Županijska skupština bez suglasnosti o rebalansu proračuna: Odgođena realizacija dijela ključnih projekata

Tim izmjenama konsolidirani se proračun trebao povećati za 13,2 milijuna eura, odnosno za 3,3 posto, čime bi novi ukupni financijski plan iznosio 420,2 milijuna eura.

Rijeka - Županijski vijećnici na današnjoj sjednici Županijske skupštine nisu usvojili prvi rebalans proračuna Primorsko-goranske županije. Tim izmjenama konsolidirani se proračun trebao povećati za 13,2 milijuna eura, odnosno za 3,3 posto, čime bi novi ukupni financijski plan iznosio 420,2 milijuna eura.

Kako je uoči glasanja pojasnio resorni pročelnik Krešimir Parat, ovo predloženo povećanje najvećim je dijelom rezultat prenesenog neto viška iz prethodne godine u iznosu od oko 10 milijuna eura, dok se ostatak temeljio na rastu prihoda tekuće godine i primitcima od zaduživanja. Planirano povećanje proračuna najvećim je dijelom trebalo biti usmjereno u zdravstvo gdje su se dodatna sredstva namjeravala reinvestirati u tekuće poslovanje zdravstvenih ustanova, nabavu medicinske opreme i provođenje zdravstvenih programa.

Odbijanjem rebalansa proračuna automatski je pala i odluka o realizaciji jedne od kapitalnih investicija Primorsko-goranske županije u obrazovnu infrastrukturu. Županijska skupština tako nije potvrdila prijedlog o kupnji kompleksa bivšeg Prehrambeno industrijskog kombinata (PIK) d.d. Rijeka u Rijeci sa svrhom prenamjene u budući edukacijsko-umjetnički centar koji je trebao dugoročno riješiti problem nedostatka prostora riječkih umjetničkih škola.

Ujedno, na čekanju je i usmjeravanje oko 230 tisuća eura za 11 novih specijalizacija kao i nabavke nove medicinske opreme. Zaustavljeno je uvođenje sestrinskog bonusa, dodatka na plaću od 250 eura medicinskim sestrama, kao i nove stipendije za učenike sestrinstva. U sektoru obrazovanja i školstva ovakav ishod zaustavio je osiguravanje 28 novih pomoćnika u nastavi te stipendije za deficitarna poljoprivredna usmjerenja, vinogradarstvo i maslinarstvo. Od kapitalnih projekata, istaknuto je sufinanciranje energetske obnove Guvernerove palače i potreba za dodatnim radovima na Domu za starije osobe u Delnicama.

Tijekom rasprave o rebalansu, s jedne strane, vijećnici su pohvalili ubrzaniji proces nove županijske administracije u rješavanju izazova. Istaknuto je kako predloženi rebalans “spaja generacije” – od vrtićke dobi do onih u zlatnim godinama – pri čemu su mladi i obrazovanje postavljeni kao prvi stup razvoja. Sudionici u raspravi pozdravili su snažna ulaganja u stabilnost zdravstvenog sustava te osiguravanje sredstava za povećanje smještajnih kapaciteta za starije osobe, iako je s pojedinih strana naglašena i potreba za još većim izdvajanjima za školstvo, zdravstvo i obrazovanje općenito.

Dok su pojedini vijećnici projekt prenamjene prostora PIK-a nazvali vizionarskim, dio njih istaknuo je potrebu za izradom dodatnih studija i analiza opravdanosti zbog same kompleksnosti i veličine projekta. Otvorena su pitanja oko sudbine školskog broda Vila Velebita, ali i smanjenih sredstava u Fondu za Gorski kotar te modela financiranja otočnih projekata.

U svojoj završnoj riječi, župan Ivica Lukanović izrazio je nezadovoljstvo ovakvim raspletom situacije i smjerom rasprave, upozorivši kako će novac sada ostati na računu umjesto da bude plasiran na korist zajednice.

Uputio je kritiku vijećnicima, istaknuvši da su amandmanima mogli prekrojiti rebalans – primjerice, izbaciti kupnju PIK-a, a pokrenuti stipendije – umjesto što su potpuno blokirali vraćanje sredstava građanima. Ponovno se osvrnuo na zgradu PIK-a, podsjetivši da ta nekretnina u centru grada po cijeni manjoj od 900 eura po kvadratu neće čekati dugotrajne studije, dok umjetničke škole, čije uprave su podržale projekt, i dalje rade u neadekvatnim uvjetima. Odbacio je i kritike o zanemarivanju otoka, naglasivši svoj intenzivan rad na terenu te podsjetivši da su mnogi infrastrukturni i kapitalni projekti realiziraju upravo na otocima, ali i da se dio medicinskih sestara i pomoćnika u nastavi, koji su trebali biti obuhvaćeni ovim rebalansom, također djeluje na otocima.

