica Katarina Mihelčić smatra da je vrijeme da se Delnice prepoznaju kao Centar za bazične pripreme sportaša upravo zbog dolaska brojnih sportaša uključujući rukometaše, odbojkaše, nogomataše, hrvačke saveze, nacionalne i inozemne hokejaške saveze pri čemu je istaknula dobru suradnju s Goranskim sportskim centrom.
Direktor Ivan Stojanović istaknuo je kako ovogodišnji rezultati, u usporedbi s prošlom sezonom, imaju bolje pokazatelje navodeći broj prodanih karata, Platak je do sada posjetilo 40 tisuća posjetitelja što je povećanje od 30 %, istaknuvši da će učiniti sve u cilju da se sezona održi što duže. Osvrnuo se i na oštećenje akumulacijskog jezera za koje se planira i skora sanacija, kao i na ulaganja Turističke zajednice Kvarnera u promociju Platka u iznosu od 300 tisuća eura u posljednjih nekoliko godina te važne manifestacije poput Ski Bike natjecanja, Snowboard Sessiona i Sva lica Platka zaključivši kako je potencijal Platka i sportskih objekata kojima upravlja GSC u Delnicama, iznimno velik.
Vijećnica Morena Lekan predložila je da se napravi plan za razvoj ljetnog i zimskog turizma, u skladu s time potpredsjednik Lambaša ustanovio je da Platak treba gledati kroz cijelu sezonu dok je vijećnik Davor Štimac pohvalio inicijativu vijećnika Pavele kao i pokrenutu inicijativu izgradnje nove staze oko jezera za skijaško trčanje.
Zamjenica Marina Medarić i pročelnica Sonja Šišić također su istaknule dobru suradnju s direktorom Goranskog sportskog centra dok je župan Zlatko Komadina prisutne prisjetio na same početke ulaganja u područje Platka kada su odlučili da ono bude nešto što će biti na korist i ponos svim građanima i djeci za rekreaciju i bavljenje sportom što je rezultiralo osnivanjem trgovačkog društva koje će voditi poslove. Osvrnuo se i na Centar bazičnih priprema u Delnicama pri čemu je istaknuo nedostatak smještajnih kapaciteta i tekuće vode koja se treba dovesti na Platak.
U nastavku sjednice usvojen je Plan razvoja sustava cililne zaštite na području PGŽ za 2025 pri čemu se resorna pročelnica Ermina Duraj referirala na izjavu vijećnika Popova da je riječ o premalom iznosu od 18.800 eura, pojasnivši da sustav civilne zaštite Primorsko-goranska županija kontinuirano financira, ove godine s 1.200.000,000 eura, dok navedeni iznos za Specijalističku postrojbu civilne zaštite koju financira i država, predstavlja dodatna sredstva. Istaknula je da se sustavu civilne zaštite PGŽ pomaže na različite načine, posebno u vidu nabave opreme te pozvala sve vijećnike da posjete skladište Specijalističke postrojbe na Grobniku zaključivši kako cijeli sustav jako dobro funkcionira.
Usvojen je i Prijedlog odluke o planu, programu i načinu upoznavanja s opasnostima od požara na području PGŽ, kao i Prijedlog odluke o rasporedu kapitalne donacije Vatrogasnoj zajednici PGŽ u iznosu od 422.148,50 eura namijenjena za izgradnju vatrogasnog tornja u sklopu Centra za obuku interventnih službi Primorsko-goranske županije u Šapjanama.
U nastavku Sjednice usvojen je Prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih vijećnika zastupljenih u Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije za prva dva tromjesečja u 2025. godini te Prijedlog odluke o naknadi troškova i nagradi za rad članovima vijeća i predstavnicima nacionalnih manjina u Primorsko-goranskoj županiji.
