Županijska skupština jednoglasno donijela odluku o osnivanju Povjerenstva za hrvatske branitelje i ratne veterane

Iako su se svi složili da je to povijesna odluka Županijske skupštine koju zaslužuju svi koji su branili našu Domovinu raspravu je izazvao prijedlog da se iz zadaća Povjerenstva izuzme riječ antifašizam s objašnjenjem da je sam Domovinski rat bio borba protiv fašizma, ali i prijedlog da se ako se ostavi antifašizam, tada doda borba protiv komunizma te ostalih totalitarnih režima.

Rijeka - Županijska skupština Primorsko-goranske županije jednoglasno (s 35 glasova za) donijela je Odluku o osnivanju Povjerenstva za hrvatske branitelje i ratne veterane. Iako su se svi složili da je to povijesna odluka Županijske skupštine koju zaslužuju svi koji su branili našu Domovinu raspravu je izazvao prijedlog da se iz zadaća Povjerenstva izuzme riječ antifašizam s objašnjenjem da je sam Domovinski rat bio borba protiv fašizma, ali i prijedlog da se ako se ostavi antifašizam, tada doda borba protiv komunizma te ostalih totalitarnih režima. Ipak pri donošenju odluke razmišljanja su depolitizirana i presudila je dobrobit Povjerenstva za braniteljsku i veteransku populaciju Primorsko-goranske županije.

Župan Ivica Lukanović zaključio je raspravu izjavom da se prijedlog neće mijenjati jer je on usuglašen među predstavnicima braniteljskih udruga i veterana te da je konsenzusom prihvaćeno da će surađivati udruge iz Domovinskog i Drugog svjetskog rata.

„Oni su napravili korak naprijed, a mi nećemo ići unazad i nećemo mijenjati predloženu Odluku koja je usuglašena i donesena konsenzusom. Na vama je sada da dignete ili ne ruku, za njegovo osnivanje prema prijedlogu koji je pred vama“, poručio je župan Lukanović.

„Odluka je pripremana u prošlom mandatu te moram reći da smo i do sada lijepo surađivali, sa sudionicima i građanima. Dobro je da se Povjerenstvo osnuje, ali ne samo zbog emocija svih sudionika Domovinskog rata, pa i mene osobno kao sudionika Domovinskog rata 1991. godine, nego i iz praktičnih razloga, rješavanja problema koje ta populacija ima. Slažem se s vama da je je od Domovinskog rata prošlo 30 godina, ali možda je ovo Povjerenstvo baš sada najpotrebnije kako bi iskristaliziralo potrebe branitelja i veterana kojima visoka životna dob donosi različite izazove i potrebe. Vjerujem da će ovo Povjerenstvo biti dobro mjesto gdje ćemo mi, gradovi, općine, ali i ministarstvo moći čuti potrebe i pomoći im, rekao je župan.

„Počašćena sam vašom podrškom, i kao pročelnica i kao dijete hrvatskog branitelja, i čast mi je bila sudjelovati u osnivanju ovog Povjerenstva čemu su prethodili brojni sastanci i usuglašavanja. Smatram da nikad nije kasno i da će mnogo dobra iznjedriti zajedništvo koje smo postigli. Sve savjete i sugestije ćemo raspraviti u radu Povjerenstva te regulirati kroz akte koji će definirati njegovo djelovanje, rekla je pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Primorsko-goranske županije Ermina Duraj, nadležna i za hrvatske branitelje.

U srpnju 2024. godine, nakon Županijske skupštine na kojoj je iznesen prijedlog Kluba HDZ-a, a uz podršku Akcije mladih i Unije Kvarnera, Upravni odjel za poslove Župana i Županijske skupštine PGŽ-a krenuo je u pripremu osnivanja županijskog Povjerenstva, a izvršeno je i preimenovanje Ureda unutar nadležnog Upravnog odjela u Ured za civilnu zaštitu, civilno društvo i hrvatske branitelje. Nacrt odluke o osnivanju Povjerenstva dostavljen je braniteljskim udrugama, nakon čega su udruge predložile svoje predstavnike iz raznih brigada i udruga te iz Ministarstva hrvatskih branitelja. Odluka o osnivanju Povjerenstva prepuštena je novom sazivu Županijske skupštine.