U nastavku sjednice

U nastavku sjednice Županijske skupštine usvojena je Odluka o uspostavi javne usluge županijskog linijskog cestovnog prijevoza putnika koja donosi reorganizaciju javnog cestovnog prijevoza na području cijele županije. Nova mreža obuhvaća ukupno 56 županijskih linija koje su podijeljene po zonama: otoci, Gorski kotar te riječki prsten i priobalje. Uspostavom ovog modela, dosadašnji komercijalni sustav zamjenjuje se modelom javne usluge s, kako je navela resorna pročelnica, popularnim cijenama karata.

Financijska konstrukcija za provođenje ove odluke zaokružena je u suradnji s državom i jedinicama lokalne samouprave na način da 75 posto iznosa sufinancira Vlada Republike Hrvatske, 15 posto iznosa osigurava Primorsko-goranska županija, a 10 posto iznosa pokrivaju gradovi i općine na čijem se području usluga obavlja s potencijalom smanjivanja tog udjela.

Vijećnici su podržali i prijedlog o međusobnoj suradnji pri uspostavljanju županijske linije na relaciji Rab – Veli Lošinj – Rab. Procijenjena vrijednost održavanja ove linije, koja u sezoni predviđa 14, a u izvansezoni dva povratna putovanja tjedno brodom, iznosi oko 716 tisuća eura. Financiranje će se provesti tako da Primorsko-goranska županija osigurava 50 posto iznosa, dok Grad Rab i Grad Mali Lošinj sudjeluju s po 25 posto udjela.

Usvojeno je i Godišnje izvješće o provedbi Plana razvoja Primorsko-goranske županije za 2025. godinu, prema kojem je od planiranih 375,76 milijuna eura ostvareno 320,46 milijuna eura, odnosno 85 posto ukupnih ulaganja. Kako je istaknuo ravnatelj Regionalne razvojne agencije Vedran Kružić, PGŽ je iza Grada Zagreba najrazvijenija hrvatska županija s dosegnutih 91 posto europskog prosjeka standarda života. Ipak, naveo je da demografski ne pratimo ciljeve, a istaknuo je i nedostatak liječnika opće prakse.

Usvojen je i prijedlog kojim se dopunjuje već postojeća Odluka o izradi IV. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije. Glavni cilj je revalorizacija i preispitivanje mogućnosti ukidanja određenih planiranih lokacija za uzgajališta na moru, a na temelju službenih inicijativa lokalnih samouprava i udruga građana.

Vijećnici su usvojili i Prijedlog programa javnih potreba u kulturi za 2027. godinu. Za provedbu programa u proračunskim projekcijama planirano je 410 tisuća eura.

Izuzev prijedloga obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru za izgradnju i gospodarsko korištenje plaže u Općini Mošćenička Draga, do kraja sjednice sve točke dnevnog reda, njih 22, su usvojene.

Aktualni sat

Otvarajući aktualni sat županijske skupštine, SDP-ov vijećnik Kristian Čarapić ukazao je na problem nedostatka medicinskog kadra u Primorsko-goranskoj županiji. Upitao je županijsku vlast planira li uvesti dodatne stipendije za ova deficitarna zanimanja, uz uvjet da ti mladi ljudi nakon završetka školovanja ostanu raditi na području županije. Složivši se da je riječ o gorućem problemu, župan Ivica Lukanović najavio je da rebalans proračuna donosi konkretne mjere za zdravstveni sustav. Županija tako osigurava 50 novih, progresivnih stipendija za učenike riječke Medicinske škole u iznosu od 200 do 400 eura, uz obvezu kasnijeg zapošljavanja u lokalnim ustanovama. Uz financiranje specijalizacija za 11 novih liječnika, od kojih devet ide u primarnu zdravstvenu zaštitu, od listopada kreće i pilot-projekt sestrinskog bonusa. Naime, zbog utvrđenih nižih primanja, sve medicinske sestre u Domu zdravlja primale bi mjesečni dodatak od 250 eura.

SDP-ova vijećnica Ivana Cvitan Polić otvorila je pitanje sudbine stare školske zgrade u Jelenju, koja je ostala prazna nakon otvorenja nove škole u Dražicama. Cvitan Polić je zatražila informaciju ima li Primorsko-goranska županija konkretne planove za taj objekt te koja će mu biti buduća namjena.

Župan Ivica Lukanović pojasnio je kako se prvotno razmatrala opcija prenamjene u dom za starije osobe. Ipak, planovi su promijenjeni u smjeru proširenja socijalnih usluga, pa Županija sada na tu lokaciju želi preseliti Centar za rehabilitaciju Fortica, čime će štićenici dobiti znatno kvalitetnije uvjete za život. Trenutačno je u tijeku izrada projektnog zadatka koji, zahvaljujući okolnom prostoru, uključuje i program terapijskog jahanja.