Usvojen je Prijedlog odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja minimalnog financijskog standarda za decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg školstva u 2025. godini u iznosu 9.056.910 eura pri čemu je raspoređeno za osnovno školstvo 4.171.846,00 te srednje škole i učeničke domove 4.885.064,00 eura. Kroz decentralizirane funkcije Županija financira škole i učeničke domove: 32 osnovne škole, 35 područnih škola i 30 srednjih škola kojima je osnivač PGŽ i 1 srednju školu kojoj je osnivač Hrvatska salezijanska provincija (Salezijanska klasična gimnazija u Rijeci) te 4 učenička doma kojima je osnivač Primorsko-goranska županija i 1 učenički dom kojem je osnivač Družba sestara Presvetog Srca Isusova (Ženski učenički dom Marije Krucifikse Kozulić). Ukupno se djelatnost odgoja i obrazovanja obavlja u 147 školskih zgrada i 37 školskih sportskih dvorana.
Do kraja sjednice koja se održala u zgradi Rektorata Sveučilišta u Rijeci sve točke dnevnog reda su usvojene.
AKTUALNI SAT
Na aktualnom satu 33. sjednice Županijske skupštine vijećnik Leo Pavela (nezavisni) vijećnike je informirao o apelu kojem izražavaju nezadovoljstvo preopterećenošću i uvjetima rada.
Pročelnica za zadravstvo Vesna Čavar rekla je da su problemi preopterećenosti zdravstvenog sustava poznati i da se intenzivno radi kako bi se unaprijedio sustav. Pojasnila je da Primorsko-goranska županija ulaže značajna sredstva u razvoj, obnavljanje, izgradnju te energetsku obnovu.
Vijećnik Bojan Kurelić (Akcija mladih) osvrnuo se na posjet ACES Europe komisije iz Brisela vezano za kandidaturu Primorsko-goranske županije za Europsku regiju sporta, rekavši da podržava ovu kandidaturu i razvoj sporta, ali izrazio sumnju u iznesene podatke da je ova županija predvodnica. Spominje se, dodao je, doček vrhunskih srebrom nagrađenih svjetskih rukometnih prvaka, dok s druge strane mi to svjetsko prvenstvo nismo mogli gledati u Rijeci jer za to dvorana na Zametu nema uvijete. Upitnim smatra i podatak da se 40% stanovništva dva puta tjedno bavi sportom te da Županija u sport ulaže između 3,1 i 3,2%. Pročelnica za kulturu, sport i tehničku kulturu Sonja Šišić potvrdila je da su u trodnevnom posjetu bili predstavnici Komisije ACES Europe u sklopu kandidature Primorsko-goranske županije za Europsku regiju sporta 2026. godine. Svi navedeni podaci iznijeti su na konferenciji za novinare, a komisija je obišla sportsku infrastrukturu na području županije. Pročelnica se složila da Centar Zamet možda ne može zadovoljiti uvjete za međunarodno natjecanje, ali može zadovoljiti uvjete za trening. Dodala je da je komisija pozitivnim ocijenila Centar Zamet i Bazene Kantrida. Što se tiče ulaganja u sport, dodala je, oni se nalaze na stranici Hrvatske zajednice županija te obuhvaćaju i sredstva koja se doznačavaju jedinicama lokalne samouprave, ulaganja u infrastrukturu i Goranski sportski centar u koji su proteklih godina uložena velika sredstva. Potvrdila je PGŽ, gledajući BDP i broj stanovnika, Županija, odmah iza Grada Zagreba, po ulaganjima u sport i sportsku infrastrukturu. Vijećnik Kurelić zatražio je analizu ulaganja u sport u pisanom obliku.
Odgovor u pisanom obliku zatražio je i Josip Katalinić (MOST), a tiču se Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Marišćini, i to vrste i količine otpada koje su ušle u postrojenje, koliko je RDF-a proizvedeno, a koliko plasirano na tržište te koliko je plaćeno spaljivanje tog RDF-a.