Danas prihvaćeno Povjerenstvo za hrvatske branitelje i ratne veterane će imati 13 članova: devet predstavnika braniteljskih udruga iz Domovinskog rata, tri predstavnika županije ( od čega jednog Županijske skupštine) i jednog predstavnika Ministarstva hrvatskih branitelja uz mogućnost povećanja broja članova. Zadaće Povjerenstva bit će promicanje vrijednosti Domovinskog rata i antifašizma, suradnju s udrugama iz Domovinskog i Drugog svjetskog rata, predlaganje aktivnosti za unaprjeđenje kvalitete života i zdravlja branitelja, sudjelovanje u obilježavanju obljetnica i važnih datuma, pokretanje projekata i programa u sportu, edukaciji, kulturi i ekologiji, iniciranje osnivanja veteranskog centra ili doma za branitelje, predlaganje mjera za unaprjeđenje statusa hrvatskih branitelja te promicanje humanitarnog rada i rada za opće dobro. Braniteljske udruge, koje su dale suglasnost za uspostavu navedenog tijela, predložile su osnivanje veteranskog centra ili doma za branitelje, smanjenje troškova najma i režija prostora koje koriste udruge, intenziviranje suradnje s županijom i lokalnim jedinicama kod obilježavanja obljetnica.

Manipulacija metalnim otpadom u riječkoj luci, njezine posljedice na okoliš i zdravlje građana te i mjere rješavanje problema, bile su teme koje su također izazvale raspravu na sjednici.

Od Lučke uprave Rijeka, Luke Rijeka i Vlade Republike Hrvatske, zatraženo je da se gospodarenje lukom Rijeka uskladi s međunarodnim ekološkim propisima. U skladu s time treba se pronaći adekvatno rješenje kako bi se daljnja manipulacija s metalnim otpadom u luci Rijeka provodila na ekološki i zdravstveno prihvatljiv način. Zadužen je Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša da periodično, najmanje jednom u šest mjeseci, tijekom sljedeće dvije godine zatraži očitovanje od Luke Rijeka i Lučke uprave Rijeka o poduzetim mjerama za rješavanje navedenog problema, te o tome izvijesti Županijsku skupštinu.

Ogromna količina metalnog otpada tkz. scrapa koja se nalazi u riječkoj luci izazvala je žustru raspravu a bili su pozvani i predstavnici Lučke uprave i županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Iz ovogodišnjih izvještaja koje su u Županiju stizale iz Lučke uprave i Luke Rijeka, vidljivo je da je u odnosu na prethodno razdoblje prekrcajni kapacitet spornog tereta na Praškom pristaništu ipak smanjen s 250.000 na 150.000 tona, što su vijećnici ocijenili nedovoljnim.

Ravnatelj Lučke uprave Denis Vukorepa istaknuo je kako se sa starim željezom u riječkoj luci manipulira već 20 godina. „Prije je on bio u mraku pa ga nije nitko vodio, no kako se luka obnavlja, našao se na Praškoj obali. Zbog nedostatka operativnih površina uskoro se taj teret više neće servisirati u bazenu Rijeka, kao ni na koncesijskom području Luke Rijeka u Bakru, kazao je Vukorepa.

„Veseli me informacija da scrap neće završiti u Bakru“, kazao je HDZ-ov vijećnik Tomislav Klarić, pohvalivši sva ulaganja u lučke uprave koje resorno ministarstvo uz suradnju jedinica lokalne samouprave provodi. „Posljedice zagađivanja podmorja na području Bakra i Urinja koje je nastalo šezdesetih i sedamdesetih godina još se uvijek osjećaju i nova zagađenja ne smijemo generirati“, upozorio je Klarić naglasivši kako je želja svih da se gospodarstvo razvija ali ono mora biti u skladu sa novim tehnologijama te brinuti o zaštiti ljudskog zdravlja.

Pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sanjin Vranković istaknuo je da pitanje suživota luke, grada i građana odnosno svih jedinica lokalne samouprave unutar lučkog bazena mora biti na razini 21. stoljeća. „Nitko nije protiv lučkih operacija ali one ne smiju imati utjecaj na lokalno stanovništvo“, zaključio je pročelnik Vranković.

Inzistiramo na neovisnim mjerama u trenutku manipulacije, zašto se mjerama ne prate i vrijednosti teških metala te od kuda metalni otpad uopće dolazi, zanimalo je vijećnika Hns-ovog Leonarda Pavelu. Vijećnik Orjen Petković (Možemo!), ukazao je na činjenicu da luka danas nije ista ona prije 40 godina, dok je Marko Boras Mandić (Unija Kvarnera) kategorički ustvrdio kako se manipulacija svakako treba izmjestiti iz riječkog bazena.

„Vodimo računa o zelenoj energiji i u tome smo najjači na sjevernom Jadranu a taj teret ubrzo neće biti u centru grada“, kazao je Denis Vukorepa naglasivši pritom kako će sve bit učinjeno da cijelo lučko područje bude što zelenije. „ Rijeka se razvija i u smjeru turizma a da bi on bio prihvatljiv Rijeka mora biti čista“, zaključio je Vukorepa.

Vijećnici su ovu točku usvojili sa 20 glasova za, 6 glasova protiv i 10 suzdržanih.

Potvrđen je i mandat Vesne Blanuše koja je na provedenim dopunskim izborima za članova Županijske skupštine Primorsko-goranske županije iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine, održanim 5.listopada 2025. godine, izabrana s kandidacijske liste Samostalna demokratska srpska stranka SDSS.

I ova je točka, iako nije bila predmet glasovanja izazvala raspravu. Josip Katalinić (Most) istaknuo je slab interes birača za dopunskim izborima na koje je od ukupno 12.029 birača iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine izašlo samo njih 183. Katalinić je predložio da se s ciljem smanjenja troškova ti izbori ubuduće provode elektronski.

„Nije fer ni korektno da netko sa 183 , odnosno 1,55% osvojenih glasova dobije mandat u Županijskoj skupštini, za razliku od nas ostalih vijećnika kojima je za ulazak, ovisno o stranci, bilo potrebno 2200 ili čak 2800 glasova“, ustvrdio je Leonardo Pavela (HNS).

“Zakon nije napravio ništa da bi ove izbore učinio vidljivijima na lokalnoj niti na državnoj razini, pa birači nisu bili dobro informirani”, rekla je novoizabrana vijećnica Vesna Blanuša. Izrazivši žaljenje zbog slabe izlaznosti Blanuša je istaknula kako to neće utjecati na kvalitetan rad i dobru suradnju unutar Skupštine.

Županijska skupština dala je suglasnost za zaduženje Thalassotherapiji Crikvenica, specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Crikvenici čiji je osnivač Primorsko‑goranska županija te prihvatila Odluku o zaduživanju u iznosu od 1.000.000 eura za potrebe realizacije projekta rekonstrukcije smještajnih kapaciteta objekta „Smiljka“. Projekt moderne rekonstrukcije ima ukupnu vrijednost od približno 6,7 milijuna eura, od čega su prihvatljivi troškovi procijenjeni na oko 6,0 milijuna eura, dok su bespovratna sredstva osigurana u iznosu od oko 5,03 milijuna eura. U okviru projekta predviđena je rekonstrukcija smještajnih jedinica, izgradnja novog wellness‑centra i energetska obnova (uključujući fasadu, dizalice topline i fotonaponski sustav). Očekuje se da će ostvareni učinci biti poboljšana kvaliteta smještaja, produženje turističke sezone, razvoj zdravstvenog turizma te smanjenje energetske potrošnje.Radovi su već započeti: adaptacija i energetska obnova terapeutskog bazena s morskom vodom čija je vrijednost oko 1,33 milijuna eura, a uređena je i plaža ispred bolnice koja je obuhvatila obnovu betonskih površina, rampi i stepeništa za osobe s invaliditetom.