Komunalnu tematiku pokrenuo je vijećnik Igor Pleše (SDP), upozorivši na kritično stanje vodoopskrbe na području Čabra, gdje se građani suočavaju s velikim problemima, od onih koje uzrokuju ljetne suše do neispravnih uzoraka vode za piće.

„Riječ je o iznimno ozbiljnom pitanju“, odgovorio je župan Lukanović, istaknuvši kako politička i upravljačka odgovornost prvenstveno leži na ljudima koji vode Čabar. Pojasnio je da Županija nema izravne ovlasti, osim što preko Nastavnog zavoda za javno zdravstvo kontinuirano financira ispitivanja kvalitete vode. Župan je naglasio da novi direktor ViK-a već intenzivno radi na akcijskom planu koji će donijeti dugoročna rješenja.

Na prometne probleme tijekom turističke sezone ukazao je vijećnik Tonči Hrabrić (HSP), koji je zbog velikih cestovnih gužvi i ugrožavanja sigurnosti predložio uvođenje zabrane vožnje za bicikliste vikendom u razdoblju od 10 do 16 sati. Smatra kako bi se ovom mjerom smanjio pritisak na prometnu infrastrukturu u vršnim satima i izravno zaštitili sami biciklisti.

HDZ-ova vijećnica Majda Burić pitala je župana zašto se ruralni bonus uskraćuje goranskim učenicima koji odlaze na školovanje u Rijeku.

Župan je pojasnio da je smisao ruralnog bonusa zadržavanje djece u regiji, pri čemu srednjoškolci u Gorskom kotaru primaju stipendiju deset mjeseci u godini. Dodatno, kako bi se pojedini smjerovi približili goranskoj djeci i omogućilo lokalno obrazovanje, PGŽ s riječkom Medicinskom školom i Srednjom školom Delnice pregovara o pokretanju programa za medicinske sestre i tehničare.

Vijećnik Možemo! Nenad Hodap upozorio je na potencijalnu ugrozu prirode tijekom radova na planinarskom domu na Risnjaku. Hodap je upitao na koji će način Primorsko-goranska županija osigurati nadzor nad projektom. Pročelnik UO za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ Sanjin Vranković, pojasnio je kako je iznimno dopušteno nasipavanje samo jednog manjeg dijela staze kako bi se uopće omogućio pristup i izvođenje radova. Naglasio je kako nema govora o trajnoj rekonstrukciji puta niti probijanju novih staza jer će se većina građevinskog materijala na gradilište dopremati helikopterom ili manjim, specijaliziranim strojevima.

Otvoreno je i pitanje transparentnosti unutar lučkih sustava, pri čemu je naglašeno kako ravnatelju Županijske lučke uprave Krk istječe mandat, što ga, prema tvrdnjama HSLS-ovog Zorana Bakalovića nije spriječilo da donosi odluke o dodjeli komunalnih vezova. Resorna pročelnica Izabela Linčić Mužić odgovorila mu je da je Pravilnik o dodjeli vezova donesen i u tim odlukama nije ništa sporno.

SDP-ov Marin Gregorović otvorio je pitanje satnice pomoćnika u nastavi te pitao hoće li Županija uskoro predvidjeti potrebno povećanje tih materijalnih prava. Župan je istaknuo kako je apsolutno spreman korigirati taj iznos na više, no objasnio je da je u ovogodišnjem proračunu prioritet bio osigurati samu dostupnost usluge za svu djecu. Rebalansom proračuna osigurana su sredstva za zapošljavanje čak 28 novih pomoćnika u nastavi čime će se jamčiti da svi učenici u potrebi dobiju uslugu, dok će se povećanje same satnice realizirati u idućem proračunskom razdoblju.

Vijećnika Bojana Kurelića (AM) zanimalo je trenutačno stanje sanacije jame Sovjak. Istaknuo je kako je ugovor s izvođačima radova raskinut, a sva oprema prepuštena je na kontrolu izvođaču koji se nalazi u stečaju. Zanimalo ga je može li Primorsko-goranska županija išta poduzeti kako bi županijski Nastavni zavod za javno zdravstvo ondje ponovno postavio mjerne postaje za kontrolu kvalitete zraka. Resorni pročelnik Sanjin Vranković potvrdio je kako su u potpunosti svjesni ozbiljnosti situacije. Izvijestio je da je u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već održan sastanak s ciljem vraćanja mjernih postaja na lokaciju i provođenja posebnih, neovisnih mjerenja, istaknuvši da Županija još uvijek čeka službeni odgovor Fonda.