Robert Matić (SDP) postavio je pitanje je li završen sudski postupak na Općinskom sudu u slučaju razriješene ravnateljice Učeničkog doma u Lovranu, na što je pročelnica za odgoj i obrazovanje Edita Stilin odgovorila da je zahtjev ravnateljice odbačen te da ona kao gubitnik spora mora podmiriti troškove postupka, dok Županija u ovom slučaju nema nikakvih financijskih obveza.
Mario Alempijević (Akcija mladih) postavio je pitanje čestih prekida u opskrbi električnom energijom stanovnika u mjestu Beli na Cresu. To je, dodao je, mjesto bez vode, kanalizacije pa i struje i to 5-6 puta mjesečno po više sati. Neminovno je da uslijed prekida opskrbe električnom energijom, stanovnici ostaju i bez vode jer ne mogu raditi ni hidrofori. U svrhu zadržavanja stanovništva na otoku te opstanka turizma, stanovnici Belog traže postavljanje agregata uz podršku i eventualno sufinanciranje Primorsko-goranske županije. Na ovo pitanje odgovorio je župan Zlatko Komadina koji će se sutra susresti s novim direktorom Elektroprimorja, nakon odlaska u mirovinu dosadašnjeg direktora Vitomira Komena. Istaknuo je i ulaganja Primorsko-goranske županije u Centar Beli te proširenje ceste kako bi se ovom mjestu omogućio razvoj i opstojnost. Vijećnik Alempijević zahvalio je županu što će promptno reagirati znajući koliko je to važno stanovnicima, ali i turistima koji dolaze u Beli i njihovoj percepciji destinacije.
Iva Pečnik Kasner (HDZ) postavila je pitanje nabave fiksnog mamografa za područje Gorskog kotara. Kako je istaknula mamograf je ključan u prevenciji smrtnih ishoda i ranom otkrivanju raka dojke. Podsjetila je kako je 50% sredstava za kupovinu mamografa osigurano iz ostavštine dobrotvorke Janet Majnarich, a 50% bi trebala izdvojiti Županija jer smatra da bez obzira na mobilni mamografski uređaj, nakon što je pokvaren onaj fiksni mamograf u Delnicama, mještanke Gorskog kotara zaslužuju novi fiksni uređaj. Župan Komadina je rekao da je za to da Gorski kotar dobije fiksni mamograf jer Gorski kotar to zaslužuje. Ja vam mogu obećati, a na mojim nasljednicima ostaje da to i ostvare, rekao je.
Vijećnik Vice Sep (HDZ) ponukan tragedijom u školi u zagrebačkom naselju Prečko naglasio je nužnost omogućavanja djeci podršku stručnih timova u školama. Postavio je pitanje imaju li riječke škole psihologe. Pročelnica Stilin odgovorila je da uloga psihologa nemjerljiva te da je Županija osnivač 66 ustanova, od čega njih 45 ima psihologa, odnosno oko 70% škola. Osnovne škole imaju 22 psihologa, srednje škole 20 i učenički domovi još 3. Na pitanje imaju li riječke škole psihologe, pročelnica nije mogla odgovoriti jer je njihov osnivač Grad Rijeka. Inače, za zapošljavanje ovog kadra Ministarstvo daje suglasnost školi, a Županija pisanu podršku i to školama kojima je ona osnivač.
Franjo Butorac (PGS) postavio je pitanje zašto roditelji iz Gorskog kotara moraju sufinancirati prijevoz djece u Centar za autizam. Naime, u Ravnoj Gori se nalaze dva takva učenika za koje Općina roditeljima financira taj trošak, dok je u Fužinama još jedno dijete za koje njihova Općina to ne čini, smatrajući da to nije zakonit način. Riječ je o 450 eura koji su dodatan teret roditeljima koji i tako nose težak križ, rekao je Butorac. Pročelnica Stilin je obrazložila da je Centar za autizam ustanova Grada Rijeke, dok Primorsko- goranska županija financira prijevoz učenika u osnovne škole kojima je osnivač. Prema tome, u ovom slučaju Centar za autizam je u obvezi organizirati taj prijevoz, zaključila je pročelnica. Stilin je istaknula kako su oni za djecu s posebnim potrebama organizirali posebne odjele u Krku i Cresu kako djeca ne bi svakodnevno putovala već boravila u svom okruženju u posebnim, njima prilagođenim uvjetima.