Županijski vijećnici prihvatili su Prijedlog odluke o proširenju djelatnosti Doma zdravlja Primorsko-goranske županije o novim djelatnostima Doma zdravlja koje do sada nisu bile upisane u sudski registar niti utvrđene statutom. Podržano je proširenje djelatnosti: logopedije, sestrinskih savjetovališta, fizikalne terapije, fizikalne terapije u kući, radne terapije, telemedicine, psihološke djelatnosti, dispanzerske djelatnosti, i kardiologije.

Doneseno je ne i nekoliko odluka o dopuni djelatnosti škola.

Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo iz Rijeke uputila je svom osnivaču, Županiji, zamolbu za donošenjem odluke o dopuni svoje djelatnosti s ciljem uvođenja dva nova četverogodišnja strukovna programa: „Tehničar/ka za robotiku i automatizaciju“ te „Tehničar/ka za programiranje“. Planirano je da navedeni programi započnu u obrazovnoj sektoru Elektrotehnika i računalstvo od školske 2026./2027. godine. Škola pritom ističe kako posjeduje sve potrebne materijalne, prostorne i kadrovske uvjete za kvalitetnu provedbu novih programa.

Ugostiteljska škola Opatija uputila je svom osnivaču zamolbu za donošenjem Odluke o dopuni djelatnosti škole kako bi od školske godine 2026./2027. uvela četverogodišnji program „Kuharski tehničar / Kuharska tehničarka“ u obrazovnom sektoru Turizam i ugostiteljstvo. Škola navodi da posjeduje sve propisane materijalne, prostorne i kadrovske uvjete za uvođenje novog strukovnog programa, čime želi osuvremeniti ponudu zanimanja za učenike.

Osnovna škola Milan Brozović iz Kastva uputila je Županiji zamolbu za donošenjem Odluke o dopuni djelatnosti škole. Predlaže se uvođenje osnovnoškolskih programa glazbenog obrazovanja za instrumente flauta, saksofon, truba, udaraljke, viola i violončelo kao temeljnih predmeta. Od osnivanja Glazbenog odjela 2015. godine broj učenika porastao je sa 39 na 174, što potvrđuje opravdanost prijedloga. Škola već izvodi programe za gitaru, klavir, harmoniku, klarinet i violinu, posjeduje zadovoljavajuće materijalne i prostorne uvjete. Naime, Glazbeni odjel nalazi se u novoj zgradi u Tometićima od ožujka 2021. godine.

Prihvaćen je prijedlog odluke o drugoj izmjeni Odluke o naknadi troškova i nagradi za rad članovima vijeća i predstavnicima nacionalnih manjina u Primorsko-goranskoj županiji. Primorsko‑goranska županija za provedbu ovog akta osigurala 141.850 eura za program Zaštita i prava nacionalnih manjina – predstavnici te 120.080 eura za program Rad vijeća nacionalnih manjina – članovi vijeća.

Kao zadnju točku jednoglasno su članovi Županijske skupštine odabrali svih 19 predloženih Odbora koji će djelovati u ovom mandatu.

Aktualni sat :

Na Aktualnom satu Županijske skupštine otvorene su brojne teme – od očuvanja pomorske baštine i otočnog prometa do školstva, socijalnih usluga, lučke i cestovne infrastrukture, te statusa Kanala RI.

“Vila Velebita 2” i očuvanje pomorske baštine

Član Skupštine Leo Pavela upozorio je da je potonućem broda Vila Velebita 2 “potonuo i dio identiteta Kvarnera” te zatražio jasne poteze za očuvanje pomorske tradicije. Župan je podsjetio da su dva pokušaja prodaje broda propala te najavio izvlačenje plovila iz mora i čuvanje ključnih dijelova, uz paralelne korake prema gradnji novog broda.