Koja je sudbina Doma zdravlja u Malom Lošinju, koja djeluje kao ispostava županijskog Doma zdravlja zanimalo je vijećnicu Morenu Lekan (Možemo!).

Odgovarajući na njezino pitanje, župan je istaknuo kako smatra da bi dugoročno bilo puno bolje sagraditi potpuno novi i moderniji objekt nego kontinuirano ulagati u staru zgradu. Naglasio je kako konačna odluka o sudbini objekta još nije donesena te najavio da će se o svemu otvoriti široka javna rasprava upravo kroz proceduru izrade novog prostornog plana Malog Lošinja.

Valter Štefan (HDZ) upozorio je na problem nedostatka parkirališnih mjesta u Thalassotherapiji Opatija. Zanimalo ga je postoji li mogućnost za izgradnju novog parkirališta te hoće li se uskoro krenuti u proširenje i povećanje smještajnih kapaciteta soba u toj zdravstvenoj ustanovi. Odgovorio mu je župan Lukanović, istaknuvši kako planovi ustanove doista predviđaju povećanje broja soba i njihovu adaptaciju, no u ovom trenutku nabavka novih medicinskih uređaja puno je korisnija za pacijente, zbog čega je građevinska obnova trenutačno u drugom planu, naglasio je. Što se tiče parkirališnih mjesta, župan je izrazio sumnju u mogućnost da Županija ulaže u parkiralište koje bi bilo osigurano isključivo za zaposlenike, uz opasku kako se boji da bi taj trošak bio prevelik.

Vijećnik Nedo Pinezić (Unija Kvarnera) upozorio je na kritične prometne točke na kojima se u ljetnim mjesecima stvaraju nesnosne prometne gužve, poimence nabrajajući potrebu za izgradnjom kružnih raskrižja u Omišlju, Šmriki, Šepiću i na Veloj ravnici. Pinezića je zanimalo kada će se točno oformiti najavljena radna skupina koja bi hitno počela rješavati ovu problematiku. Odgovorila mu je resorna pročelnica Izabela Linčić Mužić, istaknuvši kako Hrvatske autoceste (HAC) već intenzivno rade na projektiranju čvorova i pokušavaju sustavno riješiti spomenute ključne točke. Dodala je kako je u pripremi i projekt takozvane Plave magistrale, a Županija će u okviru svojih nadležnosti dodatno pokušati ostvariti i uspostaviti što je više moguće županijskih pomorskih linija kako bi se rasteretio cestovni promet.

Vijećnik Walter Volk (SDP), upozorio je na kritičan manjak mjesta u domovima za starije osobe, s posebnim naglaskom na područje grada Rijeke. Zanimalo ga je planira li Županija unutar ovoga mandata započeti izgradnju potpuno novog doma kako bi se ublažio taj problem. Odgovorila mu je resorna pročelnica Mirela Smojver, istaknuvši kako su u potpunosti svjesni situacije te da se upravo zato u razdoblju od 2026. do 2028. godine planira uložiti više od 40 milijuna eura u te svrhe. Podsjetila je da proširenje doma u Voloskom donosi dodatnih 150 do 170 mjesta, dok izgradnja novog doma u Kostreni otvara novih 144 mjesta. Govoreći o eventualnom novom objektu u Rijeci, Smojver je istaknula potrebu za pronalaženjem zajedničkog modela suradnje s Gradom Rijekom, naglasivši da je Županija u potpunosti otvorena za takav oblik suradnje.

U kojem je statusu projekt izgradnje školske dvorane u Triblju zanimalo je HDZ-ovog Borisa Miklića. Odgovorio mu je resorni pročelnik Ljudevit Krpan, istaknuvši kako Primorsko-goranska županija aktivno priprema dokumentaciju te da bi postupak javne nabave za dvoranu u Triblju trebao biti pokrenut prije ljeta.

Vijećnik Danko Švorinić (RI) prenio je apel roditelja polaznika Centra za autizam Rijeka, upitavši je li moguće podignuti rampu na ulazu u susjednu Školu za trgovinu i modni dizajn u terminima kada se djeca dovoze i odvoze. Švorinić je pojasnio kako bi taj privremeni pristup roditeljima olakšao da djecu dovedu i isprate u zgradu na siguran način. Odgovor će dobiti pisanim putem.

Kako unaprijediti stanje u srednjem školstvu, upitao je vijećnik Boris Popović (Alternativa 101) kojega je zanimlao izvješće o rezultatima državne mature, koje ne daje osobito dobru sliku ostvarenih rezultata. Na postavljena pitanja vijećniku će biti dostavljen pisani odgovor.

Follow @torpedo_media