Članica Skupštine Gabrijela Gorjanac Kapša (SDP) postavila je pitanje kretanja BDP-a u Primorsko-goranskoj županiji, na što joj je odgovorio pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan rekavši da mu je drago da se može pohvaliti. BDP per capita je najbolji u državi, izuzev Grada Zagreba. Primorsko-goranska i Istarska županija su županije najbliže europskom prosjeku. Nalaze se na oko 80% europskog BDP-a. Rast je ubrzan čak i u odnosu na Istru. Naš rast je 9%, a istarski 8,96%. Apsolutno BDP je sličan, ali je naš za 30% veći, zaključio je Krpan.
Iva Rinčić (NL) postavila je pitanje problematike koncesije Ribolovnog društva Luben na Mrtvom kanalu. Podsjetila je da problem traje od 2020. godine što je dovelo do ugrožavanja budućnost, tradicije i očuvanja identiteta vezova za barke u Mrtvom kanalu. Postavila je pitanje što Županija poduzima, što će biti s koncesijom i ima li uređenu prostorno-plansku dokumentaciju. Zlatan Marunić voditelj Odsjeka za pomorsko dobro i koncesije rekao je da je optimističan glede koncesije, obrazložio je da je od 2019. godine Mrtvi kanal u nadležnosti Republike Hrvatske, kada je i luka Rijeka proglašena lukom od državne važnosti. Novi Zakon vratio je Mrtvi kanal Županiji u nadležnost, sad smo u pripremnoj fazi za davanje koncesije, nadam se da ćemo u jednoj od sljedećoj sjednici i okončati.
Morena Lekan (Možemo) postavila je pitanje razmišlja li se u ovoj Županiji o razvoju inkluzivnog turizma, pristupačnog turizma osobama s invaliditetom. Spomenula je nužnost prilagođavanja internet stranica tim skupinama građana te sadržaja i pristupačnosti atrakcija ovim posjetiteljima. Pročelnica Marač rekla je da je danas Dan socijalne pravde te da Županija radi na tome i svjesna je da to nedostaje. Što se tiče pristupačnosti to je prioritet od kojih se ne odustaje prilikom svih novih projekata u Županiji, ali činjenica je da o inkluzivnom turizmu nitko ne razmišlja i nitko se time ne bavi. No, pročelnica vjeruje da će doći do promjene te da će se kroz europske fondove otvoriti mogućnosti za ovakva promjene.
Nedo Pinezić (Unija Kvarnera) istaknuo je da je porez na dohodak najveći izvor prihoda, a u procesu donošenja visine tog poreza županija ne sudjeluje. Država određuje limite, a jedinice lokalne samouprave određuju visinu. Neke jedinice lokalne samouprave donijele su odluku (Mali Lošinj i Baška) iskorištena mogućnost povrata dijela preplaćenog poreza kroz poticaje male vrijednosti za lokalno stanovništvo ne bi li se stvorila nova vrijednost u turizmu, poboljšala ponuda i kroz bolji promet i porez vratio novac u proračun. Ima li županija želje pokrenut program potpora male vrijednosti poput svojedobnog sufinanciranja kamata, pitao je Pinezić, a odgovor će dobiti u pisanom obliku.