Pilot projekt prednosti ukrcaja za otočane na trajekte

Vijećnik Marin Gregorović založio se da se pilot-prednost ukrcaja otočana, pokrenuta na liniji Valbiska–Merag, trajno primijeni na svim pristaništima PGŽ. Pročelnica Izabela Linčić Mužić ocijenila je projekt vrlo dobrim, ali i zahtjevnim u provedbi te je najavila da će županija u suradnji s Ministarstvom, Jadrolinijom, županijskim lučkim upravama i Agencijom intenzivno raditi na njegovom daljnjem razvoju, uz doradu pravila i prilagodbu lučke infrastrukture kako bi se model održivo proširio na ostale otočne linije.

Mobilni telefoni u školama – prema jedinstvenijim pravilima

Vijećnik Norbert Mavrinac otvorio je temu jedinstvenog pravilnika o korištenju mobitela u školama čiji je osnivač županija. Viši savjetnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Darko Bodul poručio je da većina škola već ima uređenu praksu, ali da će se u suradnji sa školama napraviti sveobuhvatna analiza te iznaći prijedlog usklađenijeg rješenja koje će olakšati provedbu.

Smanjenje poreza na dohodak u Rijeci – utjecaj na PGŽ

Vijećnika Waltera Volka zanimalo je koliki će biti učinak riječkog sniženja poreza na dohodak na proračun županije. Pročelnik Parat procijenio je da će proračun PGŽ u idućoj godini biti manji za oko 2,7 milijuna eura, uz napomenu da otprilike 45% županijskih poreznih prihoda dolazi s područja Grada Rijeke.

Lučko područje Žurkovo

Vijećnik Orjen Petković tražio je status proširenja lučkog područja u Žurkovu i odnos prema sportskim lučicama. Pročelnica Linčić Mužić izvijestila je da je građevinska dozvola izdana prošlog tjedna te da slijedi prijava na europske i nacionalne pozive. Lučice s važećim koncesijama nastavljaju rad, a ostale će se, ovisno o ispunjavanju uvjeta, postupno uključivati pod nadležnost ŽLU.

Održavanje županijskih cesta

Vijećnica Ivana Cvitan Polić pitala je hoće li biti dovoljno novca za održavanje cesta. Pročelnica Linčić Mužić podsjetila je na najavljeno povećanje naknade ŽUC-u (termin još nije potvrđen) i naglasila da će se maksimalno usmjeriti sredstva u sigurnost kolnika, uz slaganje prioriteta prema stanju na terenu i frekvenciji prometa.

Sigurna kuća “Sv. Ana” – racionalizacija uz zaštitu korisnica

Vijećnica Morena Lekan upozorila je na informaciju o mogućem zatvaranju kuće “Sv. Ana” zbog niske popunjenosti. Župan je potvrdio da je održivost upitna te da je otvoren razgovor s Gradom Rijekom o racionalizaciji kapaciteta uz očuvanje zaštite žena i djece. PGŽ je, dodao je, spremna preuzeti brigu odluči li Grad i formalno ići tim putem.

Kanal RI

Vijećnica MagdalenaArapinac zatražila je širu informaciju o stanju u KanalRI i planovima za njegov daljnji rad.Župan je podsjetio da je mandat uprave produžen do 30. studenoga te da se čeka jasan stav Grada Rijeke. Županija je spremna preuzeti veću odgovornost ili je jasno podijeliti, ali ne održavati model koji stvara dug bez održivog plana.

Riječka lučka infrastruktura

Vijećnik Danko Švorinić istaknuo je zaostatak Rijeke u ulaganjima u luke i komunalne vezove. Pročelnica Linčić Mužić naglasila je da Grad treba u prostornim planovima predvidjeti luku za otvoreni promet; nakon toga županija će se aktivno uključiti u projekte i financiranje.

Platak

Vijećnik Bojan Kurelić zanimao se je li Platak spreman za novu snježnu sezonu i jesu li sanirane kritične točke. Ravnatelj Ljudevit Krpan najavio je ulaganje od oko 200 tisuća eura, dokup snježnih topova i proljetnu hidrosjetvu te ocijenio da pripreme teku prema planu.

Prostor bivše bolnice Kantrida

Vijećnik Damir Pilepić ponovno je otvorio ideju prenamjene bivše bolnice Kantrida u dom ili “resort” za starije. Župan je odgovorio da je odluka o namjeni tog prostora na Gradu Rijeci, dok PGŽ paralelno razvija kapacitete skrbi širom županije i spremna je uključiti se ako Grad dio kompleksa namijeni toj svrsi.

Ured za Gorski kotar

Vijećnica Nataša Blažević Starčević zatražila je više detalja o najavljenom uredu. Župan je pojasnio da će ured služiti kao koordinacijsko mjesto za goranske općine i gradove te da će, uz preraspodjelu postojećih resursa, postati operativan u drugoj polovici sljedeće godine.

Kanal Ri

Vijećnik Valter Štefan tražio je jasan odgovor o sudbini Kanala RI. Župan je naglasio da je taj medij potreban kao lokalni javni servis koji prati teme izvan fokusa nacionalnih medija, ali bez jasne vizije suvlasnika i odgovornog financiranja županija neće nastaviti dosadašnji model te se čeka očitovanje Grada.

Javni prijevoz

Vijećnik Ivo Zrilić pitao je kako osigurati javni prijevoz stanovnicima udaljenijih mjesta. Pročelnica Linčić Mužić rekla je da su održane radionice s JLS-ovima; rok za njihove prijedloge linija istječe do kraja tjedna, a potom slijedi stručna obrada i priprema dokumentacije za javnu nabavu početkom sljedeće godine.

Dom zdravlja Crikvenica

Vijećnica Ivona Matošić Gašparović upozorila je da je DZ Crikvenica nakratko obustavio rad bez jasne informacije o alternativi. Župan je poručio da radovi napreduju planiranom dinamikom, no prekidi primarne zaštite nisu prihvatljivi te je najavio provjeru slučaja i obvezu pravodobnog obavještavanja građana.

Energetske obnove domova za starije Mali Kartec i Kantrida

Vijećnica Nadja Poropat zatražila je izvještaj o obnovi domova Karteč i Kantrida. Pročelnik Trošić naveo je da ukupna vrijednost zahvata iznosi 8,1 mil. eura (Karteč oko 3 mil. €, Kantrida oko 5,1 mil. €); Karteč je u završnoj fazi, a na Kantridi je izvedeno oko 20% radova, uz zahtjevnost održavanja rada domova 24/7.

Srednja škola Delnice

Vijećnica Majda Burić upozorila je na zapuštenost SŠ Delnice i pitala plan modernizacije. Župan je najavio skor raspis projekta energetske obnove te dodatne mjere za srednjoškolce Gorskog kotara u novom proračunu, uz koordinirana ulaganja i u osnovnoškolske objekte.

Sovjak

Vijećnik Nenad Hodap tražio je stanje zahvata na Sovjaku i sigurnosne protokole. Pročelnik Sanjin Vranković izvijestio je da je završena faza odvoza krupnog otpada iz jame te da su sve mjere zaštite okoliša na snazi; o sljedećim fazama javnost će biti obaviještena detaljnijim izvješćem.

Ribolov u “ljubičastim zonama” (Lopar)

Vijećnik Tonči Hrabrić upozorio je da lokalne samouprave nisu bile obaviještene o sastanku u Loparu na kojem se raspravljalo o zabrani ribolova u tzv. “ljubičastim zonama” te tražio objašnjenje postupka i karte spornih područja. Za ovu točku najavljen je pisani odgovor.

Efekt “treperenja”

Vijećnik Josip Katalinić ukazao je na treperenje svjetla uzrokovano solarnom elektranom iznad nebodera “Eševi” koje, prema navodima građana, može smetati osobama s neurološkim poteškoćama. Zatražio je da se kontaktiraju Hrvatske ceste s prijedlogom natkrivanja spornog dijela. Za ovu točku također je zatražen pisani odgovor.







































Povezane vijesti
Vijest
Odana počast poginulim pripad

Follow @torpedo_media