Damir Pilepić (PGS) postavio je pitanje o stanju u domovima za starije. Zanimalo ga koliko osoba se nalazi na listi čekanja, koliko dugo se čeka, za koji dom se čeka najduže, a za koji najkraće i koje bi bilo prihvatljivo vrijeme čekanja. Pročelnica Marač rekla je da svi znaju da je vrijeme čekanja na smještaj u domovima u Hrvatskoj predugo, a kapaciteti premali. No, intencija je ulagati u izvaninstitucijsku skrb starijih kroz mobilne timove, palijativne timove, pomoć u kući i slično. Primjer takve skrbi samačkih domaćinstava je u Gorskom kotaru koji planira razvoj stambenih zajednica. Cilj je da stariji ne dođu u dom, osim kada moraju, a to je u slučaju bolesti i nemogućnosti kretanja. Podsjetila je i na Zakon prema kojemu djeca moraju brinuti o svojim roditeljima, ali i na nužnost osnivanja dnevnih boravaka. Takav projekt priprema se u Općini Jelenje koja je povukla sredstva za dnevni boravak za starije osobe s manjim kapacitetom stacionara u slučaju kratkotrajnog pogoršanja zdravstvenog stanja. Marač je pozvala i druge gradonačelnike i načelnike da pripreme takve projekte i apliciraju na natječaje. Inače, kada govorimo o kapacitetu domova za starije oni će se povećati otvaranjem Doma u Kostreni za 144 mjesta, do ljeta završit će se Delnice s 59 mjesta, Cres ima gotovo idejno rješenje s 80 mjesta, a u Klani je planirano 80 do 120 mjesta. No, rješenje nije u smještaju starijih osoba u Domove, smatra Marač, već u izvaninstitucijskoj skrbi.
Orjen Petković (Možemo) postavio je pitanje projekta dogradnje lučice Žurkovo, odgovor će dobiti u pisanom obliku.
Boris Popović (NL) bavio se temom gospodarstva ponukan novim indeksima razvijenosti. Rekao je da Županija ima negativan trend i trenutačno se nalazi u 3. kategoriji razvijenosti. Popović smatra da je to pravi pokazatelj razvoja jer obuhvaća 10 podindeksa i 46 pokazatelja. Županija prednjači u poduzetništvu, tehničkom spremnost i tržištu rada, a ispod prosjeka je u zdravlju, infrastruktura i promet te obrazovanje. Postavio je pitanje kako će zaustaviti zaostajanje i preokrenuti u napredovanje. Pročelnik Krpan je rekao da su makroekonomski pokazatelji jedno, a indeksi razvijenosti drugo. Činjenica je da su pokazatelji vezani za negativna demografska kretanja, ali PGŽ makroekonomski „ trči,juri i vuče brže od drugih u okruženju“. Ovaj indeks, dodao je Krpan, pomoći će nam da nas se na prijavi projekata ne odbacuje, ali PGŽ je najbolja u Hrvatskoj, poručio je.
Davor Štimac (NL) postavio je pitanje kako napreduju radovi u Domu zdravlja u Delnicama i kada će završiti? Zamjenik župana Vojko Braut rekao je kako će na prvom katu Doma zdravlja u Delnicama biti otvorena ispostava Doma umirovljenika Kantrida. Na tisuću četvornih metara prostora moći će se smjestiti 35-37 korisnika. Rekonstrukcija je počela u studenom, a unutarnje uređenje obuhvaćalo je radove na konstrukciji, pregradnim zidovima i podovima. Prilikom izvođena radova došlo je do prodora vode u dva navrata, ali nije prouzročena nikakva šteta na medicinskim uređajima Doma zdravlja. Radovi se izvode u poslijepodnevnim satima, kako bi ambulante u jutarnjim satima mogle u miru obavljati svoj posao, pa je Braut iskoristio priliku da zahvali djelatnicima Doma zdravlja i mještanima na strpljivosti. Grubi radovi su dovršeni i sada će uslijediti uređenje prostora. Uz ovo, projekt je dobio potporu i za energetsku obnovu vrijednu 1,2 milijuna eura pa će zgrada dobiti i novi krov, stolariju i fasadu, a sve će biti gotovo do kraja ove godine.
